Gost kanala Slavija info bio je politikolog i novinar Cvijetin Milivojević.
(podcast Slavija info, slavija-info.com, voditelj Ljubomir Stefanović, 11.9.2026)
(podcast Slavija info, slavija-info.com, voditelj Ljubomir Stefanović, 11.9.2026)
Vanredni parlamentarni izbori su raspisani, ali nisu spojeni sa predsedničkim, iako bi oni morali da budu raspisani u narednih šest meseci.
Vučić je, inače, ranije najavio da će podneti ostavku na
mesto predsednika Srbije, ali nije jasno precizirao kada bi to moglo da se
desi. To znači da bi novi izbori mogli da se održe i ranije, pod uslovom da
odlazeći predsednik ispuni ovo obećanje.
Tako će građani Srbije morati dva puta da izlaze na
birališta u relativno kratkom periodu, a time što sada nije spojen izlazak na
birališta, povećavaju se troškovi koji idu na teret građana Srbije.
Nedeljnik je pitao analitičare zašto nisu u isto vreme
raspisani i predsednički izbori zajedno sa vanrednim parlamentarnim.
„Vučić je polazio od toga da ako budu spojeni predsednički
parlamentarni izbori, da će biti još veća mobilizacija građana protiv njega.
Mnogi imaju ideju da je predsednik centralna tačka u sistemu, što nije tačno,
ali uvreženo je mišljenje, jer su kod nas predsednici često uzurpirali
ovlašćenja“, ocenio je politički analitilčar Dragomir Anđelković.
Predsednik Srbije, prema njegovom mišljenju, „neće da
rizikuje sve odjednom“.
„Hoće da drži tu poziciju sa strane – bilo da do poslednjeg
momenta ostane na mestu predsednika i ne podnese ostavku, ili da podnese
ostavku, a da predsednica skupštine zauzme to mesto u poslednjem trenutku.
Svakako čuva tu poziciju za takozvanu postizbornu borbu, jer se plaši
demonstracija“, ispričao je.
Ukazao je i da postoji jedan element „istorijskog pamćenja i
možda sujete koja iz toga proizilazi“.
„Vučić se seća da je i Milošević napravio grešku kad je
raspisao prevremene predsedničke izbore i da je tu grešku napravio i Boris
Tadić, jer je to bio put u njihovu propast. Kad sve to uzmemo u obzir, mislim
da nema ni govora o tome da će biti sad predsednički izbori“, poručio je.
MILIVOJEVIĆ: VUČIĆEV KANDIDAT NE MOŽE POBEDITI U DRUGOM KRUGU, U PRVOM
SU MU NIKAKVE ŠANSE
Politički analitičar
Cvijetin Milivojević kaže da „Vučićev kandidat za predsednika Republike ne može
pobediti u drugom krugu, a da su u prvom krugu faktički skoro nikakve šanse“.
On smatra i da
predsednik ima nameru da „i u ovom slučaju krši Ustav i zakon“.
„Lista koja će se
zvati ‘Aleksandar Vučić – Ujedinjena Srbija’ i na kojoj će ime i prezime
Aleksandra Vučića nadkriliti izbornu listu njegove koalicije za parlamentarne
izbore — sve to je u nedosluhu sa Ustavom, sa zakonima, pogotovo sa Zakonom o
sprečavanju korupcije“, ocenio je.
„PREDSEDNIK REPUBLIKE NE MOŽE DA OBAVLJA DRUGU JAVNU FUNKCIJU“
Podsetio je i da je
Srpska napredna stranka na poslednjem Glavnom odboru Aleksandra Vučića i
zvanično kandidovala za premijera.
„Predsednik Republike
po našem Ustavu ne može da obavlja drugu javnu funkciju“, naglasio je.
Ispričao je da „smo
14 godina unazad gledali kako predsednik Republike ignoriše Ustav i zakon,
pogotovo od trenutka kad je postao zvanično i predsednik Republike, prvi put
2017. godine“.
„Brutalno kršeći naše
zakone, bavi se izbornim prevarama tako što građani žive u zabludi da je on
kandidat na svim izborima: za odbornike u opštinama, odbornike u skupštinama
gradova, na pokrajinskim izborima, na parlamentarnim izborima, da je kandidat
za gradonačelnika, za predsednika opštine – jer sve liste na svim nivoima
izbora, čak i za savete mesnih zajednica, nose njegovo ime“, ukazao je
Milivojević.
