Bo Srbija po nedeljskih parlamentarnih volitvah našla pot do drugačne politične prihodnosti ali pa bo Vučićev vpliv ostal odločilen? S kakšnimi izzivi se spopada država z več kot šestimi milijoni prebivalcev in kakšna je dediščina dozdajšnje Vučićeve vladavine? (RTV Slovenija, emisija “Globus”, 27.10.2026)
CM
петак, 30. октобар 2026.
четвртак, 29. октобар 2026.
Studentska lista traži promene u medijima | Euronews aktuelno
Izbori u Srbiji, rezultati, prve poruke Studentske liste, atomosfera na političkoj sceni, zahtevi za smenama i ostavkama, pozicija SNS...Na ove teme za "Euronews Dan" govorio je Cvijetin Milivojević, politikolog
(TV Euronews Serbia, www.euronews.rs,
29.10.2026)
https://www.youtube.com/watch?v=-X8P7FO1yIQ&pp=ygUdY3ZpamV0aW4gbWlsaXZvamV2aWMgZXVyb25ld3M%3D
среда, 28. октобар 2026.
Opstrukcija rekonstrukcije destrukcije
Bio je 25. oktobar 2026, 21 sat i 31 minut.
Građanin
Aca Srbin, sa frazeonimima „Srbija Pobeđuje“ i „Ujedinjena Srbija“, priznao je
da mu nije uspela operacija okretanja majki i očeva, baba i deda protiv
vlastite dece:
"Mnogi
će da budu iznenađeni, a vi ćete da shvatite koliko su neki lagali i šta su sve
izmišljali. Želim da vas obavestim da je pobedila studentsko-blokaderska lista.
I pošto su govorili kako će neko da beži, da pakuje kofere, kako ih se neko
plaši, kako će neko da se sklanja, lagali su sve što su govorili. Lagali su i
za zvučni top, lagali su i za Sarajevo safari, lagali su za Jovanjicu, lagali
su za sve... Od nas će sad otići neki biznismeni, neki ljudi, ali naša
struktura je veoma čvrsta, mi smo veoma jedinstveni, veoma snažni, na opoziciju
smo naučili. Većina nas je više vremena provela u opoziciji nego na vlasti. A
za to da nećemo da priznamo, pa ću ja da objavim drugačije rezultate, ja vam
unapred kažem. Ovo je bila verifikacija revolucije koju su sproveli uz podršku
različitih evropskih zemalja i duboke američke države koja je protiv
predsednika Trampa.“
Priznao
je zato što je izgubio sa 13 i po procenata i skoro 600.000 glasova razlike, pošto
tako nešto ne može i ne sme da se ne prizna.
Posle
neprospavane noći, prve u slobodi, tj. u opoziciji, Duh Sa Tupom Sekirom
(DSTS), kao da se povampirio.
Komandovao
je „juriš“ („Ja sam za vama!“) koristeći kao lajt-motiv, umesto mobilizatorskog
govora majora Gavrilovića iz Velikog rata, postizbornu inverziju stvarnosti u
kojoj sebe, nekolicinu takoreći prezimenjaka (Vuč-ić-ev-ići) i ortaka, Bože mu
oprosti, beatifikuje u žrtve, pravednike i novomučenike.
Izbacivanje
slika građanina Ace Srbina iz kancelarija koje žive i rade o državnom grošu;
ispraćaj paravojske i parapolicije Ćacistana u mirovinu; te, inscenacija napada
i(li) „napada“ na najgledanije kablovske i najgledanije dvorske TV trovačnice
sa nacionalnom frekvencijom i uznapredovala „bombaška upozorenja“ – označili su
početak kontraofanzive na Pobednički Broj Tri koji je, i dalje, miljama daleko
od stvarnih i efektivnih poluga moći, a pogotovo sile.
Potom
su Broju Tri, na Svetu Petku, oko tri sata popodne, sa tri strane, stigle najmanje
tri pretnje iza kojih je stao Duh Sa Tupom Sekirom!
