четвртак, 30. јануар 2025.

Insajder debata: Srbija između dve ili nove realnosti

Za tri meseca Srbija je od novosadske tragedije i pada nadstrešnice stigla do pada Vlade. Studenti kažu to nije bio zahtev, a ono što jeste još nije ispunjeno. Ostaju u blokadi, a uz podršku građana i u protestima. Predsednik otvara mogućnost nove Vlade ili novih izbora. Opozicija te izbore, pod nepromenjenim uslovima neće. Znači li to da se Srbija živi u dve realnosti ili u novoj realnosti? Ko tu koga i zašto ne razume? Ima li, između nove Vlade i mogućih novih izbora, trećeg puta? Gde je izlaz i kuda idemo?

Gosti su politikolozi Cvijetin Milivojević, Dejan Vuk Stanković i Dušan Vučićević.

Za tri meseca Srbija je od novosadske tragedije i pada nadstrešnice stigla do pada Vlade. Studenti kažu to nije bio zahtev, a ono što jeste još nije ispunjeno. Ostaju u blokadi, a uz podršku građana i u protestima. Predsednik otvara mogućnost nove Vlade ili novih izbora. Opozicija te izbore, pod nepromenjenim uslovima neće. Znači li to da se Srbija živi u dve realnosti ili u novoj realnosti? Ko tu koga i zašto ne razume? Ima li, između nove Vlade i mogućih novih izbora, trećeg puta? Gde je izlaz i kuda idemo? – pitanja su koje otvara Insajder debata u kojoj su gosti Senke Vlatković Odavić: Cvijetin Milivojević politikolog i stučnjak za odnose sa javnošću, Dejan Vuk Stanković, politički analitičar i profesorom etike na Učiteljskom fakultetu i Dušan Vučićević, profesor Fakulteta političkih nauka.

 (www.insajder.net, TV Insajder, emisija “Insajder debata”, voditeljka Senka Vlatković Odavić, 30.1.2025)

https://www.youtube.com/watch?v=xicdwSTmaXQ

https://www.insajder.net/tv-najava/tv-najava-insajder-debata-srbija-izmedu-dve-ili-nove-realnosti

Vučićev pokret – raspad uživo: Milica Zavetnica i Ferid Bulić jedini u redu za predsednikov „put u budućnost“

Nakon još jednog naprednjačkog skupa u Jagodini, predsednik Aleksandar Vučić dolazi u petak u Trstenik. Glavna tema je promocija novog pokreta “za narod i državu”, iako predsednik ovo najavljuje od septembra 2022. godine, po potrebi. Ipak, znamo jedno - za sad se niko osim Zavetnika i Stranke budućnosti i razvoja neće priključiti. A kako kažu naši sagovornici, to je zato što je reč o samo još jednom marketinškom triku ovog režima u nadi da će primiriti čitavu situaciju u državi.

“Važna vest za Trstenik! Aleksandar Vučić, predsednik Republike Srbije, u petak u 18 časova dolazi u Trstenik. Vidimo se u hali sportova! Čuvajmo Srbiju”, napisao je Mario Spasić, Predsednik Skupštine Trstenika najavivši novi skup Srpske napredne stranke.

Vučić u Trstenik dolazi nakon još jedne najave o formiranju pokreta koji je u opticaju već gotovo tri godine. Do sad je menjao više naziva – od Moje Srbije i Srpskog bloka do, na kraju, Pokreta za narod i državu.

Priču o pokretu predsednik Srbije ponovo je podgrejao na nedavnom skupu u Jagodini.

„Nećemo povratak onih koji su zemlju uništili, a koji bi danas sa manipulacijama da se vrate na vlast. Pokret je o vama i zbog vas, zbog vaše budućnosti, zbog onoga što dolazi“, poručio je Vučić, a umesto detalja o novom pokretu čuli smo samo stare fraze o spoljnim i unutrašnjim neprijateljima, o pokušaju da se uništi Srbija i srpstvo, o tome kako nas samo on kao predsednik šititi, kao i o zloj opoziciji koja bi da sa ulice dođe na vlast.

