субота, 15. фебруар 2025.

Milivojević o govoru predsednika Vučića u Sremskoj Mitrovici: To je govor gubitnika

Politikolog Cvijetin Milivojević u emisiji "Marker specijal: Sretenje u Srbiji", govoreći o obraćanju predsednika Srbije Aleksandra Vučića okupljenima na skupu "Srećemo se na Sretenje" u Sremskoj Mitrovici - da je to bio "govor gubitnika". "Ako je ovo miting Srpske napredne stranke i govor gubitnika, onda nemam ništa protiv da to bude tako. Ako je ovo bio govor predsednika Republike Srbije, znači mog predsednika Republike onda se plašim - jer je ovo govor gubitnika", kazao je Milivojević.

"Tri su stvari koje je pobrojao kao ključne - 'zašto oni tamo', pretpostavljam iz sveta uz pomoć 'onih tamo', odnosno većinski deo naroda koji nije glasao za njega, zašto žele da sruše njega. Rekao je da ga mrze, a da tako mrze i Srbiju, ono što smo i prognozirali. Kaže, prva stvar zašto ga mrze, zato što ne da Kosovo. Pa, čija vlast je u aprilu 2013. prihvatila Osnovni briselski sporazum u kojem u 15 tačaka ni na jednom mestu se ne pominje Srbija, isključivo se pominje Kosovo kao država. To je prihvatila vlast Dačić-Vučić", rekao je Milivojević.

Milivojević je rekao da je druga tačka koju je predsednik Vučić naglasio u Sremskoj Mitrovici ekonomski prosperitet Srbije.

"Ako mi stalno slušamo od istog predsednika da nama nema života bez Evropske unije jer otuda stižu grantovi, investicije ili, bojim se, najviše krediti koje ćemo vraćati - kakav smo onda napravili ekonomski razvoj ako mi ne možemo da živimo bez EU. A sad kaže taj isti zapad hoće da uništi Srbiju", naveo je on.

Treća tačka koju je istakao predsednik Vučić, dodaje Milivojević, jeste da "neko iznutra" želi da unište Srbiju i dovedu na vlasti one koji će da "klimoglave".

"Pa, ima li većih klimoglavaca od ove vlasti? Mi smo došli do toga da tri godine ne  znamo šta je to protivzakonito prihvatio predsednik, a tiče se Francusko-nemačkog plana... Tešim se da ne govori kao predsednik, već kao predsednik stranke u nastajanju koje se zove 'pokret za blanko podršku Aleksandru Vučić bilo šta i o bilo čemu da odluči'", naglasio je Milivojević.

Na pitanje da li se predsednik u Sremskoj Mitrovici obraćao mladima, Milivojević kaže da je predsednik Vučić "stvorio situaciju u kojoj je njemu neprijatelj svako ko ne glasa za njega".

"Na ovu decu (u Kragujevcu) on ne računa, miting u Sremskoj Mitrovici je  smišljen da zadrži ovo što ima od biračkog tela. Misli da će mu uspeti da progura još jedne vanredne izbore, a da će ponovo Evropska komisija, jer ona je ključna pošto smo videli da je Evropski parlament bio spreman da donese odluku kojom će podržati decu. Imali smo rezoluciju EP o izborima, koju je zaustavila (predsednica EK Ursula) fon der Lajen koja se ponaša kao lobista Aleksandra Vučića. Sada smo u paradoksalnoj situaciji da je Srbija kandidat za EU u kojoj ne važe pravila, vrednosti i zakoni koji su u Uniji. Vučić igra na tu kartu. Brzi izbori na proleće, misli da će se deo opozicije polakomiti i izaći pod njegovim izbornim uslovima i time legitimisati stvar", naglasio je Cvijetin Milivojević, politikolog. (Izvor: Insajder, www.insajder.net, TV Insajder, emisija "Marker specijal: Sretenje u Srbiji", 15.2.2025)

https://www.youtube.com/watch?v=vUL_XTZxx34&t=13259s&pp=ygUiTUFSS0VSIFNQRUNJSkFMOiBTUkVURU5KRSBVIFNSQklKSQ%3D%3D

(počev od 01 h 56 min i 55 sec do 03 h 06 min i 50 sec)

 

https://www.insajder.net/teme/milivojevic-o-govoru-predsednika-vucica-u-sremskoj-mitrovici-to-je-govor-gubitnika

Cvijetin Milivojević za Insajder: Skup u Sremskoj Mitrovici - prst u oko studentskim zahtevima (VIDEO)

Politikolog Cvijetin Milivojević u emisiji "Marker specijal: Sretenje u Srbiji", govoreći o skupu "Srećemo se na Sretenje" u Sremskoj Mitrovici, izjavio je da je taj događaj "prst u oko studentskim zahtevima" predsednika Srbije Aleksandra Vučića. Milivojević je rekao da bi za nadležne institucije "hitno pitanje" trebalo da bude: ko je organizator tog skupa, jer sumnja da je predsednik Srbije Vučić prekoračio svoja ustavna ovlašćenja.

"Nemamo odgovor na pitanja: ko je organizator skupa u Sremskoj Mitrovici? Institucija Predsednika Republike, Srpska napredna stranka, neka "fantomska" grupa "lojalista", nekakva grupa građana kao na Kosovu koja je proglasila nezavisnost a koja će sada proglasiti narodnu deklaraciju o Vojvodini. To je sve vaninstitucionalno. Ako je to Predsednik Republike, onda moraju da reaguju institucije - Agencija za sprečavanje korupcije mora da reaguje. Prema Zakonu o sprečavanju korupcije, predsednik Republike ne sme da resurse do kojih dolazi shodno tome što obavlja funkciju predsednika Republike, niti informacije koje ima niti moć koju ima shodno toj funkciji povlači i koristi za promociju svoje političke stranke; bilo političke stranke koja se zove Srpska napredna stranka i čiji je on navodno samo običan član ili stranke u nastajanju koju on nemilosrdno propagira van izbornog vremena uz protivzakonite direktne prenose na televizijama sa nacionalnom frekvencijom. Znate da stranački skupovi mogu da se prenositi, kada govorimo o televizijama sa nacionalnom frekvencijom i javnom servisu isključivo u predizbornoj kampanji. Dakle, šta on to danas radi? On je pomešao babe i žabe; koliko sam ja razumeo, zvanična državna ceremonija povodom Dana državnosti održana je juče na Svetog Trifuna i Svetog Valentina a ne na Sretenje. Juče je bila svetosavska akademija u Starom zdanju Prve skupštine Kneževine Srbije u Kragujevcu, a danas pre podne je bila u Orašcu gde je govorio tamo najavljen kao predsednik Vlade (Miloš Vučević), a vi vrlo dobro znate da je predsednik Vlade u ostavci", kazao je Milivojević.

"Poruka koju ja čujem od studenata ovih meseca može da se svede na jednu rečenicu: "Da institucije rade svoj posao"; i ja sad postavljam javno pitanje da li institucija, koja se na primer zove Agencija za sprečavanje korupcije ili Savet za borbu protiv korupcije ili Tužilaštvo danas radi svoj posao", naglasio je on.

Milivojević je ocenio da je skup u Sremskoj Mitrovici "prst u oko studentskim zahtevima i pokušaj da predsednik Republike, zloupotrebljavajući Ustav, vodi stranačku kampanju".

"Ako je on danas ozbiljan predsednik Republike, koji poštuje Ustav Srbije, mogao je da donosi deklaraciju o opstanku Kosova i Metohije u okviru Srbije. Ja ne znam da postoji ijedna ozbiljna politička grupa, ne stranka nego i grupa pojedinaca koja se zalaže za separatizam Vojvodine. Ne postoji. Vučić provocira nešto što ne postoji kao problem. Spinuje i otvara problem kojeg nama, bežeći od problema koji nije rešio", rekao je Milivojević.

Studenti se sve vreme ograđuju od političkih partija i organizacija. Na pitanje kakav domet studenti mogu da ostvare bez jasne političke artikulacije, Milivojević odgovara da politička artikulacija studenata nije potrebna, već da treba da treća grana vlasti - sudska vlast - počne da radi svoj deo posla. Da se probudi Ustavni sud, da proradi Vrhovna državna tužiteljka, da prorade tužilaštva, da sudovi počnu da rade  svoj posao, onda nam nikakva politička artikulacija ne bi bila potrebna. Studenti zato i kažu: da se poštuju zakoni i Ustav i da institucije rade svoj posao. Nisu nam potrebne ni opozicija ni vlast, ako recimo na slučaju nadstrešnice počnu da rade sud i tužilaštvo ono što treba da rade. Ne treba tri meseca protesta da bi (vrhovna javna tužiteljka) Zagorka Dolovac najavila da će možda biti neka finansijska ili istraga o korupciji u slučaju nadstrešnice. Zar je bilo potrebno toliko? Je l’ treba još tri meseca protesta da Ustavni sud počne da radi svoj posao", naveo je Milivojević.

"Ne treba studentima vlast, oni nisu tu da bi srušili Vučića. Vučić vešto podmeće tu priču, on jedva čeka da mu zatraže "političku glavu". Da kaže: "Hoće da sruše mene da bi srušili Srbiju". Dosta je u tome saučestvovala i opozicija", dodao je on.

Milivojević kaže da je grešio u proceni studenata, odnosno današnje generacije mladih.

"Ja sam mislio da ne mogu da naprave nikakve masovne proteste, ali to je potpuno drugačiji način rezonovanja, drugačiji su vidovi komunikacija, digitalna tehnologija je otišla tako daleko da ne moraju da se viđaju. Priznajem da nisam bio u pravu. Ne samo da su ustali, nego su pogodili u suštinu problema", ocenio je Milivojević.

Na pitanje šta je rešenje trenutne situacije - rekonstrukcija vlade ili izlazak na nove izbore, Milivojević kaže da bi izbori pod trenutnim uslovima bili besmisleni.

"Tog dana kada bi neko iz opozicije izašao na takve izbore, taj ne da ne zaslužuje da bude u opoziciji nego ne zaslužuje da se bavi politikom. Rešenje je između rekonstrukcije vlade i novih izbora - kompromis", rekao je on.

Na pitanje da li opozicija može da bude faktor koji se za nešto pita u ovoj situaciji, Milivojević kaže da opozicija čeka svoju šansu i da ne bi bili u poziciji da bilo šta odlučuju da studenti nisu na ulicama.

"Unutrašnji pritisak - studenti i svi građani koji protestuju na ulicama i na drugoj strani naznake pritiska koje dolaze iz nekih zemalja koje su predsedniku Vučiću važne kao snaga pritiska - Vašington, Berlin i Pariz - mogli bi da budu put ka kompromisu. Dakle, između "ne dam prelaznu vladu" hoćemo prelaznu vladu po svaku cenu". Kompromis je ono što smo gledali u (Severnoj) Makedoniji. Amerikanci su imali recept, tamo je skoro pa bio građanski rat pre desetak godina i imamo sada dva izborna ciklusa gde pred izbore ta vlada u mandatu povlači i formira se tehnička vlada - koja nije prelazna nego privremena - i čiji je zadatak da obezbedi ravnopravne izborne uslove", istakao je Milivojević gostujući u specijalnom izdanju emisije Marker na Insajder televiziji.

Govoreći o današnjima događajima - studentskom skupu u Kragujevcu i skupu vlasti u Sremskoj Mitrovici, Milivojević kaže da je u toku "rat satnicom" u dva grada.