Duh
je, sa stranačke slave, pred ikonom, slavskom svećom i sveštenikom, vokabularom
iz dva svoja prošla javna života, pozvao u otvorenu opstrukciju sopstvene
detronizacije i nadolazeće i neizbežne rekonstrukcije njegove destrukcije: „Donesu
li odluku i nastave li teror nad ljudima koji drugačije misle, batinjanje,
prebijanje, razbijanje i sve ostalo, a državni organi ne preduzimaju ništa,
bićemo primorani da se samoorganizujemo!“
Kao
da baš on i njegovi, u trenutnom interregnumu, i dalje ne poklapaju oba resora
sile i sve bezbednosne službe i parasllužbe. I kao da se upravo on i njegovi
(na nož, pogaču i krv zakleti) lojalisti nisu „samoorganizovali“ još ranije u, sada
već počivšoj Nezavisnoj Državi Ćacistan (En-De-Ća) koja je protivno svakom
pravu i pravdi, zakonu moralu, potrajala čak 597 dana! En-De-Ća je nastao 6.
marta 2025. kao, navodni, „studentski kamp studenata koji žele da uče“, a okupator
je proteran u izbornoj noći, 25. oktobra 2026, pošto su se iz Dvorskog parka razbežale
paralimilitarne falange, prethodno, u sumrak, tu dovedene „da brane izbornu
pobedu“ Ace Srbina!
U
programu uživo raspomamljene „Gledateljsko-obaveštajne informativne službe
Informera“ (GOSI) koja je, minule dve godine, potkazivala, prokazivala,
degradirala, diskvailifkovala, denuncirala, dehumanizovala i targetovala na
stotine i stotine kritičara Ace Srbina, izvesni „državni sekretar u Vladi Srbije
Đure Macuta“ i „savetnik doskorašnjeg predsednika Srbije za regionalna pitanja“,
skoro neprikriveno, prizivao je - vojni
udar?!
Nešto
slično, ali više politički, a manje militaristički, sa istog GOSI-ja, bezbednosni
(za ovu priliku i politički) emeritus analitičar, sintetičar i praktičar, pripretio
je da Aco Srbin „ima još argumenata“, jer, ako SNS poslanici ne budu
prisustvovali konstitutivnoj sednici, onda parlament, po tom stručnjaku, ne
može biti ni konstituisan, pa kreće „odbrojavanje“ za nove vanredne parlamentarne
izbore. Što, uz očekivano opstruisanje od strane poraženih u izbornim komisijama
(u kojima Esenes, sa satelitima i trojancima, ima ubedljivu većinu), preko
ponavljanja izbora na nekim biračkim mestima, ovoj priči daje čudni kraj.
Dočim
je „Vlada u tehničkom mandatu“, u prvom oglašavanju nakon izbora, „osudila svaki
oblik nasilja, napade na instituciјe, privatnu imovinu, ugrožavanje bezbednosti
građana“, te – paz’ sad – „pokušaјe da se nakon održanih izbora institucionalne
i druge promene sprovode pritiscima, pretnjama ili nasiljem, izvan zakonom
propisanih procedura“. Pa, pride, pripretila pobednicima izbora da „do izbora
novih organa vlasti, postoјeći organi nastavljaјu da vrše svoјe nadležnosti u
skladu sa zakonskim ovlašćenjima i ograničenjima, zbog čega niko ne može
samostalno preuzimati njihove nadležnosti, niti zahtevati da se odluke donose
mimo propisanih procedura“. Te, imputirala Broju Tri da priziva nasilje, pošto –
kako tvrdi anonimni Vlada iz Vlade – „niјedan izborni rezultat ne može biti
opravdanje za nasilje, pretnje ili zastrašivanje“.
Dok
je GOSI kao takav, kao glavni top i najvažniji dron Esenesa i odrođenih
bezbednosnih služi, po vasceli dan, slobodno širio strah i paniku među
građanima: kako više neće biti penzija i plata, neće biti grejanja, kako će „štrokadersko-blokaderska-piculićko-kurtijevska...
(dopiši sam)“ buduća vlast priznati nezavisnost Kosova, odustati od Republike
Srpske, uvesti sankcije Rusiji, podržati otcepljenje Vojvodine...
Čini
se da je brzina konstituisanja nove vlasti jedina prava odbrana od „samoorganizovanja
po Duhu Sa Tupom Sekirom“ i pretnji vanrednim stanjem ili vojnim pučem, pošto
je trenutna v.d. svevladarka (vrhovna komandantkinja, predsednica raspuštenog
parlamenta, čuvarka trona na Andrićevom vencu u zimskog periodu etc) jedan državni
udar izvela još 25. decembra 2024. godine i pokazala da to ume. A, sticajem
okolnosti (napad na izraelsku ambasadu sa smrtnom posledicom po napadača),
ispodcenzusni popečitelj policajni je „crveni nivo borbe protiv terorizma“ već
proglasio.