Vlast je inače tad dovukla više autobusa do Jagodine kako bi bilo što više ljudi na skupu, a prema režimskim medijima brojke su bile neverovatne – od 50.000 do 100.000 ljudi, iako je jasno da u centru Jagodine nema kapaciteta za toliki broj ljudi.

Kako je preneo Arhiv javnih skupova, tamo je bilo oko 14.000 simpatizera.

A ko planira da se priključi ovoj Vučićevoj nadstranačkoj organizaciji? Izgleda da su to za sada raspoloženi samo članovi stranke Zavetnici Milice Đurđević Stamenkovski i Stranke budućnosti i razvoja Ferida Bulića.

“Nema dileme da će Zavetnici biti najglasniji deo lokomotive koja nosi naziv Pokret za narod i državu”, rekla je nedavno predsednica Zavetnika Milica Đurđević Stamenkovski.

Nasuprot tome, od socijalista ni traga ni glasa kad je reč o ulasku u pokret. Štaviše, Nova je nedavno pisala da se socijalisti bune po ovom pitanju, kao i po pitanju utapanja u vladajuću Srpsku naprednu stranku.

Nije se oglašavao ni predsednik SDPS Rasim Ljajić, koji je inače pre dve godine na sav glas podržao osnivanje Vučićevog pokreta.

Direktor Vesti TV Nova Slobodan Georgiev kaže kako su to sve Vučićeve marketinške taktike, te misli da od pokreta neće biti ništa.

„Nema ko da bude u Vučićevom pokretu, jer on ne postoji“

“Ovaj pokret je u prvom planu možda jednu do dve nedelje, nakon čega naprednjaci proveravaju kako fokus grupe posmatraju čitavu priču. A videli smo da u Jagodini nije bilo onoliko ljudi koliko se očekivalo, pa će se verovatno ostaviti toga i preći na nešto drugo”, kaže Georgiev za Novu i nastavlja:

“Oni su u poslednje tri do četiri godine to najavljivali, a ništa se nije desilo. Pretpostavljam da mu je neko rekao da će ideja pokreta da možda mobiliše neke ljude da se priključe, ali slaba je vajda od toga”.

A na pitanje kako komentariše to što se skoro niko od koalicionih partnera ovim povodom nije oglašavao, Georgiev kaže da nema ni ko da se priključi nečemu što praktično ne postoji.

“Oni bi se priključili pokretu kad bi nešto postojalo. Činjenica je da ovaj pokret nema ništa – ni ime, registraciju, formu, niti inicijativni odbor. Jednostavno, ovaj pokret ne postoji. Reč je o sredstvu koje SNS aktivira po potrebi”, rekao je on.

S njim je saglasan i politikolog Cvijetin Milivojević, rekavši za Novu da je osnivanje narodnog pokreta Aleksandra Vučića potez očajnika.

„Aleksandar Vučić – …“

“Od samog početka, odnosno od pre tri godine, ja ovaj pokret zovem ‘Pokret za blanko podršku Aleksandru Vučiću da bilo šta o bilo čemu, makar i protivustavno odluči’. A ko će činiti pokret neće biti neka ideološka ili neka druga koalicija, već oni koji su spremni da aplaudiraju i klimaju glavom, šta god on odlučio”.

Milivojević podseća da se takav pokret najavljuje pred svake izbore.

“Gromoglasno se pozdravlja osnivanje Vučićevog pokreta, a na kraju on ne biva nikad uspostavljen. Umesto toga, uvek bude nešto drugo od tih naznaka pokreta, te se od potencijalno zainteresovanih da uđu u pokret stvori kojekakva koalicija koja po pravilu nosi isto ime ‘Aleksandar Vučić – …’. U svakom slučaju, uvek ima njegovog imena u tom nazivu”, rekao je Milivojević za Novu i dodao:

“Pametni su ti ljudi koji neće da ulaze u novu avanturu, koja je do sad najmanje pet puta podgrevana, i to obično pred izbore. A uvek je ista priča – pravi se neki opštenarodni front protiv nekoga. Protiv koga se ovog puta pravi pokret? Ako Vučić sad pravi pokret protiv, kako on kaže, ‘nepristojne Srbije’, a nju čine nečija deca, rođaci ili unuci, to znači da će oni koji mu se priključe boriti protiv sopstvene dece”.