"Da vidimo ko će prvi nešto da kaže. Verovatno, zavisno od toga šta će Vučić da kaže, kojim tonom i na koji način, da će od toga zavisiti nastavak događanja u Kragujevcu. Mislim je to mudra odluka. Vučić je pomerio obraćanje za kasnije, za 17 sati a ne može kasnije. Ljudi su došli od juga Srbije do zapada Republike Srpske. Ljudi putuju desetak sati, mora tada se obrati", naveo je on.

 Na pitanje da li je brojnost na skupovima merilo bilo čega, Milivojević odgovara da nije.

"Neka u Sremsku Mitrovicu bude 'privedeno' 130.000 ljudi, a na drugoj strani, za tri meseca protesta prošlo je stotine hiljada ljudi u gradovima i varošicama u Srbiji. Čak bih rekao milioni, neki više puta. Ne odustaju", rekao je Milivojević. (Izvor: Insajder, www.insajder.net, TV Insajder, emisija “Marker”, 15.2.2025)

https://www.youtube.com/watch?v=_rB_tPHk1KI&pp=ygUkaW5zYWpkZXIgbWFya2VyIGN2aWpldGluIG1pbGl2b2pldmlj

https://www.insajder.net/teme/cvijetin-milivojevic-za-insajder-skup-u-sremskoj-mitrovici-prst-u-oko-studentskim-zahtevima-video

уторак, 11. фебруар 2025.

"SARADNJOM INSTITUCIJA RADI SE NA BORBI PROTIV KORUPCIJE"

 Aleksandra Tomić: Zašto komisije ne žele da predsednik učestvuje, ko ima veću nadležnost od njega?

Najava frontalnog obračuna sa korupcijom dolazi u trenutku kada su građani više nego ikad zainteresovani za transparentnost i odgovornost institucija.

Predsednik Srbije Aleksandar Vučić već je najavio žestoku i nemilosrdnu borbu protiv korupcije, a kako saznaje Kurir, država u narednim danima kreće u opsežnu akciju koja bi mogla da uzdrma i vrhove politike i biznisa. Među uhapšenima bi mogla da se nađu zvučna imena, i to bez obzira na njihovu političku pripadnost.

Da li će borba protiv korupcije konačno dovesti do konkretnih presuda i kakvu ulogu u svemu tome imaju institucije, bila je tema jutarnjeg programa Kurir televizije “Redakcija”, gde su gosti bili prof. dr Aleksandra Tomić, naučni savetnik na Mašinskom fakultetu i član Predsedništva SNS-a, i Cvijetin Milivojević, politikolog.

Tomić je istakla da borba protiv korupcije nije nova tema, već da su prvi ozbiljni koraci napravljeni još 2013. godine, kada je Vučić bio potpredsednik Vlade:

- Borba protiv korupcije započela je 2013. godine, kada je predsednik Vučić bio potpredsednik Vlade i zaista se time bavio. Zaključak tadašnje strategije bio je da mora da postoji saradnja svih institucija, ali ta saradnja nije bila prepoznata na način koji bi pokazao jasan obračun sa korupcijom - rekla je Tomić.

Dodala je da su se u međuvremenu menjale okolnosti i zakoni, te da je upravo to razlog zbog kojeg je sada neophodno krenuti u frontalnu borbu.

- Predsednik je jasno rekao da je sada trenutak za frontalnu borbu i široku saradnju svih relevantnih institucija - naglasila je Tomić.

Milivojević je saglasan da je borba protiv korupcije obeležila 2013. godinu, ali dodaje da bi institucije morale da preuzmu primarnu ulogu, umesto da predsednik Srbije bude taj koji najavljuje akcije.

- Borbom protiv korupcije treba da se bave tužilaštva, sudovi i sudska grana vlasti, a ne predsednik države - rekao je Milivojević.

On smatra da se cela priča o korupciji direktno naslanja na studentske zahteve i pritiske sa ulice, što je, prema njegovom mišljenju, i podstaklo vlast da sada pojača retoriku i preduzme konkretne poteze.

- To je direktna posledica studentskih zahteva i njihove borbe da se izbori pravda - dodao je.

Tomić je istakla da je borba protiv korupcije nešto što mora da postane zajednička odgovornost celog društva, te da građani ne žele samo spektakularna hapšenja, već i pravosnažne presude.

- Građani žele da vide kraj svakog procesa i konkretne kazne za one koji su se ogrešili o zakon - naglasila je Tomić.

Ona je dodala da je država već napravila velike korake u zakonodavstvu, ali da su potrebna dodatna usklađivanja i ispravke u strategiji za borbu protiv korupcije.

- Sada su mnoge stvari promenjene i imamo prisutnu sinergiju više institucija koje će učestvovati u ovoj borbi - rekla je ona.

Milivojević je upozorio da plenum institucija može biti taj koji donosi odluke, a ne da predsednik preuzima ulogu tužioca i vodi borbu protiv korupcije.

- Mnogo je zakonitije da institucije rade svoj posao. Ustavni sud bi trebalo da bude najautoritativnija institucija, ali vidimo da neko na nju vrši pritisak - rekao je Milivojević.

On je dodao da bi bilo mnogo zdravije za društvo da se sudske odluke donose nezavisno, bez političkih pritisaka i uticaja.

Druga važna tema u emisiji bila je uloga profesora u proceni ispunjenosti studentskih zahteva, ali i pitanje ko snosi odgovornost za određene nesreće i propuste u javnim projektima.

Tomić je podsetila da su profesori preuzeli odgovornost u proceni studentskih zahteva, te da predsednik ima pravo da organizuje dijalog.

- Predsednik Srbije i predsednik parlamenta imaju pravo da traže podatke. Na osnovu toga svako može da uvidi dokumentaciju - rekla je ona.

Dodala je i da postoji volja da se dijalog sa profesorima proširi i institucionalizuje, ali da se čeka jasan odgovor rektorata.

Milivojević, s druge strane, smatra da je odgovornost neravnomerno raspoređena i da su politički akteri često izvan sfere krivice.

- Građanski zahtev svih nas bio je da se zna ko je odgovoran za pad nadstrešnice u Novom Sadu. Da li je moguće da je kriv samo inženjer? To su ljudi koji su radili svoj posao najbolje što su znali, u domenu koji su imali - rekao je on. (www.kurir.rs, TV Kurir, emisija "Redakcija", voditeljka Olja Lazarević, 11.2.2025) 

https://www.kurir.rs/tv/emisije/Redakcija/79622/REDAKCIJA-11.02.2025.-2.-DEO

 

https://www.kurir.rs/tv/emisije/Redakcija/79629/REDAKCIJA-11.02.2025.-3.-DEO

понедељак, 10. фебруар 2025.

Otkrivamo: Tri grada u igri za veliki Vučićev kontramiting oko Sretenja

Ostalo je pet dana do Sretenja i velikog mitinga koji je najavio predsednik Srbije Aleksandar Vučić, a da se i dalje ne zna gde će biti održan. Iako se već izvesno vreme spekuliše da bi to mogao biti Novi Sad, zvanične potvrde još nema, a prema saznanjima Nove o tačnom mestu i datumu skupa na kojem bi trebalo da bude doneta narodna deklaracija o Vojvodini, još nisu obavešteni ni naprednjaci. Iako su već počeli da pripremaju spiskove i kvote, ni sami još ne znaju gde tačno idu, a u igri su kako saznajemo još dva grada - Sremska Mitrovica i Sremski Karlovci.

Predsednik Srbije Aleksandar Vučić najavio je da će na Sretenje, 15. februara, ili dan ranije, biti organizovan veliki skup na kome će biti doneta narodna deklaracija o Vojvodini u Srbiji.

Vučić je u objavi na Instagramu rekao da se mladi ljudi u Srbiji zloupotrebljavaju za jačanje inicijative za davanje najšire autonomije Vojvodini. Od toga da Vojvodina bude republika, pa do toga da se govori vojvođanskim jezikom i na posletku ideje o otcepljenju od Srbije, istakao je Vučić i zaključio:

“Rezervnu otadžbinu nemamo, Vojvodina je Srbija. Zauvek. I nema popuštanja i uzmicanja pred onima koji bi zemlju da nam uruše. Srešćemo se na Sretenje“.

I pre nego što je najavio ovaj skup, koji se percipira kao kontramiting studentskim blokadama i protestima podrške koji se organizuju širom Srbije, pojavile su se informacije da je plan naprednjaka da bude održan upravo u Novom Sadu, gde je padom nadstrešnice sve i počelo. Ovo je navodno na stranačkom skupu u Temerinu saopštio premijer u ostavci Miloš Vučević, a da naprednjaci 15. februara planiraju miting u Novom Sadu objavio je i bivši radikal Nemanja Šarović.

Međutim, pet dana do pomenutog datuma, nikakve potvrde nema.

U jednoj poruci sa grupe naprednjaka u Zrenjaninu, u koju je Nova imala uvid, lokalni naprednjaci pozivaju da se počne sa pripremama spiskova aktivista koji idu na miting i navodi se da će 99 odsto to biti Novi Sad.

U međuvremenu, pojavile su se informacije da bi ovo za SNS, ali i za samog Vučića, bio preveliki zalogaj s obzirom na raspoloženje Novosađana nakon tragedije na Železničkoj stanici u kojoj je poginulo 15 ljudi. Organizovanje mitinga SNS u ovom gradu bi se nakon toga tumačilo kao prst u oko Novosađanima i jedan veliki promašaj.

Zato se sada kao opcije razmatraju Sremska Mitrovica i Sremski Karlovci.

Skretanje pažnje s tragedije

Potpredsednik Demokratske stranke i predsednik njihovog vojvođanskog odbora, Nebojša Novaković, kaže da ni Novosađani još nemaju nikakve pouzdane informacije.

“Svedoci smo ovih dana da Aleksandar Vučić u svojim naporima da ublaži pad rejtinga i ogromni gubitak poverenja, naročito kod svojih tradicionalnih glasača, igra na netrpeljivost i strah izmišljajući separatiste koji navodno žele secesiju Vojvodine. Već smo pokazali da su jedini separatisti u Vojvodini njegovi simpatizeri i ucenjeni radnici javnih preduzeća koji pokušavaju da podmetnu transparente neprimerene sadržine tokom obeležavanja Novosadske racije. Neće proći ni ova podmetačina zarad skretanja pažnje sa opravdanih zahteva studenata nakon velike tragedije u Novom Sadu kada je izgubljeno 15 ljudskih života”, kaže Novaković za Novu i dodaje:

 “Mi te zahteve u potpunosti i bespogovorno podržavamo i smatramo ih i svojim delom političke borbe za bolje i pravednije društvo. Odgovornim smatramo predstavnike najviših vlasti koji svojom pohlepom i brojnim kriminalnim radnjama rade protiv života građana. Sa razlogom se plaše narodnog gneva i suočavanja sa pravdom, a ovih dana na dugački spisak nedela dodajemo još jedno krivično delo: raspirivanje nacionalne i verske mržnje i destabilizaciju naše republike”.

Skup u Novom Sadu bi bio debakl

Politikolog Cvijetin Milivojević, takođe, smatra da se Aleksandar Vučić neće usuditi da ovaj miting održi u Novom Sadu.