ZAŠTO VUČIĆ NIJE
ISPUNIO OBEĆANJE DA ĆE DATI OSTAVKU?
Nova stvar je, kako
kaže, činjenica da ovaj put predsednik Republike ima „izbornog takmaca koji mu
verovatno neće oćutati i ovaj pokušaj kršenja Ustava“.
„Zašto on nije
ispunio obećanje koje je dao 27. juna na predvidovdanskom skupu svoje stranke u
Beogradu, kada je rekao da će se, citiram njega, ‘u roku od nekoliko nedelja
povući s mesta predsednika Republike i dati ostavku'“, pitao je Milivojević i
dodao da je prošlo nekoliko meseci od tada, a da on to obećanje nije ispunio.
Zato što se, kako
obrazlaže Milivojević, plaši činjenice da nakon što podnese ostavku, nešto što
se ticalo njegovog imuniteta ne bi više važilo.
„Zato što želi, na
primer, da sada ode na Generalnu skupštinu Ujedinjenih nacija u drugoj polovini
septembra, sa funkcijom predsednika Republike. Zato što bi najviše voleo kad bi
mogao da sa funkcijom predsednika dočeka EXPO“, zaključio je Milivojević.
(nedeljnik.rs, Milana Milošević, 10.9.2026)
Vladan Đokić, rektor Univerziteta u Beogradu, koji je prisustvovao održavanju 16 minuta tišine ispred Pravnog fakulteta u Beogradu, dobro je postupio i poslao je poruku građanima da nastave da podržavaju studentski pokret, da je on još tu i da se ne povlači, kažu sagovornici Danasa.
Mediji bliski vlasti objavili su u utorak da se Đokić
pojavio na odavanju počasti žrtvama pada nadstrešnice u Novom Sadu i to u sred
spekulacija tih istih medija o tome da je vetiran na studenstkoj listi.
Studenti u blokadi nisu ni demantovali ni potvrdili
vetiranje Đokića. Bez obzira na to da li jeste ili nije na listi, njegov
dolazak ispred Pravnog privukao je pažnju i nemoguće je ne zapitati se koja je
poruka tog poteza.
Ni od Đokića, niti iz Rektorata nismo dobili odgovore na
naša pitanja, među kojima je i zašto je za prisustvo na odavanju počasti
odabrao baš trenutak u kojem se licitira da li je na listi ili ne, s obzirom na
to ga nismo viđali u tim prilikama koje se ispred Pravnog održavaju svaki dan.
Politikolog Cvijetin Milivojević kaže za Danas da ne zna šta
su motivi “propagandnog štaba Aleksandra Vučića” koji je objavio snimak, ali da
može da razume motive profesora Đokića i da je njegov potez dobar.
– Mogu samo postaviti kritičko pitanje, zašto nije malo
češće dolazio. Mislim da bi bilo mnogo bolje da su i profesor Đokić, i mnogi
drugi koji su pominjani kao kandidati za studentsku listu, češće bili tu gde se
održavala vrsta “večne vatre” ispred Pravnog fakulteta svakog dana – navodi on,
ali dodaje da ne može ništa loše da kaže.
Milivojević ne može da proceni da li je to simbolički
značilo da je Đokić jeste ili nije vetiran.
Prema njegovom sudu, catch-all listu Aleksandra Vučića može
srušiti samo catch-all lista studenata, jer je ona čistija, poštenija,
originalnija od onoga što će biti na catch-all listi Aleksandra Vučića, a koja
pak, koja, ne sme da se nagne ni previše desno ni previše levo.
– Profesor Đokić je simbol profesorskog kadra studentskih
protesta. I on ili neki drugi rektor nekog drugog državnog univerziteta,
svakako mora da bude pri samom vrhu liste. Kao što nije dobro vetirati ni Jovu
Bakića s leve, niti Lompara s desne strane, niti Kavčića u sredini, niti
Bodirogu i druge jer svi oni nose kvalitet toj listi. Studenti možda imaju
drugu taktiku.
Dakle, oni mogu da zadrže taj catch-all pristup, a da niko
od ovih koje sam ja pominjao ne bude na listi – navodi on.