Prema mišljenju Milivojevića, niko normalan, bio on političar ili ne, ne bi pristao na regrutaciju u pokret protiv njihove dece ili unuka.

“To je razlika u odnosu na ranije slučajeve najave pokreta. Lako je naoštriti biračko telo da se bori protiv nekakvog izmišljenog neprijatelja u opoziciji. Međutim, teško je naoštriti ih na borbu protivsopstvene dece”, zaključuje Milivojević. (www.nova.rs, portal, Anika Bečki, 30.1.2025)

среда, 29. јануар 2025.

Прави угао: Цвијетин Миливојевић - 29.1.2025.

Гост: Цвијетин Миливојевић, политиколог

Ауторка и водитељка: Љубица Гојгић (www.rtv.rs, TV Vojvodina, emisija “Pravi ugao”, 29.1.2025)

https://www.youtube.com/watch?v=TY4j7jfD-74

https://media.rtv.rs/sr_ci/pravi-ugao/98005


PODNE - Da li su izbori realni u trenutnoj političkoj krizi Srbije?

Srbija je juče ostala bez premijera. Odmah su svi krenuli sa predlozima: izbori, nova vlada sa SNS mandatarom, dok opozicija traži prelaznu vladu. Predsednik Aleksandar Vučić je rekao da će posle ostavke premijera Miloša Vučevića sve pozvati na konsultacije oko formiranja nove vlade, pri čemu je naglasio da prelazne vlade neće biti. Da li su izbori realni u sadašnjoj političkoj krizi? Može li se razgovorom u skupštini doći do izbornih uslova koji su prihvatljivi za sve? Ako nema razgovora, kako do rešenja koje nije ulica? Gosti "Podneva" bili su politički filozof Dragoljub Kojčić i politički analitičar Cvjetin Milivojević. (unatv.una.rs, TV Una Beograd, 29.1.2025)

https://unatv.una.rs/video/podne-da-li-su-izbori-realni-u-trenutnoj-politickoj-krizi-srbije

уторак, 28. јануар 2025.

Milivojević: Vučević i Đurić zakasnili sa ostavkama, rasplet krize zavisi od nove administracije SAD

Politikolog Cvijetin Milivojević ocenio je da su premijer Srbije Miloš Vučević i gradonačelnik Novog Sada Milan Đurić zakasnili sa ostavkama tri meseca i dodao da rasplet krize zavisi od toga kakve će savete predsednik Srbije Aleksandar Vučić dobiti od nove američke administracije.

Milivojević je novinskoj agenciji Beta kazao da vlast Srpske napredne stranke (SNS) verovatno ne bi bila do te mere uzdrmana da su ostavke podnete kada se dogodila nesreća u Novom Sadu.

„Do studentskih protesta verovatno ne bi došlo da su te večeri i tog dana podneli ostavke dvojica ključnih ljudi iz Novog Sada makar iz moralnih razloga. Poslednja tri meseca smo gledali proteste advokata, prosvetara, poljoprivrednika i sve je otišlo predaleko. Studenti su pogodili ono što je Vučića najviše zabolelo, a to je da institucije rade svoj posao, a da on ne izlazi iz okvira ustavnih nadležnosti“, dodao je on.

Vučić godinama krši Ustav

Po njegovim rečima, Vučić je godinama kršio Ustav, a studenti su poslednjih meseci ogolili filozofiju njegove vladavine.

Upitan koji je izlaz iz trenutne situacije, Milivojević je kazao da bi predsednik Srbije najverovatnije želeo brze izbore, ali da nema kapacitet da to uradi, pošto na ulicama ima pobunjene studente.

Dodao je da rasplet situacije zavisi od saveta koje će Vučić dobiti iz SAD, Francuske i Nemačke.