 “Pre mislim da će to biti neki sever Bačke, recimo Apatin, u kojem su se na skupu SNS pojavili premijer u ostavci Miloš Vučević i predsednica pokrajinske Vlade Maja Gojković, na dan kad su studenti u Novom Sadu blokirali tri mosta. Jer, u Novom Sadu Srpska napredna stranka u ovom trenutku ne može da okupi više od 10.000 ljudi, što je više nego poražavajuće za Aleksandra Vučića. A da dovodi autobuse iz Niša, Prokuplja, Vranja ili, ne daj Bože, s Kosova, to bi im se tek obilo o glavu”, kaže Milivojević za Novu i podseća da je poslednji put kad je Vučić dovodio Srbe s Kosova na svoj miting u Beogradu, Aljbin Kurti upao na sever i zauzeo zgrade opština”.

“Kad smo već kod Aleksandra Vučića, uveren sam da se on neće pojaviti na tom skupu, gde god on bio, i da sa te govornice neće deliti građane na one pristojne koji su odani njemu, i one nepristojne, a to su ova deca koju uporno naziva stranim plaćenicima, ustašama itd. Jer on je, po Ustavu, predsednik svih građana, a ako bi se pojavio na takvom skupu, Ustavni sud bi zaista morao da reaguje, jer je prekardašio”, zaključuje Milivojević.

Na posletku, trebalo bi podsetiti gde je ova priča o secesionizmu počela, kao način da se skrene pažnja sa blokada, protesta i studentskih zahteva.

Ovu priču nedavno su počeli da plasiraju predstavnici vlasti, a da potom prenose mediji bliski režimu. Tokom protesta na Varadinskom mostu u Novom Sadu bio je razvijen transparent “Vojvodina Republika“, a po rečima reportera agencije Beta, učinili su to aktivisti Srpske napredne stranke, pod budnim okom komunalne policije. (www.nova.rs, portal i novine, Jelena Jelovac, 10.2.2025)

Cvijetin Milivojević za “Simptom”: Nadstrešnica i potonji protesti potpuno ogolili režim Aleksandra Vučića

BEOGRAD – Nema povratka na staro, na stanje pre ovih protesta i pada novosadske nadstrešnice, izričit je Cvijetin Milivojević, koji naglašava da su dve najveće tekovine aktuelnih protesta oslobađanje od straha ogromne većine građana Srbije, kao i to što su i do najudaljenijeg kutka naše zemlje došle priče i dileme “da li korupcija ubija i da li je neko uzurpirao državne institucije”.

Srpski politikolog i novinar ocenjuje za portal “Simptom” da je do ovih rezultata došlo zahvaljujući isključivo upornosti studenata, ali i činjenici da se, kako kaže, opozicija držala po strani, jer, navodi on, “da se u njih umešala mi bismo imali već upokojene proteste pre mesec ili dva”.

Na temu političke artikulacije i relevantnog političkog argumenta, Milivojević kaže da je do toga moguće doći ali je za to, smatra, potrebno vreme i najpre “da se protesti zadrže u određenom intenzitetu”, ali i da to bude neko središnje, kompromisno rešenje, u odnosu na dva krajnja polazišta (vlasti i opozicije), te u tom kontekstu pominje primer Severne Makedonije 2015.

Prema njegovim rečima, nadstrešnica je “školska studija” i klasični primer slučaja kako se na jednoj tragediji otvaraju sve slabosti i pukotine ovog sistema.

“Sad se vidi da ta priča da postoji jedan čovek – neočekivana sila koja se iznenada pojavljuje i rešava sve, što je propagandna mantra koju SNS nameće sve vreme u vezi sa Vučićem, polako pada u vodu, i to zahvaljujući srpskim studentima. Priča da se on u sve meša, do pre koju godinu je bila nezanimljiva i za opoziciju. Opozicija je čak na neki način to stanje indirektno legitimizovala tako što je izlazila na izbore na kojima se Vučić kandidovao i na opštinskim, gradskim, parlamentarnim izborima… Međutim, studenti su svojim delanjem ogolili priču o svemoćnom predsedniku Srbije koji je istovremeno šef zakonodavne, izvršne i sudske vlasti”, ističe Milivojević.

U tom kontekstu dalje navodi da se, “kad je Vučić rekao da nije mogao spavati čitavu noć jer je (pazite sad!) on morao da iščita hiljadu dokumenata u vezi sa padom nadstrešnice”, kao kula od karata sve urušilo, te i, kako kaže, postavilo pitanje koje je imalo svoj odgovor u već poznatoj studentskoj paroli: “Nisi nadležan!”.

Ono što se po njegovom mišljenju takođe izdvaja jeste činjenica da “protesti ne traže ničiju političku glavu, tako ni Vučićevu”, već da institucije počnu zaista da rade svoj posao.

“On tobože nudi svoju glavu, sa tim izlaznim strategijama poput tzv. savetodavnog referenduma koji i ne postoji po našem ustavu, a ni u Zakonu o predsedniku, pri tome ga niko ne traži; kao i izbora, koje opet niko ne traži, ponajmanje studenti i građani u protestu, a u ovom momentu ni politička opozicija”, objašnjava politikolog, dodajući da se čini da stvari sada idu ka samo dva moguća scenarija.

“Ili će”, ističe Milivojević, “Vučić, koji nažalost i dalje o svemu odlučuje uprkos tome što ga dobar deo građanstva smatra nenadležnim, popustiti tako što će ići ka ispunjenju svih uslova studenata, ali ne tako brzo i po principu toplo-hladno, i uz veliku njegovu nadu da će se protesti ugasiti, ili će se ići na mogućnost nasilnog rešavanja problema.”

Kako kaže, za ovo drugo rešenje Vučić ne može dobiti podršku značajnih zemalja zaštitnica, SAD, Nemačke i Francuske.

 

“Mislim da više ne može dobiti tu blanko podršku za nasilno rešavanje problema studentskih protesta.”

Na pitanje o zahtevima opozicije u aktuelnom trenutku, Milivojević kaže da je jasno da opozicija ima drugačije ciljeve, a jedan od njih, po njemu praktično ključni, jeste prelazna vlada.

“Da bi se došlo do ispunjenja nekog zahteva potrebno je da se protesti zadrže u određenom intenzitetu. Bez toga Vučić to neće dati. Između ‘ne dam prelaznu vladu i nikad je neću dati’ i ovog drugog, opozicionog, stoji jedna vrsta kompromisa. Ali, na žalost svih nas, o tome nećemo ni mi kao građani odlučivati, a bogami ni Vučić, već neko drugi”, mišljenja je on, te upućuje na izjave pojedinih američkih analitičara koji se bave ovim delom Evrope, a koje, kako kaže, stoje na stanovištu “pa mi taj recept već imamo, primenili smo ga u (Severnoj) Makedoniji pre 10 godina”…

“To nije”, objašnjava Milivojević, “klasična prelazna vlada nego privremena vlada sa jednim jedinim ciljem: da se napokon organizuju normalni, fer i demokratski izbori. (Možemo je zvati kako se kome sviđa.)”

Milivojević potencira da bi, ako bi kojim slučajem, Vučić posegnuo za izborima pod postojećim uslovima “onaj (iz opozicije) koji bi na to pristao bio poništen i potpuno izopšten iz opozicije”.

“Ipak, ponavljam, uslov za bilo kakvo razrešenje krizne situacije jeste da studenti istraju u svojim zahtevima. Pre svega na onom prvom i ključnom koji Vučića najviše boli i žulja: da se na tom slučaju nadstrešnice ogoli čitav sistem zloupotrebe državnih institucija, počevši od lanca korupcije do permanentnog urušavanja dostojanstva svih institucija koje su sve odreda podređene volji jednog čoveka”, zaključio je Cvijetin Milivojević.

Protesti se nastavljaju današnjim demonstracijama na Gazeli (auto-putu) i sedmočasovnom blokadom najprometnije saobraćajnice koja prolazi kroz Beograd.

Takođe, niški studenti planiraju da blokiraju naplatnu rampu “Niš sever” na auto-putu Beograd–Niš–Skoplje. (www.simptom.rs, portal, M. M, 9.2.2025)

Cvijetin Milivojević: Rezultati kosovskih izbora ništa neće promeniti

Politikolog Cvijetin Milivojević ocenio je danas da rezultati parlamentarnih izbora na Kosovu neće ništa promeniti i da će albanska politička elita nastaviti da insistira na nezavisnosti i tvrdi da su Srbi nacionalna manjina na tom prostoru.

On je kazao Novinskoj agenciji Beta da na Kosovu "nema prave demokratije" i da Srbi tamo zapravo nemaju izbor.

"Nezavisno od toga ko će formirati novu vlast na Kosovu, albanska politička elita ima jedinstven stav da je Kosovo nezavisno. Srbi su nacionalna manjina za njih. Taj stav se kosi sa mišljenjem ostatka Srbije i našim Ustavom. Vučićeva vlast je kooperativna u kršenju Ustava (...) Srbi na Kosovu zapravo nemaju izbor, već su uslovljeni da glasaju za Srpsku listu. Svako ko nešto proba mimo te partije biva optužen za izdaju", rekao je Milivojević.

Po njegovim rečima, trenutno na Kosovu živi 30 odsto manje Srba nego 2012. godine, a to je posledica "loših poteza" aktuelne srpske vlasti.

"Nije Kurti isterao Srbe iz institucije, već Vučić", kazao je Milivojević.

Ocenio je da je najava vlasti da će doneti Vojvođansku deklaraciju odvlačenje pažnje od neuspeha na Kosovu.

Centralna izborna komisija (CIK) Kosova objavila je preliminarne rezultate jučerašnjih izbora za kosovski parlament prema kojima je Pokret Samoopredeljenje (PS) osvojio najveći broj glasova, odnosno 41,14 odsto.

Nakon obrade glasova sa 88,59 odsto biračkih mesta, odnosno 2.244 biračka mesta od ukupno 2.533, na drugom mestu je Demokratska partija Kosova (DPK) sa 21,99 odsto.

Treći je Demokratski savez Kosova (DSK) sa 17,68 odsto, četvrta koalicija Alijanse za budućnost Kosova i Socijaldemokratske inicijative (ABK Inicijativa) sa 7,65 odsto, dok je Srpska lista dobila 4,05 odsto.

Predsednik Srbije Aleksandar Vučić saopštio je soinoć da je Srpska lista osvojila 10 mandata na parlamentarnim izborima na Kosovu i čestitao im na tome.

Skupština Kosova ima 120 poslanika od kojih je deset rezervisano za srpsku a deset za ostale  nealbanske zajednice. (www.beta.rs, novinska agencija, 10.2.2025)

петак, 7. фебруар 2025.

KOJE SU POSLEDICE ODBIJANJA DIJALOGA

Kojčić: "Neki politički lideri se kriju iza studenata"

Gosti emisije „Puls Srbije“: Dragoljub Kojčić, politički filozof, Stefan Srbljanović, državni sekretar u Ministarstvu rudarstva i energetike i Cvijetin Milivojević, politikolog.

(www.kurir.rs, TV Kurir, emisija “Puls Srbije”, voditeljka Milica Marković, 7.2.2025)

https://www.youtube.com/watch?v=k_-mlX6HKJ0


Vučić u domoljubnom zanosu predstavio novu ideju, stručnjaci složni: ‘Spin-diktator koristi situaciju da smanji štetu‘

Aleksandar Vučić obožava sudbonosne deklaracije. Za Sretenje Gospodnje, ujedno srbijanski dan državnosti, Vučić je na Instagramu najavio skup na kojem će se "donijeti narodna Deklaracija o Vojvodini u Srbiji". Tu će, kako kaže, biti rečeno gdje je i kakva je budućnost Srbije.