Dakle,
pre tumačenje Ustava na ovu temu, Pobednik mora što pre: da pozove sve one na
javnim funkcijama koji su se ogrešili makar samo o javni moral da dobrovovoljno
podnesu ostavke; da konstituiše novi saziv Narodne skupštine, kako bi novi
predsednik parlamenta (moj predlog: lideru opozicije da se ponudi mesto jednog
od potpredsednika!) preuzeo sve te državne ovlasti koju se pale na nejaka pleća
Duhovljeve Tajnice; da odmah raspiše prevremene predsedničke i zahteva
raspisivanje vanrednih lokalnih i vojvođanskih izbora pošto tamo stanje stvari
u vlasti ne odgovara slici raspoloženja građana na terenu.
A
Ustav (član 200) koga je, za vreme autokratije, Duh pretvorio u Zaustav, kaže
da Narodna skupština proglašava vanredno stanje „kada javna opasnost ugrožava
opstanak države ili građana“. Da li odlazak Uzurpatora sve tri grane vlasti
ugrožava državu i sva tri njena osnovna elementa (teritorija, građani /narod i
vlast koje se upravlja prema Ustavu i zakonima) ili, baš naprotiv, daje državi
šansu da preživi?
Bilo
kako bilo, vanredno stanje, za vreme koga se može „odstupati od Ustavom
zajemčenih ljudskih i manjinskih prava“, moguće je uvesti na 90 dana, pod
uslovom da imate aktivni, a ne raspušteni, parlament. Pošto raspuštena
Skupština, logično, „nije u mogućnosti da se sastane“, odluku o proglašenju
vanrednog stanja na 48 sati donose zajedno predsednik Republike, predsednik
Narodne skupštine i predsednik Vlade, što će reći da Tajnica ima pravo na dva,
a nevidljivi Macut na jedan potpis, te je odluka na „vedejici“ svega i svačega
u ovoj zemlji!
Takva
odluka bi prestala da važi „završetkom prve sednice Narodne skupštine održane
po proglašenju vanrednog stanja“, što bi značilo, konstitutivne sednice novog
saziva.
Nada
umire poslednja: Zagorka Dolovac stvarno postoji i, posle 16 godina na mestu
glavnog javnog tužioca - počela da (se) „češlja“. Za početak, tužilaštva! Vrhovno
javno tužilaštvo već je poslalo svoju komisiju u, Aci Srbinu omiljeno, Više
javno tužilaštvo u Beogradu da proveri predmete koji su se u tom tužilaštvu
sprovodili ili nisu sprovodili.
I
fusnota: moja poslednja knjiga, „Destrukcija rekonstrukcije“ (Catena mundi,
2025), u podnaslovu ima „Poglavica koji je porazio sopstveni narod“.
Ah,
da, nije zgoreg da ponovim, vrlo poučan kraj poslednje kolumne („Deca na
Gazimestanu, roditelji u Ćacistanu“, 12.10.2026): ... A kako se, podsećanja
radi, pred Nirnberškim sudom, branio dugogodišnji glavni urednik nacističkog
lista „Völkischer Beobachter“ (i jedan
od važnijih ideologa NSDAP, pa čak i docniji „ministar za okupirane istočne
teritorije“) Alfred Rozenberg? Bezuspešno je pokušao da se distancira od
praktičnog sprovođenja zlodela, negirajući vlastitu ulogu i moć i prebacujući
krivicu na druge visokopozicionirane naciste. (cvijetinmilivojevic.blogspot.com,
28.10.2026)
Izborni šok i gradska kasa: Koliko još može opstati Šapićeva vlast u Beogradu?
Trenutna finansijska situacija u Beogradu je katastrofalna i to je razlog zbog koga smo tražili vanredne beogradske izbore, kaže Nikola Jovanović iz Centra za lokalnu samoupravu.
Nakon što je vladajuća koalicija na nedavnim parlamentarnim
izborima pretrpjela ubjedljiv poraz u glavnom gradu Srbije, gdje je Studentska
lista osvojila čak 63 posto glasova u svih 17 beogradskih opština, pitanje
političkog legitimiteta gradske vlasti ponovo je u prvom planu.
Pritisak na gradonačelnika Aleksandra Šapića dodatno je
eskalirao upozorenjima nevladinih organizacija i stručnjaka o dramatičnom
stanju u gradskoj kasi, kašnjenju plata u javnim preduzećima i neposrednoj
opasnosti od finansijskog kolapsa prijestonice.
Samo nekoliko dana nakon što su preliminarni rezultati
parlamentarnih izbora pokazali da je raspoloženje birača u Beogradu u potpunoj
suprotnosti sa odlukama koje se donose u Starom dvoru, organizacija „Beograd u
pokretu“ zatražila je hitno raspisivanje vanrednih beogradskih izbora. Glavni
argument nije samo politički poremećaj nastao na biralištima, već i alarmi koji
zvone unutar komunalnog i finansijskog sistema prijestonice.