Milivojević navodi i mogućnost da studenti sačekaju
poslednji rok za izlazak sa listom na kojoj bi bili samo studenti dok bi
profesore i javne ličnosti čuvali za funkcije ministara, direktora javnih
preduzeća, rektora univerziteta…
On ne bi odbacio ni to da svi, za koje se pričalo da su
vetirani, ustvari to ne budu. Milivojević navodi da je na onima koji su
pominjani u kontekstu studentske liste da pokažu koliko su oni dosledni i, bez
obzira na to da li su na listi ili ne, kažu da podržavaju studente, da će
glasati za njih i ostaju uz ono što lista jeste. On to očekuje od Đokića.
Da je baš to pokazao u utorak misle Boris Kojčinović, master
student Filozofskog fakulteta i Miloš Đajić, član Pobunjenog univerziteta.
Kojčinović za Danas kaže da je rektor Ðokić uvek jasno i
glasno bio uz studente i da njegovo pojavljivanje ne čudi, već samo pokazuje da
je još uvek tu.
– Ako je pitanje zbog konteksta SL, ljudi koji se nađu ili
ne na njoj, nisu osujećeni time, jer svi imamo isti cilj, do kog sada kreće
šprint – konstatuje Kojčinović.
Slično misli i Đajić. On za Danas, podseća da je rektor
Đokić mnogo puta do sada bio zajedno sa studentima u zajedničkoj borbi.
– I u utorak je pokazao da po ko zna koji put stoji uz svoje
studente i zajedno sa njima se seća poginulih ispod nadstrešnice. Podsećam da
ovo nije prvi put da je bio na svakodnevnoj tišini kojom se odaje pošta
poginulima ispod nadstrešnice. Kod Pravnog fakulteta, koliko se sećam, govorio
je dva puta – podseća Đajić.
I ističe da je rektor u utorak pokazao da je tu i da se ne
povlači.
– To je poruka i građanima da nastave da podržavaju
studentski pokret. Podsećam na njegovu izjavu: „Ukoliko studenti i građani od
mene budu tražili neki angažman, ja sam spreman da taj angažman prihvatim“. Ako
se pitamo koja je poruka, za mene je poruka da bez obzira na jezive napade koje
je trpeo poslednjih dana u tebloidima pod kontrolom vlasti da je uvek tu uz
svoje studente, da je spreman da uradi ono što oni od njega budu tražili jer
zna da studenti pobeđuju – zaključuje Đajić. (Danas, danas.rs, Lidija Valtner,
10.9.2026)
Predsednik Srbije danas je potpisao ukaze o raspuštanju Narodne skupštine i raspisivanju vanrednih izbora. Da li će Vučić, kao što je i najavio, podneti ostavku i šta sledi u Srbiji do 25.oktobra, kakve su šanse razjedinjene opozicije a kakvi su izazovi pred studentima, u emisiji 3D analizirao je politikolog Cvijetin Milivojević.
Politikolog Cvijetin Milivojević ocenio je da bi predsednik
Srbije Aleksandar Vučić trebalo da podnese ostavku na funkciju predsednika
ukoliko želi da Srpska napredna stranka na parlamentarne izbore izađe sa listom
„Aleksandar Vučić - Ujedinjena Srbija“. Milivojević je, gostujući na Insajder
televiziji, rekao da je Vučić ostavku trebalo da podnese još ranije,
podsećajući da je i ranije na funkciji predsednika SNS-a ostao godinama nakon
stupanja na mesto predsednika Republike.
„Ne zaboravite, predsedniku je trebalo šest i po godina i 25
laganja da konačno ispoštuje ono što piše u članu Ustava koji kaže da
predsednik Republike ne može da obavlja drugu javnu funkciju ili profesionalnu
delatnost, dakle ne može da bude predsednik stranke“, rekao je Milivojević.
On smatra da bi SNS svoju izbornu listu mogla da preda odmah
nakon raspisivanja izbora, kako bi obezbedila prvo mesto na glasačkom listiću.
„Ja verujem da su već od sinoć da su rezervisani notari koji
skupljaju, odnosno overavaju potpise za izbornu listu koja će se zvati, gle
čuda, protivzakonito i protivustavno: Aleksandar Vučić - Ujedinjena Srbija“,
naveo je Milivojević.
Govoreći o tome zbog čega smatra da je naziv liste sporan,
Milivojević je naveo da se predsednik Republike, kao predsednik svih građana,
ne bi trebalo da koristi za sticanje koristi pojedinačne političke stranke.