– Posljednjih dana i tjedana, pokušavajući zloupotrijebiti mlade ljude u Srbiji, na sjeveru Srbije ponovno su pokrenute inicijative za davanje najšire autonomije Vojvodini, od toga da Vojvodina bude republika pa do toga da se govori vojvođanskim jezikom i do ideje o odcjepljenju Vojvodine od Srbije. Kao ljudi koji smo odgovorni, kao ljudi koji znamo što je Srbija, što je naša zemlja, što je naša otadžbina, dužni smo da se tome demokratskim putem, političkim sredstvima, suprotstavimo. I zato na Sretenje, ili dan prije, organizirat ćemo veliki skup gdje ćemo donijeti narodnu Deklaraciju o Vojvodini u Srbiji i gdje ćemo jasno reći gdje je i kakva je budućnost Srbije. I zato vas molim da pokažemo odlučnost jer rezervnu otadžbinu nemamo. Mi imamo samo jednu, a to je Srbija. Borit ćemo se i srest ćemo se na Sretenje – kazao je Vučić u dramatičnom domoljubnom zanosu.

Zbog čega Srbija slavi dan državnosti 15. veljače, na dan prvog srpskog ustanka protiv osmanske vlasti, a ne dva dana kasnije, kad je stekla neovisnost time što je Kosovo proglasilo neovisnost. S emotivne je strane razumljivo. Dan neovisnosti Srbija bi mogla obilježiti i 21. svibnja, na dan kad su se riješili Crne Gore, koja je tada održala referendum o obnovi svoje državnosti. No, čemu deklaracije o Vojvodini?

– Besposlen pop i jariće krsti – kaže srpski politolog Cvijetin Milivojević.

– Režim u Srbiji, pritisnut studentskim i građanskim prosvjedima, provocira i spinuje problem koji objektivno ne postoji; mislim na Vojvodinu. Da su zaista državno odgovorni kakvima se predstavljaju, Vučić i njegovi bi ovog trenutka podnijeli ostavke zbog kraha njihove politike na Kosovu – dodaje Milivojević.

Njegov kolega dr. Zoran Stojiljković s beogradskog Fakulteta političkih znanosti Vučićevom manevru kaže:

- Iz šire društvene krize, Srbija je padom vlade ušla u političko-institucionalnu krizu. Spin-diktator sada koristi situaciju da smanji štetu preusmjeravanjem krize na nova pitanja. Ova mu je priča zgodna jer na pitanju Vojvodine pokušava podijeliti opoziciju i tako joj smanjiti manevarski prostor - kaže Stojiljković, ali napominje da će, što god da se dogodi, tri važne stvari trajno ostaviti traga - najprije to da su studenti Vučića ‘stavili na ignore‘, što sada slijede i drugi proglašavajući ga objektivno nenadležnim zbog ustavnih ovlasti predsjednika. Drugo, Vučić ne može upotrijebiti silu, a treće, društvo je našlo novog lidera u studentima koji su kroz ravni Srijem, Vučićevu izbornu bazu, prošli uz svesrdnu podršku građana koji su im putem nosili hranu i piće.

Stojiljković smatra da je iza svih događanja u Srbiji na koncu ipak stoji Zapad jer podržava mjesnog stabilokratu, dok ne pronađe novog, kao što pokazuje i primjer Crne Gore.

Što će u konačnici pisati u Vučićevoj deklaraciji o Vojvodini nitko ne zna. Ultranacionalističke organizacije, poput Dveri, povremeno izvlače problem Vojvodine, bivše autonomne pokrajine u sastavu Srbije koja je imala vlastitu zakonodavnu, izvršnu i sudsku vlast na svom području. Autonomiju joj je jamčio Ustav SFRJ, da bi "Jogurt-revolucijom" u listopadu 1988. i izmjenom Ustava Srbije 1990. režim Slobodana Miloševića tu autonomiju ukinuo. Unatoč predizbornim obećanjima onih koji su Miloševića srušili s vlasti, Vojvodini autonomija nikada nije vraćena u mjeri približno sličnoj onoj koju je imala ranije. Svejedno, nitko izvana nikada nije sporio da je Vojvodina dio Srbije, pa je borba koju Vučić spominje zapravo borba za očuvanje njegove vlasti.

Kao i "sretenska deklaracija". (www.slobodnadalmacija.hr, portal dnevnog lista, Split, Jadran Kapor, 7.2.2025)

Cvijetin Milivojević o porukama studenata u blokadi i ograđivanju od političkih organizacija

Studenti u blokadi Pravnog fakulteta u Novom Sadu doneli su odluku da se ograde od političkih stranaka, nevladinih organizacija sa političkim delovanjem i određenih inicijativa, ističući da protest ostaje nezavisan. U emisiji Presek, politikolog Cvijetin Milivojević analizira razloge za ovu odluku i njen širi društveni i politički kontekst.

Milivojević objašnjava šta znači depolitizacija studentskih protesta, kako vlast i opozicija koriste proteste u političke svrhe i kakav je širi značaj studentskog pokreta u Srbiji. Takođe, Cvijetin Milivojević se osvrće na trenutnu političku situaciju i pozive na dijalog, kao i na to da li postoji mogućnost kompromisnog rešenja između vlasti i studenata.

Kako studenti vide svoju ulogu u društvu i zašto insistiraju na nezavisnosti?

Kakav odgovor dolazi iz političkih krugova i da li postoji prostor za konstruktivan razgovor?

Pogledajte šta kaže naš sagovornik Cvijetin Milivojević o porukama studenata u blokadi i o njihovom ograđivanju od političkih organizacija. (https://newsmaxbalkans.com, TV Newsmax Balkans, emisija „Presek 1“, 6.2.2025)

https://www.youtube.com/watch?v=P-lW1KmVics&pp=ygUPbmV3c21heCBiYWxrYW5z

четвртак, 6. фебруар 2025.

Vučić i dalje može da računa na podršku siromašnih, a njih je mnogo

Na koga Aleksandar Vučić i dalje može da računa? Na starije, siromašnije i slabije obrazovane mada bi i to moglo biti poljuljano s obzirom na veliku inflaciju

Aleksandar Vučić najviše i dalje može da računa na podršku siromašnih i slabije obrazovanih građana Srbije, čiji broj nije zanemarljiv, slažu se sagovornici „Vremena“.

Oni pak imaju različite stavove po pitanju da li predsednik Srbije i dalje ima čvrsto uporište među penzionerima.

Te ocene donekle se poklapaju sa nedavno objavljenim rezultatima istraživanja organizacije CRTA koju pokazuju da su većinski protiv protesta i blokada fakulteta, kada su u pitanju starosne i obrazovne strukture, samo građani stariji od 65 godina (67 odsto) i oni sa završenom samo osnovnom školom (61 odsto).

Problem za političara – problem za državu

Politički konsultant Dušan Lj. Milenković kaže za „Vreme“ da će Vučiću, dokle god je na vlasti, primarne ciljne grupe biti stariji od 55 godina, posebno penzioneri.

On navodi da su to konzervativniji ljudi koji se informišu posredstvom režimskih medija, i da će ti mediji na njih imati presudni uticaj dokle god Vučić kontroliše te medije.

„Oni su ti koji ličnosti ili stranke vezuju sa državom, pa osećaju da se državni sistem ljulja kada su u problemu političar ili stranka koje podržavaju. To se neće menjati dok Vučić ne padne sa vlasti“, smatra Milenković.

On ukazuje da je problem za vlast uvek bila pretnja da će se mladi ljudi aktivirati i pobuniti.

„Mladi su bili relativno pasivni i neuključeni, ali su sada ne samo čvrsto i organizovano stali protiv vlasti, nego je to postalo popularno među mladima. Reč je tu i onim mladima koji će tek dobiti pravo glasa. Ne treba zaboraviti koliki je broj srednjoškolaca stao protiv režima, i to su sve novi glasači koji pravo glasa ove, 2026. ili 2027. godine, što su ključne godine.“

Moguća promena političkog opredeljenja najsiromašnijih

On podseća da će izbori sigurno biti održani 2027. godine, ali možda i ove ili 2026. godine, „tako da su to ogromni problemi sa kojima se suočavaju oni koji žele da ostanu na vlasti“.

„Dosadašnja istraživanja pokazala su da Vučić ima podršku ekonomski slabostojećih ljudi i to je pre svega zbog toga što su oni, po mnogim tumačenjima, osetili boljitak u odnosu na one katastrofalne krizne godine koje su prethodile dolasku na vlast Srpske napredne stranke. Tada je bila svetska ekonomska kriza kojom je i Srbija bila drastično oštećena, ekonomska situacija je bila užasno loša i sve što je došlo posle, prevashodno kao globalni ekonomski napredak, što se na kraju prelilo i kod nas, oni su osetili na svojoj koži. Imali su osećaj da žive bolje, iako je to i dalje loše u poređenju sa drugim socijalnim slojevima i sa regionom ili Evropom“, kaže Milenković.

On međutim primećuje da novo političko opredeljivanje najsiromašnijih može da utiče činjenica da Srbija sada ima ekonomskih problema, pre svega zbog rasta cena i nemogućnosti da se finansiraju osnovne životne potrebe.

„To se već oseća neko vreme i sigirno je jedan od uzoka zbog čega imamo ovoliki broj ljudi na ulicama Srbije. Poznato je da je ekonomija ključ političkog opstanka vladajuće garniture, i u proteklih nekoliko godina imamo ekonomsko zatezanje i ozbiljan rast cena koji ugrožava svakodnevno funkcionisanje života, a to prvo osete oni koji imaju najmanje novca na raspolaganju. Zbog toga to potencijalno može da se konvertuje u prestanak političke podrške vladajućim strankama na izborima i potragu za nekim drugim političkim opcijama“, zaključuje Milenković.

Ovo nisu penzioneri iz Miloševićevog vremena

Politikolog Cvijetin Milivojević kaže za „Vreme“ da je uvreženo mišljenje da je Vučićevo biračko tradicionalno, patrijarhalno, srednje stari i najstariji građani, penzioneri i ljudi manjeg obrazovnog nivoa.

Međutim, on misli da stvari nisu baš sasvim u skladu s tim stereotipima.

„Mislim da nije tako jer ne treba zaboraviti da to više nisu penzioneri koji pamte Miloševićevo vreme, već ljudi koji su sredinom devedesetih možda bili na građanskim protestima“, kaže Milivojević.

Dodaje da bi Vučić mogao da računa na podršku na neki način „potkupljenih ljudi, pri čemu se ne misli da su svi oni tu da bi uzeli neki novac ili došli do neke sinekure“.

„To su ljudi koji iz straha za svoju i egzistenciju svoje porodice razmišljaju isključivo kao birači iz mikronivoa i zaključuju da im nije dobro, ali odmah dodaju da može da bude i gore. Mogao bi da računa i na one koji smatraju da će podrškom Vučiću sačuvati svoje posao ili posao članova svoje porodice“, kaže Milivojević.