Izvršni direktor organizacije „Beograd u pokretu“ Nikola
Radin ističe u razgovoru za Al Jazeeru da rezultati izbora nedvosmisleno
pokazuju da vlast Srpske napredne stranke (SNS), na čelu sa gradonačelnikom
Šapićem, više nema nikakvo uporište u narodu.
„Izbori u nedelju su pokazali da je u Beogradu, u svih 17
opština, pobedila Studentska lista i osvojila negde oko 63 posto glasova. To
znači da vlast SNS-a, na čelu sa Šapićem, nema više uporište u glasovima. Iako
zbog toga zakonski ne može automatski doći do smene, oni sada stvarno nemaju
više nikakav legitimitet jer su ovi poslednji izbori pokazali većinsku volju
građana Beograda“, kaže Radin.
Rupa u budžetu i
ugrožene plate radnika
Međutim, politička kriza u Beogradu nije ostala samo u sferi
izbornih procenata, već se opipljivo preliva na svakodnevni život građana i rad
funkcionera u gradskim preduzećima. Radin upozorava da se Beograd nalazi pred
neposrednim finansijskim slomom, potkrepljujući to konkretnim parametrima i
ciframa koje ukazuju na ozbiljnu dubinu problema.
„Budžet grada iznosi preko 200 milijardi dinara (oko 1,71
milijarda eura), a od toga čak 85 posto ide na tekuću potrošnju. Imamo
situaciju da prvi put zaposlenima u Gradskom saobraćajnom preduzeću (GSP)
Beograd, 25. u mesecu, kada im sleduje deo zarade, novac nije isplaćen. Drugi
parametar je planirani deficit za ovu godinu od 9,7 milijardi dinara (oko 82,8
miliona eura). Kao treću stvar imamo činjenicu da javna komunalna preduzeća
trenutno duguju dobavljačima preko 30 milijardi dinara (oko 256 miliona eura)“,
objašnjava Radin.
S ovom ocjenom saglasan je i Nikola Jovanović iz Centra za
lokalnu samoupravu (CLS), koji trenutnu situaciju u prijestonici opisuje kao
katastrofalnu, dodajući da su finansijski problemi već počeli direktno
urušavati komunalne usluge.
„Trenutna finansijska situacija u Beogradu je katastrofalna
i to je razlog zbog koga smo tražili vanredne beogradske izbore. Akontacija za
zaposlene u GSP-u nije isplaćena, javna komunalna preduzeća su u velikim
dugovima, a privatni prevoznici najavljuju štrajk i obustavu javnog prevoza. To
ova gradska uprava niti želi, niti može da rešava, a imam utisak i da im
odgovara haos u prestonici“, navodi Jovanović za Al Jazeeru.
Naglašava da se dugovanja gomilaju mjesecima, dok su
pojedini dijelovi grada već osjetili posljedice lošeg održavanja sistema.
„Veliki problem je javni prevoz, gde se i GSP-u i privatnim
prevoznicima duguje već mesecima. Na Novom Beogradu nema grejanja jer se sistem
ne održava. Najveća korupcija je u Beograd putu, Infostanu i Gradskoj čistoći,
a grad na golo oko deluje zapušten i prljav. To tako ne mora biti, za šest
meseci Beograd može biti na stabilnim nogama i sa stopom razvoja među najvećima
u Evropi“, tvrdi Jovanović.
Hronični nedostatak
legitimiteta
Za dublje razumijevanje aktuelne krize u glavnom gradu
Srbije potrebno je sagledati i širi politički kontekst. Naime, ovo nije prvi
put da se postavlja pitanje legitimiteta uprave Aleksandra Šapića.
Nakon gradskih izbora u decembru 2023. godine, opozicione
liste imale su većinu glasova, ali je preletanjem pojedinih odbornika i
specifičnim pregovorima vlast ipak formirala koalicija okupljena oko SNS-a.
Slična situacija dogodila se i na ponovljenim izborima u junu 2024. godine,
koje je dio opozicije bojkotovao.
Politički analitičar
Cvijetin Milivojević podsjeća u razgovoru za Al Jazeeru da kriza legitimiteta
gradske vlasti traje još od beogradskih izbora 2022. godine i da Šapić zapravo
nikada nije imao neposrednu podršku većine Beograđana, ali ni nepodijeljenu
podršku u sopstvenoj stranci.