„Predsedniku Republike je zabranjeno da sve one resurse,
informacije od javnog značaja, novac, snagu svog autoriteta, do kojih dolazi na
osnovu obavljanja svoje javne funkcije, dakle predsednika svih građana, koristi
radi namicanja koristi jednoj političkoj stranci, jednoj organizaciji ili
pojedincu“, rekao je on.
Milivojević je ocenio i da je vlast u prethodnom periodu
vodila kampanju pre formalnog raspisivanja izbora, odnosno da je reč o
funkcionerskoj kampanji, koju je ocenio kao brutalnu.
„Glavni cilj je zapravo da ovom propagandom, to se u nekim
normalnim zakonodavstvima ozbiljnih demokratskih zemalja zove preuranjena
kampanja“, rekao je Milivojević.
Prema njegovim rečima, problem je i u tome što se aktivnosti
predsednika prenose na televizijama sa nacionalnom frekvencijom, dok
institucije nadležne za kontrolu medija i izbornog procesa, prema njegovoj
oceni, ne funkcionišu dovoljno efikasno.
Govoreći o samoj izbornoj kampanji, Milivojević je ocenio da
očekuje da ona bude „još gora“ nego što je bila do sad. Kao jedan od ključnih
problema naveo je, kako tvrdi, neispunjavanje ključnih preporuka ODIHR-a.
Milivojević dodaje i da kada je reč o biračkom spisku -
ništa nije urađeno kako bi se on poboljšao, navodeći da postoje slučajevi
prijavljivanja građana na fiktivne adrese. Ističe i da je izborna trka tek
počela, ali da se već mogu videti problemi koji bi mogli da obeleže izborni
proces.
Milivojević je ocenio da bi izlazak opozicije na izbore u
četiri kolone mogao da dovede do toga da samo jedna od njih pređe izborni
cenzus, navodeći da bi, prema istraživanjima u koja je imao uvid, u slučaju dve
grupisane opozicione liste, jedne nacionalne i jedne proevropske, obe mogle da
pređu cenzus.
„Ne postoji teorijska mogućnost da sve četiri prođu. Ne
postoji teorijska mogućnost ni da tri prođu, a bogami ne postoji teorijska
mogućnost ni da dve prođu. Znači, u tom slučaju može preći jedna cenzus“, rekao
je Milivojević.
Prema njegovim rečima, opozicija bi, umesto međusobnog
razdvajanja, trebalo da razmisli o širem okupljanju, posebno imajući u vidu da
deo opozicionih stranaka još nije definitivno odlučio da li će učestvovati na
izborima.
Raspisani vanredni
parlamentarni izbori
Podsetimo, predsednik Republike Srbije Aleksandar Vučić
saopštio je danas da je potpisao ukaz o raspuštanju Narodne skupštine i doneo
odluku o raspisivanju vanrednih parlamentarnih izbora za nedelju, 25. oktobar.
Vučić je tu informaciju saopštio i prethodno veče, gostujući na RTS-u.
Prema zakonu, od raspisivanja izbora do dana njihovog održavanja
mora da prođe najmanje 45, a najviše 60 dana.
Podsećamo da je glavni odbor SNS jednoglasno na sednici
održanoj u subotu u Nišu doneo odluku da stranka na predstojećim izborima
nastupa sa listom "Aleksandar Vučić - Ujedinjena Srbija", da je
nosilac liste Aleksandar Vučić, kao i da on bude kandidat SNS za predsednika
vlade.
Vlada Srbije je ranije ove nedelje posle održane sednice 7.
septembra saopštila da je usvojila predlog za raspuštanje Skupštine i uputila
ga predsedniku Srbije Aleksandru Vučiću, da raspusti Skupštinu i raspiše
vanredne parlamentarne izbore.
Premijer Đuro Macut naveo je u obrazloženju te odluke, kako
je prenela Vlada u saopštenju, da je u periodu koji je usledio nakon održavanja
izbora 17. decembra 2023. godine omogućeno zainteresovanim političkim činiocima
da iznesu predloge radi dodatnog poboljšanja izbornih uslova i izbornog
zakonodavstva u Srbiji.