Vučić ne uspeva da roditelje okrene protiv dece

On smatra da bi među onima koji podržavaju Vučića mogli da budu i oni koji su na u prethodnoj kampanji primili predizborni paket, ljudi na ivici socijalne egistencije ili ugrožene grupe, i ističe da svi oni nisu ni svesni da su potkupljeni.

... knjigu možete naručiti na office@pragma.rs ili +387 11 3234 439.

Milivojević ukazuje da je manji broj birača veoma je svestan za koga glasa i da su oni tu zbog klasičnog interesa, jer nema ideološki opredeljenih birača, „pošto Srpska napredna stranka od dolaska na vlast nije uspela da profiliše neku ideologiju, već je sve čist interes“.

„Prvi problem na koji je Vučić naišao su studentski protesti i to što mu ne uspeva – a nije prvi vladar koji je to pokušao, to je pokušao i Milošević – da okrene roditelje, bake i deke protiv dece“, kaže Milivojević.

Vučićevo glasačko telo se krnji

On ocenjuje da postoje samo dve snage koje mogu da spreče Vučića da organizuje izbore po dosadašnjem principu, da obavezno on pobeđuje na njima.

„To su studenti i sve društvene grupe koje se priključuju protestima, a od spoljnih faktora koji mogu da utiču na Vučića da pristane na relativno normalne izborne uslove tu su Vašington, Berlin i Pariz. Međutim, ti strani faktori neće uticati na Vučića ukoliko unutrašnji pritisak ne bude dovoljan. Ako bude takvih izbora više je nego jasno da će svaki simpatizer SNS-a između Vučića, koga može da voli najviše na svetu, i sopstvenog deteta birati sopstveno dete“, smatra Milivojević.

On ističe da se baza Vučićevog glasačkog tela koja se činila neiscrpnom „uveliko krnji“, a da se s druge strane ne može povećati, „jer ne postoji neki novi regrutni centar i rezervni rezervoar iz koga može da povuče te birače“.

„To ne znači da bi Vučića pobedila opozicija, ali bi na normalnim izborima koje bi pripremila tehnička vlada mogla da se pojavi i neka treća relevantna, ad hok politička snaga, koja može da se zove bilo kako. Tradicionalna opozicija ne može sama da sruši Vučića, čak ni ovako načetog“, zaključuje Milivojević.

Vučić nije značajno ugrožen

Politikolog Naim Leo Beširi ističe da Vučić u ovom trenutku „nije značajno ugrožen na političkoj sceni“.

On ukazuje da grupacija ljudi koja trenutno protestuje pripada obrazovanijem sloju društva koji mahom živi prosečno ili bolje od proseka.

„To je pozitivno jer se razlikuju od prethodnih protesta jer su sporadični, organizovani sa više strana i u više od 240 mesta u Srbiji. To mrda stolicu Vučiću i političkoj eliti što može voditi drugoj stvari, da se unutar SNS-a povećaju razdori, jer znamo da tamo postoje grupacije koje se međusobno ne podnose“, navodi Beširi.

On ukazuje da time što neke pristiska da daju ostavke Vučić njima i oduzima ekonomsku moć „da nameštaju tendere i korupcijom izvlače novac iz budžeta“ i ocenjuje da će to „više naštetiti Vučićevoj vladavini od protesta“.

„Vučićevo biračko telo je vrlo kohezivno, to su ljudi koji najčešće pripadaju grupi niže obrazovanih i najčešće su završili samo osnovnu školu, eventualno srednju stručnu školu. Njega podržavaju i ljudi nižeg ekonomskog statusa. Vučić na jednom od poslednjih mitinga sprdao sa 300 dinara, ali tih 300 dinara zaista nekim ljudima omogućavaju ishranu za čitav jedan dan. Kada Vučić poveća te niske penzije od 12.000 ili 15.000 dinara, a takvih penzija je mnogo, on ima direktan uticaj na te ljude“, kaže Beširi.

Budžet kao lična imovina

Dodaje da su pod Vučićevim direktnim uticajem i ljudi koji primaju socijalnu pomoć, i da on može da računa na podršku svih onih koji direktno zavise od budžeta, „jer on u njihovim očima budžetom raspolaže kao ličnom imovinom“.

Beširi ukazuje da sve njih Vučić svakodnevnim pojavljivanjima na televizija sa nacionalnom frekvencijom podseća da je on taj koji je odgovoran za povećavanje penzija, socijalnih davanja ili plata u državnom sektoru.

Podseća i da je dominantna većina svih zaposlenih na rukovodećim pozicijama u državnoj službi, suprotno zakonu, u statusu vršioca dužnosti, i da oni mogu dekretom, kao što su i postavljeni, da budu smenjeni ako ne obezbede dovoljan broj glasača.

„Čak i da se uspostavi prelazna vlada, za koju verujem da Vučić nikada neće biti spreman, i da ona obezbedi fer i slobodne izbore, ubeđen sam da bi vlast teško bila formirana bez Srpske napredne stranke. Tad bismo možda bili u istoj poziciji kao 2000. godine, kada Socijalistička partija Srbije nije ušla u vlast, ali je bila dovoljno velika da već prilikom sledeće promene vlasti ušla kao kohabitant“, zaključuje Beširi. (www.vreme.com, portal, Bojan Bednar, 6.2.2025)

среда, 5. фебруар 2025.

Vlada još nije pala, a kad će ne znamo: Vučić i Vučević ponovo su obmanuli građane

Ostavka predsednika Vlade Srbije Miloša Vučevića još nije konstatovana u Narodnoj skupštini. Samim tim, Vlada nije u tehničkom mandatu, kako nam je rekao odlazeći premijer. To, takođe, znači da nije počeo da teče ni rok od 30 dana za formiranje nove Vlade. I tako dobismo još jednu obmanu, kojom je režim pokušao da ugasi “požar” u državi.

Miloš Vučević je 28. januara podneo neopozivu ostavku na mesto predsednika Vlade Srbije.

„U ovom trenutku cela Vlada je u tehničkom mandatu. Ostavkom predsednika Vlade pada ceo kabinet, praktično cela Vlada je u ostavci. Radićemo svoj posao odgovorno do izbora neke nove Vlade ili do neke nove ili drugačije političke odluke“, rekao je tada Vučević.

Nekoliko sati kasnije nadovezao se predsednik države.

Aleksandar Vučić je tom prilikom izjavio da će u narednih 10 dana doneti odluku da li će se u Srbiji ići na prevremene izbore ili na sastavljanje nove Vlade sa novim mandatarom, a zatim dodao da je sada na potezu Skupština Srbije.

Do danas Skupština nije preduzela taj potez, odnosno predsednica parlamenta još nije zakazala sednicu na kojoj će ostavka Miloša Vučevića biti notirana.

Ovim povodom, advokat i bivši poverenik za informacije od javnog značaja Rodoljub Šabić na društvenoj mreži X, napisao je sledeće:

“Po Ustavu, predsednik Vlade ostavku podnosi predsedniku Narodne skupštine. Skupština na prvoj narednoj sednici konstatuje tu ostavku. Vladi prestaje mandat danom konstatacije ostavke. Faktički, predsednik Vlade je podneo ostavku ali ona nije konstatovana pa Vladi nije prestao mandat a već zakazanu sednicu skupštine Ana Brnabić je odložila i čeka instrukcije sa vrha”.

Šabić je zatim postavio i čitav niz logičnih pitanja.

Računamo od dana ostavke ili ne računamo

“Hoće li vlast u dogledno vreme postupiti po Ustavu? Ili će odugovlačiti konstatovanje ostavke, odnosno prestanak mandata Vlade, što može sve do marta, redovnog zasedanja? Pa tek od tada računati rok od 30 dana za izbor nove Vlade? Pa onda, ako proceni da joj je u interesu, kad rok istekne raspisati skupštinske izbore za sredinu možda čak i kraj juna? I potrošiti na njih milone evra a sprovesti ih po svojim „poštenim“ pravilima”, naveo je Šabić.

S obzirom na dosadašnja iskustva i način na koji vlast sve zakonske rokove rasteže do maksimuma, može se reći – vrlo logičan scenario.

Politikolog Cvijetin Milivojević kaže za Novu da ovo nije nikakvo iznenađenje.

 “O ostavci premijera se ne raspravlja, ona se samo konstatuje u Skupštini. Od tog dana bi trebalo da teče rok od 30 dana za izbor nove Vlade, ukoliko se to ne desi idemo na izbore. Problem je u tome što mi Skupštinu nemamo. Ona je zvanično prestala da postoji onog trenutka kad je predsednica parlamenta Ana Brnabić izvršila državni udar i sprečila da se glasa o najvažnijem zakonu, a to je Zakon o budžetu”, kaže Milivojević i dodaje:

“E sad, kad imate jednu takvu činjenicu, da skupština faktički ne postoji, onda je zaista ulaženje u sitna crevca to što mi sad raspravljamo da li rok za izbor nove Vlade teče od onog dana kad je Vučević podneo neopozivu ostavku i rekao da je Vlada u tehničkom mandatu ili od dana kad je ta ostavka konstatovana u nepostojećoj Skupštini”.

Još jedna vrlo interesantna stvar koju treba napomenuti je i to da u Skupštini nije potvrđen čak ni mandat dvema ministarkama koje su došle na mesto Gorana Vesića i Tomislava Momirovića.

Ko tačno vodi ministarastva građevine i trgovine

Naime, Vlada Srbije je još 13. decembra predložila Aleksandru Damnjanović Sofronijević za novu ministarku građevinarstva, saobraćaja i infrastrukture, a Jagodu Lazarević za ministarku unutrašnje i spoljne trgovine.

Do danas, 5. februara, nije sazvana sednica na kojoj bi njihovi mandati bili potvrđeni u Skupštini.

Tako da na papiru ova ministarstva i dalje vode ministar za javna ulaganja Darko Glišić i ministarka privrede Andrijana Mesarović.

Njih je još krajem novembra prošle godine, odlazeći premijer Miloš Vučević ovlastio da menjaju Gorana Vesića i Tomislava Momirovića, do izbora novih ministara.

Uspevate li da pratite?

Govoreći o ovoj zavrzlami, Cvijetin MIlivojević kaže:

“Tačno, ni novim ministarkama mandat nije potvrđen u Skupštini. One obavljaju posao ministra, ali nisu ministri. Međutim, Vučić se na onim sednicama Vlade kada je postrojavao ministre njima obraćao, znači smatra ih za ministre, pa onda tako i ja. Nije smešno, iako na prvu loptu tako zvuči. U ovom trenutku, prema mom mišljenju, na čelu Vlade je Aleksandar Vučić. On vodi i Ministarstvo građevinarstva, saobraćaja i infrastrukture, ali i Ministarstvo unutrašnje i spoljne trgovine. Pored toga je i predsednik Skupštine. Zato u potpunosti razumem studente kad kažu “nije nadležan”. To je nešto što ja, zapravo, pričam godinama”, zaključuje Milivojević. (www.nova.rs, portal, dnevni list “Nova”, Jelena Jelovac, 4.2.2025)

уторак, 4. фебруар 2025.

Je li bilo Vuč(ev)ićeve večere?

Da li je ono Vučićevo, pardon Vučevićevo (možda nisam mnogo ni pogrešio u smislu autorstva „ostavke“), „moja je neopoziva odluka da podnesem ostavku“, značilo upravo to, da je on samo doneo „neopozivu odluku“, a da ćemo tek videti da li će i, još je važnije, kada će iza nje da usledi i neopoziva ostavka?