„Vučić treba da pozove Vašington, Berlin i Pariz da mu kažu šta da rad,i pošto podržavaju njegovu neustavnu vladavinu. Ako je dovoljno mudar, poslušaće savete spolja, a on čeka da čuje šta će reći nova američka administracija. Ako mu kažu da smiri strasti, on će ići ka nekom mirnijem rešenju. Ako ostane onaj star Vučić, doživeće težak poraz“, kazao je Milivojević.

Po njegovim rečima, tehnička vlada koja bi bila oročena na nekoliko meseci, s ciljem organizovanja regularnih izbora, dala bi dobre rezultate i smanjila tenzije u društvu.

Simpatizeri SNS-a više ne podržavaju aktuelnu vlast

On je agenciji Beta rekao da su se građani oslobodili straha i da veliki broj simpatizera SNS više ne podržava aktuelnu vlast.

„Narod se oslobodio straha. Vi možete biti simpatizer vlasti, ali ako neko za vaše dete kaže da je izdajnik, strani plaćenik, ustaša, da vodi obojenu revoluciju, naravno da ćete biti na strani svog deteta“, zaključio je Milivojević.

Dosadašnji predsednik Vlade Srbije Miloš Vučević podneo je danas ostavku, a isto je potom učinio i gradonačelnik Novog Sada Milan Đurić. (www.beta.rs, 28.1.2025)

петак, 24. јануар 2025.

DLZ i Cvijetin Milivojević: Vučićev krvavi srednji prst

Podcast pod zaštitom Međunarodnog PEN centra "Dobar loš zao" stigao je u vaše mobilne telefone i druge adekvatne uređaje. Nenad Kulačin i Marko Vidojković su u prvom delu emisije pozdravili odluku prosvetara da podrže zahteve studenata, odluku Vučića da sa Marićem razgovara dva sata o svom ubistvu, odluku Novaka Đokovića da javno podrži studente, kao i odluku režima da Šuleta postavi za ambasadora u SAD. Gost u ovoj epizodi je veliki prijatelj dvojice autora i višestruki povratnik u DLZ, novinar Cvijetin Milivojević. Cvijetina je milina slušati svaki put, pa tako i ovog puta. Na prepoznatljiv način se bavio studentskim protestom, kao i pridruženim protestima, režimskim sumanutim postupcima, putevima za izlazak iz političke krize, kao i pronalaženjem mesta za opoziciju na tim putevima. (www.nova.rs, podcast „Dobar, loš, zao“, autori Marko Vidojković i Nenad Kulačin, 23.1.2024)

https://www.youtube.com/watch?v=PlEaNklVeZc

https://nova.rs/podcast/dlz-i-cvijetin-milivojevic-vucicev-krvavi-srednji-prst/

Cvijetin Milivojević i Dejan Miletić o generalnom štrajku / STAV DANA

Politički analitičara Cvijetin Milivojević i Dejan Miletić, direktor Centra za globalizaciju, gostovali su u emisiji Stav dana i raspravljali o aktuelnoj političkoj situaciji u Srbiji, uključujući najavljeni generalni štrajk i reakcije vlasti. Tokom razgovora analizirali su ulogu protesta, odnose vlasti i opozicije, kao i značaj dijaloga u podeljenom društvu. Milivojević je izneo stav da studenti vode ključne društvene procese sa opravdanim zahtevima, dok Miletić naglašava važnost institucionalnog rešavanja problema i demokratskog dijaloga.

Kako najavljeni štrajk može uticati na buduće političke odnose u zemlji i da li je inicijativa vlasti za osnivanje Narodnog pokreta Srbije, ili nekog sličnog naziva, korak ka pomirenju? (www.newsbalkans.com,  TV Newsmax Balkans, emisija “Stav dana”, voditelj Stanko Pevac, 23.1.2025)

https://www.youtube.com/watch?v=o2baVcClsxg

четвртак, 23. јануар 2025.