„Ova vlast nema u Beogradu
legitimitet još od 2022. godine. Na poslednja tri izbora za gradsku ova
vladajuća garniture zapravo nije pobedila. Nikada se gospodin Šapić nije
kandidovao na nekim neposrednim izborima da bude biran, nego ga je birala
skupštinska većina. Kako je on uopšte postao gradonačelnik? Ličnim dogovorom
njega i Aleksandra Vučića, tako što je Šapić svoju navodnu stranku celu uneo u
miraz u Srpsku naprednu stranku. U samom vrhu SNS-a Šapić nikada nije imao
podršku da bude gradonačelnik, on nije bio izbor Srpske napredne stranke, već
Vučića lično“, ističe Milivojević za Al Jazeeru.
Komentarišući
povezanost finansijske krize i političke odgovornosti, Milivojević objašnjava
da loše upravljanje gradskim resursima predstavlja prirodnu posljedicu
nedostatka izborne podrške.
„Ako već imate nekoga
ko nije legitimno izabran na mesto gradonačelnika, logično je da sa takvim
manjkom legitimiteta ne može adekvatno upravljati ni javnim finansijama. Ova
vlast je potpuno odrođena od većinskog stava Beograđana, a grupacija koja vlada
glavnim gradom sada je praktično ponižena na parlamentarnim izborima. Ovde je
reč o osnovnom javnom moralu. Sama Srpska napredna stranka je svojevremeno dve
godine kritikovala Demokratsku stranku zbog vlasti u Vojvodini od 2012. do
2014. godine, prigovarajući im: ‘Kako možete vladati sa samo pet odsto
podrške?’ Sada se potpuno ista ta situacija preslikala na Beograd“, napominje
Milivojević.
Peticija i incident na
Novom Beogradu
Dok opozicija i analitičari ukazuju na ustavne i političke
apsurde trenutnog stanja, postavlja se pitanje, koji su konkretni
institucionalni mehanizmi za izlazak iz višemjesečne blokade. Nikola Jovanović
smatra da su ostavka Aleksandra Šapića i raspisivanje vanrednih izbora jedino
održivo rješenje, iznoseći i konkretne korake koje bi eventualna nova uprava
morala preduzeti.
„Neophodni su vanredni izbori, jer ova vlast nema podršku
građana i ne zna kako da rešava sistemske probleme. Čak 63 posto Beograđana je
glasalo za Studentsku listu. Prvi koraci neke nove gradske vlasti moraju biti
objedinjavanje svih komunalnih preduzeća u jedinstveni ‘Beogradski holding’,
poništavanje svih koruptivnih javnih nabavki, usvajanje novog generalnog
urbanističkog plana i strategije razvoja grada, kao i nemilosrdna borba protiv
korupcije. Nakon finansijske konsolidacije, Beograd bi mogao izdavati sopstvene
hartije od vrednosti iz kojih bi se finansirala izgradnja metroa, novih mostova
i tunela“, navodi Jovanović.
Sa druge strane, Nikola Radin najavljuje da građanske
inicijative neće čekati u nedogled i ukazuje na predstojeća dešavanja u
Skupštini grada Beograda.
Naime, opozicioni odbornici podnijeli su zvaničan zahtjev za
smjenu gradonačelnika nakon incidenta na Bežanijskoj kosi krajem septembra ove
godine, u kojem su učestvovali Aleksandar Šapić i odbornica pokreta
„Kreni-Promeni“ Tatjana Mićić. Predstavnici opozicije i navedena odbornica
optužili su Šapića za fizički napad u kojem joj je povrijeđeno lice, dok je
gradonačelnik demantovao udarac, navodeći da je došlo do koškanja i da ju je
samo odgurnuo braneći se od njenog supruga. Prva sjednica zakazana po ovom
zahtjevu nije održana zbog nedostatka kvoruma vladajuće većine, te je pomjerena
za novembar.
„U novembru je zakazana sednica za preispitivanje
odgovornosti gradonačelnika u vezi sa incidentom i napadom koji se dogodio.
Sačekaćemo da vidimo da li će on stvarno biti smenjen na toj sednici. Ukoliko
se to ne desi, pokrenućemo neku vrstu peticije i narodnog bunta u Beogradu, jer
sada imamo egzaktne podatke u vidu ovih izbora da Šapić više nema nikakvu
podršku i uporište u građanima da vrši vlast. Apelujemo i da jedan od prvih
poteza nove republičke vlade bude da, u skladu sa zakonom, pokuša organizovati
vanredne izbore u Beogradu kako bi grad konačno dobio vlast koja ima
legitimitet“, poručuje Radin.