Prema članu 99 Ustava, jedna od nadležnosti Narodne skupštine je da „bira Vladu, nadzire njen rad i odlučuje o prestanku mandata Vlade i ministara“.

Ali, čak i ako je došla ili ako će tek da dođe pred, u stvarnosti, pred nepostojeći parlament, ko će konstatovati ostavku premijera koji je, kako je, 28. januara, sam rekao, „doneo neopozivu odluku da podnese ostavku“?

Jer, predsednica parlamenta je, umesto da, prema članu 104 Ustava, samo „predstavlja Narodnu skupštinu, saziva njene sednice i predsedava njima“, na poslednjoj sednici, onoj od 25. novembra prošle godine, na kojoj je, osim o budžetu za 2025, trebalo da se raspravlja o još 50 tačaka dnevnog reda - izvršila državni udar uzurpirajući prava ostalih 249 narodnih poslanika i prisvajajući sve prerogative najvišeg zakonodavnog i predstavničkog tela u samo svoje i, eventualno, ruke predsednika Republike.

Vlada Srbije je - a ne predsednik Republike u šta je (baš u ovo!) aklamativno uverena, ona Poglavičina „pristojna Srbije“ - prema članu 122 Ustava, „nosilac izvršne vlasti u Republici Srbiji“, što znači da bi ona (član 123) trebalo da „utvrđuje i vodi politiku“.

Vlada je (član 124 Ustava), „za izvršavanje zakona i drugih opštih akata Narodne skupštine i za rad organa državne uprave odgovorna Narodnoj skupštini“ koju je, zaključismo malopre, Poglavičina Tajnica suspendovala ne želeći da, „između nje i njenog dragog naroda“, ubuduće bude posrednika. 

I sad dolazimo do, za našu temu, ključnog 128. člana Ustava.

On propisuje da mandat Vlade može da prestane i pre isteka vremena na koje je izabrana – „izglasavanjem nepoverenja, raspuštanjem Narodne skupštine, ostavkom predsednika Vlade i u drugim slučajevima utvrđenim Ustavom“. Vlada kojoj je prestao mandat može da vrši samo poslove određene zakonom, do izbora nove Vlade, pa tako, na primer, ona ne može da predloži raspuštanje Narodne skupštine.

Poslednji stav ovog člana – zanimljivo je – kaže da članu Vlade mandat prestaje pre isteka vremena na koje je izabran, izglasavanjem nepoverenja u Narodnoj skupštini i razrešenjem od strane Narodne skupštine, na predlog predsednika Vlade, ali i „konstatovanjem ostavke“, dok se, kada je reč o predsedniku Vlade, ta nužnost konstatovanja ostavke eksplicitno ne pominje.

Od kog trenutka se onda, navodna Vuč(ev)ićeva računa: od datuma kada je obelodanio „neopozivu odluku“ ili od trenutka kada se Poglavičina Tajnica smiluje da blagoizvoli održavanje sednice nepostojeće Skupštine?

Zakon o Vladi Republike Srbije, u članu 16, veli da Vladi prestaje mandat sa prestankom mandata Narodne skupštine, izglasavanjem nepoverenja, neizglasavanjem poverenja, ostavkom Vlade, izglasavanjem nepoverenja predsedniku Vlade, ali i – „ostavkom predsednika Vlade“.

Međutim, zavrzlama počinje već kod člana 20 („Ostavka predsednika Vlade. Ostavka Vlade.“) koji propisuje da predsednik Vlade može podneti ostavku, koju upućuje predsedniku Narodne skupštine i o kojoj obaveštava predsednika Republike i javnost, kao i da Narodna skupština, „na prvoj narednoj sednici bez rasprave prima k znanju da je predsednik Vlade podneo ostavku i time Vladi prestaje mandat“, kao i da predsednik Vlade „može“ (a i ne mora) obrazložiti ostavku u Narodnoj skupštini.

Ali, u kome periodu od premijerove javne najave podnošenja ostavke, sednica parlamenta mora da se održi, o tome ni pomena u ovom zakonu nema. Problem je tim složeniji što je Poglavičina Tajnica Skupštinu već, takoreći, raspustila, tj. suspendovala, pa čak da „Đekna još nije umrla“ – „ka’ će, ne zna se“.

U članu 15 Zakona o Narodnoj skupštini piše da ona, u ostvarivanju svoje kontrolne funkcije, „vrši nadzor nad radom Vlade i odlučuje o prestanku mandata Vlade i ministara“.

Kada je reč o odnosu Narodne skupštine i Vlade, član 56, kaže da, između ostalog, Vlada podnosi Narodnoj skupštini izveštaj o radu na zahtev Skupštine najmanje jednom godišnje, kao i da se „postupak kontrole nad radom Vlade ili člana Vlade uređuje Poslovnikom Narodne skupštine“.

Poslovnik Narodne skupštine – odeljak „Postupak kontrole nad radom Vlade“ - definiše (član 217) pravo „najmanje 60 narodnih poslanika da podnesu predlog da se glasa o nepoverenju Vladi ili pojedinom njenom članu“, a takav predlog se „razmatra na prvoj narednoj sednici, a najranije pet dana od dana podnošenja predloga“ (član 218), s tim da se o novom takvom predlogu može diksutovati tek posle isteka šest meseci.

Šta se, pak, zbiva kada predsednik Vlade podnese, navodno neopozivu, ostavku, za kooiko dana, meseci, godina ona najkasnije mora da se konstatuje u parlamentu - o tome nema ni reči u Poslovniku.

Ako ćemo se, što reče drug Tito, „držati zakona k’o pijan plota“, i Vrhovni Uzurpator sve tri grane vlasti u ovoj zemlji, po slovu Zakona o predsedniku Republike, ima neke nadležnosti vezane za predlaganje novog – starog predsednika Vlade. Tako je član 18 nedvosmislen u prvom („predsednik Republike predlaže Narodnoj skupštini kandidata za predsednika Vlade kad god se bira nova Vlada“), a još je izričitiji u svom drugom stavu: „Predsednik Republike dužan je da Narodnoj skupštini predloži onog kandidata za predsednika Vlade koji može da obezbedi izbor Vlade.“ Što potvrđuje da, kada Poglavica kaže kako „u glavi ima jedno tri-četiri imena kandidata za novog mandatara“, on još jednom krši Ustav i zakon jer nije on tu da bira i donosi odluke, već da saopšti volju skupštinske većine.

Tek kada parlament konstatuje ostavku predsednika Vlade, predsednik Republike je dužan da pokrene postupak za izbor nove Vlade. Pa, onda, ukoliko Skupština ne izabere novu Vladu u roku od 30 dana od dana konstatacije ostavke predsednika Vlade, predsednik Republike je dužan da raspusti Narodnu skupštinu i raspiše izbore.

Ali, evo još jednog zrnca sumnje za hronično nepoverljive. Elem, ne citira li, pre neki dan, Poglavica svog negdašnjeg šefa Vojvodu koji je, navodno, predložio da se Vuč(ev)ić ponovo izabere za srpskog premijera? (cvijetinmilivojević.blogspot.com, 4.2.2025)

понедељак, 3. фебруар 2025.

Студенти тема премијерне емисије “4 лица Србије” (ВИДЕО)

На јединој слободној телевизији у Србији – КТВ и јутјуб каналу безцензуре у петак је кренула прва емисија „4 лица Србије“. Четири аса која су вас водила кроз тему – СТУДЕНТИ су Немања Шаровић, Јово Бакић, Цвијетин Миливојевић и Божо Прелевић.

(www.ktv.rs, КТВ Зрењанин, портал www.bezcenzure.rs, 31.1.2025)

https://www.youtube.com/watch?v=XVhpooemwVg

субота, 1. фебруар 2025.

Intervju: Cvijetin Milivojević - Svaka laž doliva ulje na vatru i ubrzava kraj režima!

                                    

Gost emisije "Intervju" bio je Cvijetin Milivojević, poznati novinar i analitičar, čija bogata karijera reflektuje njegovu strast prema objektivnom novinarstvu i kvalitetnim analizama. Kao osnivač i direktor agencije za istraživanje javnog mnjenja „Pragma“, njegov rad je postao sinonim za preciznost i profesionalizam u istraživanju izborne volje birača. Njegov pronicljivi pristup omogućava mu da duboko zaroni u složene procese, osvetljavajući političku scenu kroz analize koje razmatraju prirodu vlasti, propuste opozicije i društvene izazove koji su pred nama. Preporučujemo Vam da pogledate ceo intervju i saznate više o brojnim zanimljivim temama.

Intervju je snimljen 29.1.2025. godine u našim prostorijama, u Beogradu. Emisiju je vodio novinar Aleksandar Pavković. (zvanični youtube kanal Balkan info, 31.1.2025)

https://www.youtube.com/watch?v=dHKdozo69M4&pp=ygULYmFsa2FuIGluZm8%3D



четвртак, 30. јануар 2025.

Insajder debata: Srbija između dve ili nove realnosti

Za tri meseca Srbija je od novosadske tragedije i pada nadstrešnice stigla do pada Vlade. Studenti kažu to nije bio zahtev, a ono što jeste još nije ispunjeno. Ostaju u blokadi, a uz podršku građana i u protestima. Predsednik otvara mogućnost nove Vlade ili novih izbora. Opozicija te izbore, pod nepromenjenim uslovima neće. Znači li to da se Srbija živi u dve realnosti ili u novoj realnosti? Ko tu koga i zašto ne razume? Ima li, između nove Vlade i mogućih novih izbora, trećeg puta? Gde je izlaz i kuda idemo?

Gosti su politikolozi Cvijetin Milivojević, Dejan Vuk Stanković i Dušan Vučićević.

Za tri meseca Srbija je od novosadske tragedije i pada nadstrešnice stigla do pada Vlade. Studenti kažu to nije bio zahtev, a ono što jeste još nije ispunjeno. Ostaju u blokadi, a uz podršku građana i u protestima. Predsednik otvara mogućnost nove Vlade ili novih izbora. Opozicija te izbore, pod nepromenjenim uslovima neće. Znači li to da se Srbija živi u dve realnosti ili u novoj realnosti? Ko tu koga i zašto ne razume? Ima li, između nove Vlade i mogućih novih izbora, trećeg puta? Gde je izlaz i kuda idemo? – pitanja su koje otvara Insajder debata u kojoj su gosti Senke Vlatković Odavić: Cvijetin Milivojević politikolog i stučnjak za odnose sa javnošću, Dejan Vuk Stanković, politički analitičar i profesorom etike na Učiteljskom fakultetu i Dušan Vučićević, profesor Fakulteta političkih nauka.

 (www.insajder.net, TV Insajder, emisija “Insajder debata”, voditeljka Senka Vlatković Odavić, 30.1.2025)

https://www.youtube.com/watch?v=xicdwSTmaXQ

https://www.insajder.net/tv-najava/tv-najava-insajder-debata-srbija-izmedu-dve-ili-nove-realnosti

Vučićev pokret – raspad uživo: Milica Zavetnica i Ferid Bulić jedini u redu za predsednikov „put u budućnost“

Nakon još jednog naprednjačkog skupa u Jagodini, predsednik Aleksandar Vučić dolazi u petak u Trstenik. Glavna tema je promocija novog pokreta “za narod i državu”, iako predsednik ovo najavljuje od septembra 2022. godine, po potrebi. Ipak, znamo jedno - za sad se niko osim Zavetnika i Stranke budućnosti i razvoja neće priključiti. A kako kažu naši sagovornici, to je zato što je reč o samo još jednom marketinškom triku ovog režima u nadi da će primiriti čitavu situaciju u državi.

