Pogled iz Srbije: Sprema li se "Dejton 2", kao izlaz iz krize u BiH

Sud BiH je prvostepenom presudom osudio predsjednika Republike Srpske Milorada Dodika na godinu dana zatvora i šest godina zabrane obavljanja dužnosti predsjednika Srpske.

Nakon navedene presude, Narodna skupština Republike Srpske usvojila je set zakona kojima se, između ostalog, zabranjuje rad Suda i Tužilaštva BiH na teritoriji Republike Srpske, zabranjuje djelovanje Državne agencije za istrage i zaštitu (SIPA) BiH u Srpskoj, kao i Visokog sudskog i tužilačkog savjeta (VSTS) BiH.

Navedene odluke u javnosti u Federaciji BiH protumačene su kao pokušaj “državnog udara”, a u pojedinim diskusijama opozicionih poslanika u Narodnoj skupštini RS, kao i analitičara i dobrih poznavaoca ovdašnjih političkih prilika, ocijenjeno je da posljednji potezi zakonodavne vlasti u Srpskoj, kao i izjave predsjednika RS prijete “raspakivanjem” Dejtonskog sporazuma i stvaranje uslova za “Dejton 2”, koji bi, kako smatraju, u svakom slučaju bio nepovoljniji za Srbe s ove strane Drine od sporazuma koji je krajem 1995. godine bio potpisan u američkoj vazduhoplovnoj bazi “Rajt Paterson”.

Da li aktuelna politička kriza u BiH “miriše” na otpakivanje Dejtona i neku novu mirovnu konferenciju o BiH, pitali smo za mišljenje analitičare iz Srbije koji već dugo prate ovdašnja zbivanja.

Predsjednik Upravnog odbora Foruma za etničke odnose iz Beograda, Dušan Janjić, za Srpskainfo kaže da bi eventualni “Dejton 2”, prije svega, predstavljao sinonim za međunarodnu konferenciju o Kosovu.

– To bi bila međunarodna konferencija koja zaustavlja rat. Lično mislim da je to nemoguće. Niti Dodik ima snage da proizvede rat, niti to ima druga strana. S druge strane, nesporno je to da je BiH odavno zrela da se deblokira. Potezi koje vuče Dodik, zapravo, jesu pokušaji da se on lično sakrije od pravne odgovornosti. Taj dio kampanje može trajati još par nedjelja – kaže Janjić za naš portal.

Ono što je predsjednik Srbije Aleksandar Vučić predložio nakon njegovog nedavnog razgovora s Miloradom Dodikom u Banjaluci, a to su razgovori s predstavnicima političkog Sarajeva, prema Janjićevim riječima, može da liči na „motivaciju Beograda da se polako traži rješenje u nekoj mogućoj međunarodnoj intervenciji“.

– Da li je međunarodna zajednica sada spremna da se bavi Republikom Srpskom i BiH? Nije. Da li su na to spremne SAD? Nisu. Međutim, često se dešava da ljudi koji jedno misle proizvedu sasvim druge posljedice. Moguće je da nakon svog odlaska s političke scene Dodik proizvede i neke pozitivne posljedice. Mislim da će se nakon promjena koje slijede nakon Dodikovog odlaska promijeniti i način vladanja u BiH – kaže Janjić.

Politikolog Cvijetin Milivojević, s druge strane, ne slaže se sa stavovima da bi „Dejton 2“ sigurno bio gori od „Dejtona 1“.

– Konstelacija snaga 1995. godine ukazuje da smo imali unilateralni svijet, u kome je jedna zemlja odlučivala o svemu. Zbog toga smo imali nešto što se porodilo kao relativno korektan kompromisni prijedlog, koji je zaustavio rat u BiH, a koji je zapravo bio skoro 100 odsto američki projekat. Da je malo zdrave pameti, od tog projekta nije trebalo ni odustajati niti ga mijenjati silom, kao što su radili visoki predstavnici u BiH – kaže Milivojević za Srpskainfo.

Dejtonski sporazum je, kako ističe, napravio kompromis iz koga će sve tri strane, srpska, hrvatska i bošnjačka, izaći kao pobjednici.

– Ne mislim da se treba plašiti nečega kao što je „Dejton 2“. Ono što je veoma bitno jeste to ko će predstavljati novu američku administraciju kao ambasador u BiH. Uz malo takta, novi američki ambasador može dobiti simpatije rukovodstva Srba u Republici Srpskoj – tvrdi Milivojević.

Dodaje da nije siguran da je nova američka administracija nešto pretjerano zainteresovana za BiH u bilo kom smislu, a kamoli da zbog BiH ulazi u bespotrebne konflikte sa Rusima.

– Zbog toga vjerujem da će priča o „malignom ruskom uticaju“ u BiH biti ostavljena ad akta. O eventualnom „Dejtonu 2“ mogu se jedino dogovoriti Tramp i Putin u direktnom razgovoru. Naravno da to njima sada nije u epicentru interesovanja, ali na fusnotama i periferiji njihovih razgovora vjerovatno se može naći prostor za tako nešto – smatra Milivojević. (www.srpskainfo.com, EuroBlic, Boris Knežević, 1.3.2025)