Sednica Skupštine grada Beograda na kojoj bi odbornici
trebalo da se izjasne o razrešenju Aleksandra Šapića zvanično je zakazana za
23. novembar. Prema Zakonu o lokalnoj samoupravi Republike Srbije, ukoliko
gradonačelnik podnese ostavku ili bude smenjen, Skupština grada ima rok od 30
dana da izabere novog prvog čovjeka prijestonice. Ako se nova većina ne formira
u tom roku, Vlada Srbije raspušta lokalni parlament i imenuje privremeni organ
do raspisivanja vanrednih beogradskih izbora, čime bi se politička sudbina
glavnog grada ponovo vratila direktno u ruke njegovih građana.
(balkans.aljazeera.net, portal, Dragana Erjavec, 27.10.2026)
уторак, 27. октобар 2026.
JUČE UZ VUČIĆA, DANAS UZ STUDENTE Da li političari iz Srpske traže put do novih pobjednika?
Predsjednik SNSD Milorad Dodik, čvrsto je stajao uz bivšeg predsjednika Srbije Aleksandra Vučića, studente, između ostalog, nazivao „smradovima“ i upozoravao da bi njihov dolazak na vlast mogao ugroziti Republiku Srpsku.
Predsjednik NS RS Nenad Stevandić u njima je vidio
„autošoviniste i srbofobe“.
Studenti iz Srbije bili su nepoželjni gosti u Republici
Srpskoj, a podrška Vučiću gotovo politički test za one koji su željeli da se
predstave kao zaštitnici srpskih interesa. Čak ni većina opozicije nije
odoljela tom iskušenju: dok su udarali po Dodiku i SNSD, istovremeno su stajali
uz Vučića i SNS.
A onda se promijenila izborna računica i odjednom su na red
došle čestitke.
Političari iz Republike Srpske, koji su do posljednjeg
trenutka stajali uz Vučića, sada se suočavaju s pitanjem na koje nema baš jednostavnog
odgovora: kako se približiti onima koje ste mjesecima predstavljali kao
neprijatelje Srbije i Republike Srpske, a da se pritom ne pravite da ništa od
onoga što ste govorili nije postojalo?
Još donedavno studenti su bili prijetnja, izdajnici i strani
plaćenici, a sada su izborni pobjednici kojima se čestita. Pitanje je samo da
li je riječ o iskrenom prihvatanju nove političke realnosti ili o dobro
poznatom pokušaju da se ostane blizu onih koji će sutra odlučivati.
Jer, jedno je čestitati izbornim pobjednicima, a sasvim
drugo objasniti zašto ste ih do juče predstavljali kao opasnost za sopstveni
narod.
Ali, priča se ne završava na onima koji su otvoreno stajali
uz Vučića, a studente zasipali uvredama. Tu su i oni koji su sve vrijeme mudro
ćutali – čitajte: tiho navijali za Vučića. Sada, kada su se karte promiješale,
odjednom su im puna usta promjena, novih političkih okolnosti i čestitki
Studentskoj listi.
Da li sada svi okreću leđa Vučiću? Jer, politika je igra
interesa, a svijet, čini se, voli pobjednike. Vučić nakon ovih izbora to nije,
a oni koji su se donedavno utrkivali da mu pruže podršku sada bi mogli
procjenjivati kome se ubuduće više isplati približiti.
Interesi
Politički analitičar Velizar Antić smatra da su političari
iz Republike Srpske koji su najglasnije podržavali Vučića sada mnogo izgubili.
– Iako u politici nema mnogo ljubavi i prije svega
dominiraju isključivo interesi, mislim da su svi oni koji su podržavali režim
Aleksandra Vučića mnogo izgubili. Što je neko davao veću i otvoreniju podršku,
to je gubitak vlasti za Vučića i njihov veliki gubitak – ocjenjuje Antić.
Prema njegovim riječima, svi oni će u sljedećem periodu biti
izuzetno zainteresovani da vide ko će biti u samoj izvršnoj vlasti u Beogradu
kako bi pokušali da naprave i lične dobre kontakte sa tim ljudima.
– Međutim, mislim da im ovo neće uspjeti, jer vjerujem da će
nova vlast u Beogradu zauzeti neutralan stav prema političarima i partijama u
Republici Srpskoj. Ne vjerujem da će se odnosi nove vlasti u Beogradu mijenjati
prema institucijama Republike Srpske i vjerujem da će ti odnosi ostati na
visokom nivou. Međutim, lični kontakti i podrška koju su u prethodnom periodu
imali političari iz Banjaluke s vlastima u Beogradu neće biti mogući – kaže
Antić.
A kada je riječ o uvredama na račun studenata, Antić smatra
da će one političare, koji su ih izgovarali, još dugo pratiti.
– Što se tiče teških riječi koje su političari iz Republike
Srpske upućivali prema studentima, to je njihova bruka i te izjave će ih
pratiti sve vrijeme nove vlasti u Beogradu – poručuje Antić.