“Važna vest za Trstenik! Aleksandar Vučić, predsednik Republike Srbije, u petak u 18 časova dolazi u Trstenik. Vidimo se u hali sportova! Čuvajmo Srbiju”, napisao je Mario Spasić, Predsednik Skupštine Trstenika najavivši novi skup Srpske napredne stranke.

Vučić u Trstenik dolazi nakon još jedne najave o formiranju pokreta koji je u opticaju već gotovo tri godine. Do sad je menjao više naziva – od Moje Srbije i Srpskog bloka do, na kraju, Pokreta za narod i državu.

Priču o pokretu predsednik Srbije ponovo je podgrejao na nedavnom skupu u Jagodini.

„Nećemo povratak onih koji su zemlju uništili, a koji bi danas sa manipulacijama da se vrate na vlast. Pokret je o vama i zbog vas, zbog vaše budućnosti, zbog onoga što dolazi“, poručio je Vučić, a umesto detalja o novom pokretu čuli smo samo stare fraze o spoljnim i unutrašnjim neprijateljima, o pokušaju da se uništi Srbija i srpstvo, o tome kako nas samo on kao predsednik šititi, kao i o zloj opoziciji koja bi da sa ulice dođe na vlast.

Vlast je inače tad dovukla više autobusa do Jagodine kako bi bilo što više ljudi na skupu, a prema režimskim medijima brojke su bile neverovatne – od 50.000 do 100.000 ljudi, iako je jasno da u centru Jagodine nema kapaciteta za toliki broj ljudi.

Kako je preneo Arhiv javnih skupova, tamo je bilo oko 14.000 simpatizera.

A ko planira da se priključi ovoj Vučićevoj nadstranačkoj organizaciji? Izgleda da su to za sada raspoloženi samo članovi stranke Zavetnici Milice Đurđević Stamenkovski i Stranke budućnosti i razvoja Ferida Bulića.

“Nema dileme da će Zavetnici biti najglasniji deo lokomotive koja nosi naziv Pokret za narod i državu”, rekla je nedavno predsednica Zavetnika Milica Đurđević Stamenkovski.

Nasuprot tome, od socijalista ni traga ni glasa kad je reč o ulasku u pokret. Štaviše, Nova je nedavno pisala da se socijalisti bune po ovom pitanju, kao i po pitanju utapanja u vladajuću Srpsku naprednu stranku.

Nije se oglašavao ni predsednik SDPS Rasim Ljajić, koji je inače pre dve godine na sav glas podržao osnivanje Vučićevog pokreta.

Direktor Vesti TV Nova Slobodan Georgiev kaže kako su to sve Vučićeve marketinške taktike, te misli da od pokreta neće biti ništa.

„Nema ko da bude u Vučićevom pokretu, jer on ne postoji“

“Ovaj pokret je u prvom planu možda jednu do dve nedelje, nakon čega naprednjaci proveravaju kako fokus grupe posmatraju čitavu priču. A videli smo da u Jagodini nije bilo onoliko ljudi koliko se očekivalo, pa će se verovatno ostaviti toga i preći na nešto drugo”, kaže Georgiev za Novu i nastavlja:

“Oni su u poslednje tri do četiri godine to najavljivali, a ništa se nije desilo. Pretpostavljam da mu je neko rekao da će ideja pokreta da možda mobiliše neke ljude da se priključe, ali slaba je vajda od toga”.

A na pitanje kako komentariše to što se skoro niko od koalicionih partnera ovim povodom nije oglašavao, Georgiev kaže da nema ni ko da se priključi nečemu što praktično ne postoji.

“Oni bi se priključili pokretu kad bi nešto postojalo. Činjenica je da ovaj pokret nema ništa – ni ime, registraciju, formu, niti inicijativni odbor. Jednostavno, ovaj pokret ne postoji. Reč je o sredstvu koje SNS aktivira po potrebi”, rekao je on.

S njim je saglasan i politikolog Cvijetin Milivojević, rekavši za Novu da je osnivanje narodnog pokreta Aleksandra Vučića potez očajnika.

„Aleksandar Vučić – …“

“Od samog početka, odnosno od pre tri godine, ja ovaj pokret zovem ‘Pokret za blanko podršku Aleksandru Vučiću da bilo šta o bilo čemu, makar i protivustavno odluči’. A ko će činiti pokret neće biti neka ideološka ili neka druga koalicija, već oni koji su spremni da aplaudiraju i klimaju glavom, šta god on odlučio”.

Milivojević podseća da se takav pokret najavljuje pred svake izbore.

“Gromoglasno se pozdravlja osnivanje Vučićevog pokreta, a na kraju on ne biva nikad uspostavljen. Umesto toga, uvek bude nešto drugo od tih naznaka pokreta, te se od potencijalno zainteresovanih da uđu u pokret stvori kojekakva koalicija koja po pravilu nosi isto ime ‘Aleksandar Vučić – …’. U svakom slučaju, uvek ima njegovog imena u tom nazivu”, rekao je Milivojević za Novu i dodao:

“Pametni su ti ljudi koji neće da ulaze u novu avanturu, koja je do sad najmanje pet puta podgrevana, i to obično pred izbore. A uvek je ista priča – pravi se neki opštenarodni front protiv nekoga. Protiv koga se ovog puta pravi pokret? Ako Vučić sad pravi pokret protiv, kako on kaže, ‘nepristojne Srbije’, a nju čine nečija deca, rođaci ili unuci, to znači da će oni koji mu se priključe boriti protiv sopstvene dece”.

Prema mišljenju Milivojevića, niko normalan, bio on političar ili ne, ne bi pristao na regrutaciju u pokret protiv njihove dece ili unuka.

“To je razlika u odnosu na ranije slučajeve najave pokreta. Lako je naoštriti biračko telo da se bori protiv nekakvog izmišljenog neprijatelja u opoziciji. Međutim, teško je naoštriti ih na borbu protivsopstvene dece”, zaključuje Milivojević. (www.nova.rs, portal, Anika Bečki, 30.1.2025)

среда, 29. јануар 2025.

Прави угао: Цвијетин Миливојевић - 29.1.2025.

Гост: Цвијетин Миливојевић, политиколог

Ауторка и водитељка: Љубица Гојгић (www.rtv.rs, TV Vojvodina, emisija “Pravi ugao”, 29.1.2025)

https://www.youtube.com/watch?v=TY4j7jfD-74

https://media.rtv.rs/sr_ci/pravi-ugao/98005


PODNE - Da li su izbori realni u trenutnoj političkoj krizi Srbije?

Srbija je juče ostala bez premijera. Odmah su svi krenuli sa predlozima: izbori, nova vlada sa SNS mandatarom, dok opozicija traži prelaznu vladu. Predsednik Aleksandar Vučić je rekao da će posle ostavke premijera Miloša Vučevića sve pozvati na konsultacije oko formiranja nove vlade, pri čemu je naglasio da prelazne vlade neće biti. Da li su izbori realni u sadašnjoj političkoj krizi? Može li se razgovorom u skupštini doći do izbornih uslova koji su prihvatljivi za sve? Ako nema razgovora, kako do rešenja koje nije ulica? Gosti "Podneva" bili su politički filozof Dragoljub Kojčić i politički analitičar Cvjetin Milivojević. (unatv.una.rs, TV Una Beograd, 29.1.2025)

https://unatv.una.rs/video/podne-da-li-su-izbori-realni-u-trenutnoj-politickoj-krizi-srbije

уторак, 28. јануар 2025.

Milivojević: Vučević i Đurić zakasnili sa ostavkama, rasplet krize zavisi od nove administracije SAD

Politikolog Cvijetin Milivojević ocenio je da su premijer Srbije Miloš Vučević i gradonačelnik Novog Sada Milan Đurić zakasnili sa ostavkama tri meseca i dodao da rasplet krize zavisi od toga kakve će savete predsednik Srbije Aleksandar Vučić dobiti od nove američke administracije.

Milivojević je novinskoj agenciji Beta kazao da vlast Srpske napredne stranke (SNS) verovatno ne bi bila do te mere uzdrmana da su ostavke podnete kada se dogodila nesreća u Novom Sadu.

„Do studentskih protesta verovatno ne bi došlo da su te večeri i tog dana podneli ostavke dvojica ključnih ljudi iz Novog Sada makar iz moralnih razloga. Poslednja tri meseca smo gledali proteste advokata, prosvetara, poljoprivrednika i sve je otišlo predaleko. Studenti su pogodili ono što je Vučića najviše zabolelo, a to je da institucije rade svoj posao, a da on ne izlazi iz okvira ustavnih nadležnosti“, dodao je on.

Vučić godinama krši Ustav

Po njegovim rečima, Vučić je godinama kršio Ustav, a studenti su poslednjih meseci ogolili filozofiju njegove vladavine.

Upitan koji je izlaz iz trenutne situacije, Milivojević je kazao da bi predsednik Srbije najverovatnije želeo brze izbore, ali da nema kapacitet da to uradi, pošto na ulicama ima pobunjene studente.

Dodao je da rasplet situacije zavisi od saveta koje će Vučić dobiti iz SAD, Francuske i Nemačke.

„Vučić treba da pozove Vašington, Berlin i Pariz da mu kažu šta da rad,i pošto podržavaju njegovu neustavnu vladavinu. Ako je dovoljno mudar, poslušaće savete spolja, a on čeka da čuje šta će reći nova američka administracija. Ako mu kažu da smiri strasti, on će ići ka nekom mirnijem rešenju. Ako ostane onaj star Vučić, doživeće težak poraz“, kazao je Milivojević.

Po njegovim rečima, tehnička vlada koja bi bila oročena na nekoliko meseci, s ciljem organizovanja regularnih izbora, dala bi dobre rezultate i smanjila tenzije u društvu.

Simpatizeri SNS-a više ne podržavaju aktuelnu vlast

On je agenciji Beta rekao da su se građani oslobodili straha i da veliki broj simpatizera SNS više ne podržava aktuelnu vlast.

„Narod se oslobodio straha. Vi možete biti simpatizer vlasti, ali ako neko za vaše dete kaže da je izdajnik, strani plaćenik, ustaša, da vodi obojenu revoluciju, naravno da ćete biti na strani svog deteta“, zaključio je Milivojević.

Dosadašnji predsednik Vlade Srbije Miloš Vučević podneo je danas ostavku, a isto je potom učinio i gradonačelnik Novog Sada Milan Đurić. (www.beta.rs, 28.1.2025)

петак, 24. јануар 2025.