Ocenio je da su ti uslovi, uz uvažavanje iznetih stavova, a
posebno preporuka Kancelarije za demokratske institucije i ljudska prava
(ODIHR) Organizacije za evropsku bezbednost i saradnju (OEBS) "dodatno i
značajno poboljšani izborni uslovi u Srbiji".
Kada je reč o opoziciji, među strankama koje su se
opredelile za izlazak u različitim grupacijama su SSP, Srce i Solidarnost,
zatim Narodni pokret Srbije, Ekološki ustanak i Novo lice Srbije, kao i Novi
DSS i stranke desnice, dok bi u posebnoj koloni trebalo da budu Branimir
Nestorović i Narodna stranka.
Studentsku listu podržali su Demokratska stranka (DS),
Zeleno-levi front, Kreni-promeni, Socijaldemokratska stranka (SDS), dok je PSG
naveo da će formalnu odluku doneti kada bude proglašena studentska lista.
(Insajder TV, insajder.net, emisija „3 D“, voditelj Jugoslav Ćosić, 9.9.2026)
Cvijetin Milivojević analizira aktuelnu političku situaciju u Srbiji, sa posebnim osvrtom na predstojeće izbore i fenomen studentskih lista. Kroz razgovor se provlače teme kontrole medija, uloge bezbednosnih službi i upoređivanja današnjeg političkog sistema sa istorijskim autokratijama. Milivojević detaljno objašnjava zašto smatra da je promena sistema, a ne samo vlasti, ključna za budućnost zemlje.
(produkcija
HelmCast, podcast Crvena zona, autor i voditelj Dragiša Tmušić,
4.9.2026)
Gost emisije U kontekstu na kanalu Glas javnosti je politikolog Cvijetin Milivojević.
Razgovaramo
o predizbornim dešavanjima i predizbornoj kampanji širom Srbije. Ko koga
kopira?
Ko
gubi, a ko dobija ove izbore, prema rezultatima istraživanja? Kakva je uloga
SPS-a u očima vladajuće stranke? Može li neka od opozicionih stranaka preći
cenzus?
Kako
može da izgleda catch-all lista vladajuće političke stranke, a šta treba da ima
studentska lista? Zašto studentski pokret ne sme da otkriva listu do poslednjeg
termina za predaju? Kolika je mogućnost da izbori budu fer?
Autor
i voditelj je Jadranka Jakšić. (kanal „Glas javnosti“, emisija „U kontekstu“, www.glas-javnosti.rs, 31.8.2026)
Gost emisije "Intervju" bio je Cvijetin Milivojević, poznati novinar i analitičar, čija bogata karijera reflektuje njegovu strast prema objektivnom novinarstvu i kvalitetnim analizama. Kao osnivač i direktor agencije za istraživanje javnog mnjenja „Pragma“, njegov rad je postao sinonim za preciznost i profesionalizam u istraživanju izborne volje birača. Njegov pronicljivi pristup omogućava mu da duboko zaroni u složene procese, osvetljavajući političku scenu kroz analize koje razmatraju prirodu vlasti, propuste opozicije i izazove koji su pred nama. Preporučujemo Vam da pogledate ceo intervju i saznate više o brojnim zanimljivim temama.
00:00:00 – Režim u neprekidnoj kampanji
00:04:40 – Ko će saopštiti rezultate izbora?
00:09:13 – Rejting odlučuje o datumu izbora
00:13:28 – Kampanja bez raspisanih izbora
00:18:03 – Može li SPS preko cenzusa?
00:23:28 – Šta zaista pokazuju istraživanja?
00:28:16 – Zašto Vučiću odgovara široka lista?
00:33:22 – Ko bi mogao da bude na izbornim listama?
00:38:57 – Kako studentska lista može da pobedi?
00:43:17 – Ko je stvarno izbačen sa studentske liste?
00:48:55 – Šta će otkriti Vučićeva izborna lista?
00:52:52 – Zašto se vraćaju bivši SNS kadrovi?
00:58:48 – Rezervni plan Aleksandra Vučića
01:03:19 – Kako se sistem menja kroz zakone?
01:08:46 – Da li opozicija legitimiše sistem?
01:13:13 – Hoće li svet priznati sledeće izbore?
Intervju je snimljen 28.8.2026. godine u našim prostorijama,
u Beogradu. Emisiju je vodio novinar Aleksandar Pavković. (zvanični kanal Balkan info, balkaninfo.rs,
30.8.2026)