“Aco Srbin”
Politički analitičar
Cvijetin Milivojević ocjenjuje da je odnos političara iz Republike Srpske prema
studentskom pokretu u Srbiji bio sramotan, ističući da su podršku Vučiću
pružali predstavnici vlasti i gotovo cijele opozicije. Upozorava da bi takvo
ponašanje dugoročno moglo narušiti odnose građana Srbije i Republike Srpske.
– Ja sam prije ovih
izbora govorio da je to što čine političari iz Republike Srpske, dakle svi
političari iz vladajuće koalicije i svi relevantni političari iz opozicije, ne
računajući Nebojšu Vukanovića, sramota za srpski narod u Republici Srpskoj. Sramota je način na koji su se vlasti
Republike Srpske odnosile prema studentima iz Srbije koji su došli da objasne
svoju poziciju, da oni nisu nikakve ustaše, nego da su braća i da su dio istog
naroda. Pogotovo što su mnogi od tih studenata koji su došli iz Beograda i
Novog Sada zapravo studenti iz Republike Srpske koji studiraju u tim gradovima.
Način na koji je vlast Republike Srpske reagovala, zabranjujući im skupove i
obraćanje ili ih fizički protjerujući, predstavlja sramotu koja će teško biti
izbrisana. Drugo, postoji konstantna, latentna sramota o kojoj sam govorio i
proteklih godina. To demonstrativno glasanje predstavnika vlasti i opozicije iz
Republike Srpske, čak i na lokalnim izborima u Srbiji, gdje se Dodik pojavljuje
na izborima u mjesnoj zajednici na Dedinju, Nenad Nešić u Novom Sadu, Jelena
Trivić, ako se dobro sjećam, u Zemunu i tako dalje, zaista je sramota – kaže
Milivojević.
On smatra da je jedan
od najvećih problema to što se podrška Srbiji poistovjećivala s podrškom jednoj
političkoj stranci i njenom lideru.
-Zašto je ovo opasno?
Zato što su se gotovo svi predstavnici opozicije, osim Nebojše Vukanovića,
ponašali na isti način. I oni su davali podršku i očekivali pobjedu, davali su
izjave u korist Aleksandra Vučića. Nije Aleksandar Vučić „Aco Srbin“, nego je
bio kandidat jedne političke stranke, jedne od političkih stranaka u Srbiji,
koja je izgubila izbore. Hoće li se sad promijeniti situacija? Naravno da će se
promijeniti. Ja sam za Dodika prvi put čuo kada je bio poslanik Saveza
reformskih snaga Ante Markovića u Skupštini BiH. Na veliku političku scenu
ulazi uz pomoć režima Slobodana Miloševića sredinom devedesetih godina prošlog
vijeka. Potom ga preuzima Vojislav Koštunica, zatim pokojni Zoran Đinđić, a
potom Boris Tadić. Međutim, mislim da ni Milošević, ni Đinđić, ni Koštunica
nisu koristili činjenicu da im se Dodik faktički umiljavao. U vrijeme Borisa
Tadića to nije bilo u ovom obimu, ali je Dodik izigravao neku vrstu potrčka
Tadića. Dolazio je na mitinge Demokratske stranke i slično, ne kao lider
stranke, nego kao predsjednik ili premijer Republike Srpske. Juče je mogao da
nastupi kao predsjednik SNSD i pruži podršku, ali on je, nažalost, faktički čovjek
koji simbolizuje vlast Republike Srpske. Čestitku Studentskoj listi gotovo da
je poslao iz štaba SNS – kaže Milivojević.
On naglašava da je
obaveza vlasti Republike Srpske da ima najbolje moguće odnose sa bilo kojom
vlašću u Srbiji.
– Ali to moramo
razgraničiti od onoga što je Dodik radio posljednjih 14 godina. On je dugo bio
tas na vagi za pobjede Vučića. Pozivao je ne samo građane Republike Srpske koji
imaju biračko pravo da glasaju za Vučića, nego i građane koji su u prvim,
drugim, trećim ili četvrtim koljenom s one strane Drine, a žive u Srbiji,
kojima je jako bitan glas Banjaluke i koji se često prvo usmjeravaju prema tom
glasu. Hoće li mu Studentska lista oprostiti to što je do posljednjeg trenutka
radio? On ih je vrijeđao. Vidio sam njegove govore u kojima je tokom kampanje
izgovarao stvari o tim ljudima koje su bile gotovo na nivou onoga što je
govorio Aleksandar Vučić. Trebalo je samo još da ih nazove ustašama. On je
govorio najgore stvari o njima i operativno djelovao protiv njih. Volio bih da
Studentska lista kaže: „Puј, pike, ne važi“, da oprosti i nastavi dalje. Ali,
kao Srbin i kao čovjek koji je rođen s ove strane Drine, plašim se da će i na
Studentskoj listi biti ljudi koji to neće željeti da oproste. Mogu da razumijem
zašto ne žele – rekao je Milivojević.