DLZ i Cvijetin Milivojević: Vučićev krvavi srednji prst

Podcast pod zaštitom Međunarodnog PEN centra "Dobar loš zao" stigao je u vaše mobilne telefone i druge adekvatne uređaje. Nenad Kulačin i Marko Vidojković su u prvom delu emisije pozdravili odluku prosvetara da podrže zahteve studenata, odluku Vučića da sa Marićem razgovara dva sata o svom ubistvu, odluku Novaka Đokovića da javno podrži studente, kao i odluku režima da Šuleta postavi za ambasadora u SAD. Gost u ovoj epizodi je veliki prijatelj dvojice autora i višestruki povratnik u DLZ, novinar Cvijetin Milivojević. Cvijetina je milina slušati svaki put, pa tako i ovog puta. Na prepoznatljiv način se bavio studentskim protestom, kao i pridruženim protestima, režimskim sumanutim postupcima, putevima za izlazak iz političke krize, kao i pronalaženjem mesta za opoziciju na tim putevima. (www.nova.rs, podcast „Dobar, loš, zao“, autori Marko Vidojković i Nenad Kulačin, 23.1.2024)

https://www.youtube.com/watch?v=PlEaNklVeZc

https://nova.rs/podcast/dlz-i-cvijetin-milivojevic-vucicev-krvavi-srednji-prst/

Cvijetin Milivojević i Dejan Miletić o generalnom štrajku / STAV DANA

Politički analitičara Cvijetin Milivojević i Dejan Miletić, direktor Centra za globalizaciju, gostovali su u emisiji Stav dana i raspravljali o aktuelnoj političkoj situaciji u Srbiji, uključujući najavljeni generalni štrajk i reakcije vlasti. Tokom razgovora analizirali su ulogu protesta, odnose vlasti i opozicije, kao i značaj dijaloga u podeljenom društvu. Milivojević je izneo stav da studenti vode ključne društvene procese sa opravdanim zahtevima, dok Miletić naglašava važnost institucionalnog rešavanja problema i demokratskog dijaloga.

Kako najavljeni štrajk može uticati na buduće političke odnose u zemlji i da li je inicijativa vlasti za osnivanje Narodnog pokreta Srbije, ili nekog sličnog naziva, korak ka pomirenju? (www.newsbalkans.com,  TV Newsmax Balkans, emisija “Stav dana”, voditelj Stanko Pevac, 23.1.2025)

https://www.youtube.com/watch?v=o2baVcClsxg

четвртак, 23. јануар 2025.

Ne bi bilo ove krvi da je bilo sve po zakonu

Nadam se da niste pomislili da je razlog zašto danas nismo, napokon, snimili, dugo najavljivanu, premijernu emisiju „Četiri lica Srbije“, to što smo Bakić, Šarović, Prelević i moja nebitnost morali „službeno“ u zavičaj Jovanče Micića na javni porođaj „Pokreta za blanko podršku AV-u za bilo šta, o bilo čemu, makar i protivustavno, da on odluči“ (smatrajte da sam ovo ime već zaštitio!).

Ne, ovim se samo odazivamo na poziv studenata na mobilizaciju za manevarsku pokazno-taktičku vežbu nenasilnog svegrađanskog otpora Vrhovnom Uzurpatoru sve tri grane vlasti u Srbiji.    

U to ime, setih se davne 1996. godine, i mog druga i kolege, nažalost upokojenog Slaviše Lekića, i njegovog „preduzetničkog“ entuzijazma, iz tog slavnog doba građanskih protesta, kada je vascela Srbija ustala protiv izborne krađe.

Zajedno s njim, mi iz tada, netom rođene, dnevne „Demokratije“, štampali smo razglednice „Pozdrav iz...“ sa motivima studentSke i građanske bune; „pasoše šetača“ i „šetačke dozvole“ koje je overavao „prvi koje je šetao uz tebe“ (moj „pasoš“ je, tog decembra 1996, sticajem okolnosti, parafirao pokojni Đinđić). Onda je Slaviša, uz malu pomoć „Demokratije“ (tako smo „prebijali“ honorare za njegove kolumne), udarnički prikupio (bilo je to doba pre gugla i interneta) i objavio dve knjižice „poruka iz BGD studentskih i građanskih šetnji i protesta“, iz tenzične zime 1996/97, obe naslovljene kao „’Ajmo, ’ajde, svi u napad“. Neke od tih parola kao da su i danas jednako žive:

„Indeksom protiv otmičara.“ / „Obrazovanje, ludom radovanje!“ / „Molimo pametne da više ne popuštaju, stanje je kritično.“ / „Vozite pažljivo, Srbija je u kvaru!“ /„Pošteni izbori – kako to lepo zvuči.“ / „Ustav garantuje (pra)VO!“ / „Gledam TV Dnevnik, a počeo sam i da se drogiram.“ / „RTS se ne boji istine – hrabro se bori protiv nje!“ / „Čuvaj se, pas ujeda, gazda mu svakog dana pušta program RTS-a.“ / „Oni su pali jer su krali.“ / „Policija je opijum za narod.“ / „Vlada štedi: dvadeset ministara deli jedan mozak.“ „Impotentnom vladaru diže se narod!“ / „Ne možete pobediti svoju decu!“ / „Medicinari, nemojte biti crne ovce u belim mantilima!“ / „Šetam, dakle – razmišljam.“ / „Šetaćemo dok ne odšetaš!“ / „Zadatak iz političke mehanike: izračunati vektor kojim će da leti rektor.“ /„Sanjao sam noćas da te nema.“ / „Na jajare jajima!! / „Ukrali su nam glasove, pomozite da ih nađemo.“ / „Pašće, pašće.“ /...

I proročki, poslednja poruka u drugom izdanju: „AV, AV – poslednji telegram podrške Slobodanu Miloševiću.“

Posle je, još tokom NATO bombardovanja u proleće 1999, Slaviša Lekić prikupio i objavio i dve knjižice „antiratnih poruka iz ratnih vremena“, pod naslovom „Bombar dan“.

Da je živ, siguran sam da bi, koliko juče, ušao u novi „izdavački poduhvat“, i već publikovao nekoliko izdanja sa porukama i parolama sa studentskih gibanja i blokada u zimu 2024/25. U znak pijeteta prema Slaviši, prilažem, na prvu loptu, moj subjektivni izbor najkreativnijih ideja koje sam uspeo da zapišem:  

Ako vam smetaju blokade, idite metroom!

Ako vam fali kičma, stavićemo vam mi svoju!

Ako imaš petlju, ako imaš čuku, ispuni zahteve, oslušni buku.

Ako sa nam ne stajete, sa nama i nestajete.

Al' negde u nama je bitaka plam i kažem vam što dobro znam: Računajte na nas! (primenjeni Balašević)

Au, odbijaš i dalje da nas shvatiš ozbiljno!

Blokiramo predavanja, da bismo vama održali jedno. (studenti Niškog univerziteta)

Budućnost bez kompromisa.

Bukvalno Društvena Propast.

Vaše pravo da znate sve – znate li vi sve? (ispred RTS-a)

Generalni štrajk.

Da ne pukne bruka, bolje da se pita struka. (transparent ispred BG tehničkih fakulteta)

Deca u nama znaju sve. (valjevski maturanti)

Decu vam neću oprostiti!

Decu im neću oprostiti.

Domovina se brani znanjem i obrazovanjem... (Ršumovi stihovi)

Došli smo da vratimo pare! (poruka studenata predsedniku Republike)

Došli smo da stavimo tri tačke... (poruka premijerovom „i, tačka!“)

Došli smo po „Bolji život“. (transparent ispred RTS-a)

Đaci ne kleče! (poruka direktoru Zmaj Jovine gimnazije u NS)

Živeti znači boriti se – ostale žalim.

Za pravdu, svi u blokadu!

Zvaću decu! (iz „Ko to tamo peva“)

Zmajići su ustali! (ispred Zmaj Jovine gimnazije u Novom Sadu)

Znanje – zvanje!

Ide kobra... (poruka i maketa na skupu ispred RTS-a)

Izađi, Ana, izađi bar na čas... (pesmica upućena predsednici Skupštine)

Institucije čistimo od korupcije.

I profesorima je DOVDE!

Javnom servisu je potreban servis!

Kada, ako ne sada?

Kad će čas savesti?

Knjige, knjige, a ne zvona i praporce! (Dositej Obradović)

Ko visoko leti, nisko pada, čak i ako vlada.

Korupcija ubija!

Krenula je hajka, kreni i ti. (niški studenti)

Mama, ne brini, danas me nije ubila posledica korupcije.

Mašinci protiv mašinerije.

Menjamo vam program!

Mi plaćamo, ali nismo plaćeni!

Mirno spavaj, nano, sve je zaključano. (stihovana poruka ministarki prosvete)

Mi se ne bojimo, učimo da brojimo.

Mislim – postojim, zato ovde stojim!

Mi smo budućnost koja neće ćutati

Mi smo i biti ćemo fini.

Mi smo LOJALISTI studenata.

Mladi ne žele kult ličnosti, već kult pravičnosti.

Napad na jednog, napad je na sve nas!

Naše pravo da znamo sve. (ispred RTS-a)

Ne bi bilo ove krvi da je bilo sve po zakonu.

Ne daj se, profo. (poruka podrške studenata prosvetarima)

Ne gazite studente!

Nedelja i svi smo tu. (nedeljni protest u Nišu)

Ne lažite mi dedu / babu!

Nemamo mi šta da se skupljamo, mi smo se ovde raširili i tek ćemo se širiti i širiti!

Nema nade bez blokade!

Nema nazad, sada morate da pobedite!

Neopravdani časovi danas, pravedna država sutra. (niški maturanti)

Ne cveta cveće ni u vaše preduzeće. (šojićevski)

Nećete nas gaziti!

Nije student upalio žito, nego mozak.

Nije FILOZOFSKI ćutati!

Nisi nadležan.

Nismo Hamas, nego angry mamas.

Nisu svi penzioneri sendvičari

Nisu studenti supa iz kesice, pa da ih se instant rešite.

OBRAZovanje nije đon.

Obustava rada.

Onaj ko budi znanje, ne sme da ćuti pred nepravdom

Ova lekcija se ne preskače.

Ovo je zemlja za nas.

Odzvonilo vam je.

Odsustvo se ne pravda! (kragujevački studenti)

Otvorite!

Pamtićemo i ko je ćutao!

Pravda za pravnike!

Pravnici hoće pravdu!

Preveeli ste reč korupcija na sve jezike!

Prekardašilo – svi na blokade, svi na ulice! (Zrenjaninci)

Prosvetari, popravni ispit vam je sutra, ne budite ponavljači!

Pun nam je KUFER nepravde!

Pusti kobre, poveo sam mamu!

Roditelji su uz vas!

Ruže ćete oprati, ali nikada.

Sa dve reči budućnost se stvara, te dve reči su – nemam gospodara! (J.J. Zmaj)

Svi u štrajk!

Sistem nam se razboleo – poručuju vam vaši MEDICINARI.

Slaba vam čvrstoća na pritisak.

Sloboda je pitanje, sila nije odgovor.

Sloboda je u našim rukama.

Slušamo bajke, živimo horor.

Srce, mozak, kičma.

Struka protiv mafije.

Studenti će spasiti Srbiju.

Tebi je narod dao sve, a tebi i to malo je! (obrađeni novokomponovani „narodnjak“)

Trulo do srži – izađi, podrži!

U laži su kratke noge.

Umili smo se “ladnom vodom“. (odgovor AV-u)

Učitelji i nastavnici su uz studente

Fakultet Misli Kritički.

Hoće nešto nekad da se desi.

Car je go.

Čas građanskog dostojanstva.

Čas je završen, promena je počela

Čas u prirodi.

Čuješ li me kako glasno ćutim?

Šetamo, šetamo...

Školski čas u zadnji čas... (cvijetinmilivojevic.blogspot.com, 24.1.2025)