On smatra da je
licemjerno da Studentskoj listi čestitaju oni koji su do juče podržavali
Vučića, ali i oni koji su sve vrijeme ćutali, a sada čestitaju izbornim
pobjednicima.
Političari mogu
promijeniti ton preko noći, ali javne izjave ne nestaju samo zato što se
promijenio izborni rezultat. A ako su studenti juče bili prijetnja Srbiji,
danas se s pravom može postaviti pitanje šta se to promijenilo – oni ili
računica onih koji im sada čestitaju.
Za Republiku Srpsku
dobri odnosi sa Srbijom jesu važni, ali oni ne bi smjeli zavisiti od toga ko je
na vlasti. Jednako tako, podrška Srbiji ne bi smjela biti izgovor za
bezrezervnu podršku jednoj stranci.
Studentska lista tek
treba da odluči hoće li prihvatiti čestitke onih koji su je do juče
proglašavali neprijateljem. (srpskainfo.com, EuroBlic, Sanja Krasić Božić, 27.10.2026)
понедељак, 26. октобар 2026.
Cvijetin Milivojević i Marko Đenadić | PRAVI UGAO
Gosti: Cvijetin Milivojević, politikolog i Marko Đenadić, student doktorskih studija FTN
(Radio-televizija Vojvodine, rtv.rs, emisija “Pravi ugao”, autorka Ljubica Gojgić, 26.10.2026)
https://www.youtube.com/watch?v=LWjo8EZAjlU
недеља, 25. октобар 2026.
LIVE STREAM: Studentska lista je pobedila na parlamentarnim izborima 2026.
IZLAZ com
Dobrodošli na zvanični YouTube kanal i live stream
informativnog portala IZLAZ.com.
Pratite naš program uživo, analizirajte najvažnije društvene
i političke događaje sa nama i budite u toku sa vestima iz Srbije i regiona.
Radimo slobodno, bez kompromisa – jer javnost zaslužuje istinu!
Milivojević: Na ovu izlaznost SNS je
izgubila izbore; Stojanović: Odbrana izborne volje najvažnija stvar večeras
Politički analitičar Cvijetin
Milivojević ocenio je da će izlaznost do zatvaranja birališta može doći do 70
odsto, što bi po njemu značilo da je jedna agencija „zloupotrebljavajući sva
pravila koja bi trebalo da poštuju“ sa svojim istraživanjem koje je radila do
22. oktobra objavila da na projektovanoj izlaznosti od 64,7 odsto Srpska
napredna stranka (SNS) pobeđuje.
„Za sada imamo
izlaznost koja je tri procentna poena veća. To znači da je SNS izgubila
izbore“, kazao je Milivojević za Izborni dan IZLAZ.com.
On je takođe ocenio
da su ovi izbori bili „skoro pa referendum“, a da oni to nisu bili zbog izlaska
više opozicionih lista na izbor.
Takođe smatra da je
moguće „da neko proglasi pobedu iako nije pobedio na izborima“, a da od
Studentske liste treba očekivati da realizuju prve dve tačke programa.
Politički analitičar Boban Stojanović je rekao da je njegov
utisak da je izlaznost ogromna, da je rekordna u ovom milenijumu, a da je
Ipsosovo istraživanje već u 19 časova ispalo iz margine greške – a da se može desiti
da će ispasti za dve margine do zatvaranja birališta.
On ne veruje da SNS može da ima više glasova nego 2023.
godine, da je kontrola izbora ozbiljnija nego tada, a rast izlaznosti treba
povezati sa političkom aktivacijom mladih ljudi koji su uvek ranije naginjali
izbornoj apstinencije.
Komentarišući saopštenje Studentske liste, koja je pozvala
građane da nakon zatvaranja biračkih mesta ostanu u svojim mestima, prate
brojanje glasova i budu uz kontrolore – rekao je da je ono upućeno iz
bezbednosnih razloga, ali da je odbrana rezultati iz zapisnika i izborne volje
„najvažnija stvar večeras“.
Sve vesti o vanrednim parlamentarnim izborima pratite u
blogu uživo na IZLAZ.com. (izlaz.com, 25.10.2026)
https://www.youtube.com/watch?v=qd1OHy80sKw&pp=ygUJaXpsYXouY29t