Ne bi bilo ove krvi da je bilo sve po zakonu

Nadam se da niste pomislili da je razlog zašto danas nismo, napokon, snimili, dugo najavljivanu, premijernu emisiju „Četiri lica Srbije“, to što smo Bakić, Šarović, Prelević i moja nebitnost morali „službeno“ u zavičaj Jovanče Micića na javni porođaj „Pokreta za blanko podršku AV-u za bilo šta, o bilo čemu, makar i protivustavno, da on odluči“ (smatrajte da sam ovo ime već zaštitio!).

Ne, ovim se samo odazivamo na poziv studenata na mobilizaciju za manevarsku pokazno-taktičku vežbu nenasilnog svegrađanskog otpora Vrhovnom Uzurpatoru sve tri grane vlasti u Srbiji.    

U to ime, setih se davne 1996. godine, i mog druga i kolege, nažalost upokojenog Slaviše Lekića, i njegovog „preduzetničkog“ entuzijazma, iz tog slavnog doba građanskih protesta, kada je vascela Srbija ustala protiv izborne krađe.

Zajedno s njim, mi iz tada, netom rođene, dnevne „Demokratije“, štampali smo razglednice „Pozdrav iz...“ sa motivima studentSke i građanske bune; „pasoše šetača“ i „šetačke dozvole“ koje je overavao „prvi koje je šetao uz tebe“ (moj „pasoš“ je, tog decembra 1996, sticajem okolnosti, parafirao pokojni Đinđić). Onda je Slaviša, uz malu pomoć „Demokratije“ (tako smo „prebijali“ honorare za njegove kolumne), udarnički prikupio (bilo je to doba pre gugla i interneta) i objavio dve knjižice „poruka iz BGD studentskih i građanskih šetnji i protesta“, iz tenzične zime 1996/97, obe naslovljene kao „’Ajmo, ’ajde, svi u napad“. Neke od tih parola kao da su i danas jednako žive:

„Indeksom protiv otmičara.“ / „Obrazovanje, ludom radovanje!“ / „Molimo pametne da više ne popuštaju, stanje je kritično.“ / „Vozite pažljivo, Srbija je u kvaru!“ /„Pošteni izbori – kako to lepo zvuči.“ / „Ustav garantuje (pra)VO!“ / „Gledam TV Dnevnik, a počeo sam i da se drogiram.“ / „RTS se ne boji istine – hrabro se bori protiv nje!“ / „Čuvaj se, pas ujeda, gazda mu svakog dana pušta program RTS-a.“ / „Oni su pali jer su krali.“ / „Policija je opijum za narod.“ / „Vlada štedi: dvadeset ministara deli jedan mozak.“ „Impotentnom vladaru diže se narod!“ / „Ne možete pobediti svoju decu!“ / „Medicinari, nemojte biti crne ovce u belim mantilima!“ / „Šetam, dakle – razmišljam.“ / „Šetaćemo dok ne odšetaš!“ / „Zadatak iz političke mehanike: izračunati vektor kojim će da leti rektor.“ /„Sanjao sam noćas da te nema.“ / „Na jajare jajima!! / „Ukrali su nam glasove, pomozite da ih nađemo.“ / „Pašće, pašće.“ /...

I proročki, poslednja poruka u drugom izdanju: „AV, AV – poslednji telegram podrške Slobodanu Miloševiću.“

Posle je, još tokom NATO bombardovanja u proleće 1999, Slaviša Lekić prikupio i objavio i dve knjižice „antiratnih poruka iz ratnih vremena“, pod naslovom „Bombar dan“.

Da je živ, siguran sam da bi, koliko juče, ušao u novi „izdavački poduhvat“, i već publikovao nekoliko izdanja sa porukama i parolama sa studentskih gibanja i blokada u zimu 2024/25. U znak pijeteta prema Slaviši, prilažem, na prvu loptu, moj subjektivni izbor najkreativnijih ideja koje sam uspeo da zapišem:  

Ako vam smetaju blokade, idite metroom!

Ako vam fali kičma, stavićemo vam mi svoju!

Ako imaš petlju, ako imaš čuku, ispuni zahteve, oslušni buku.

Ako sa nam ne stajete, sa nama i nestajete.

Al' negde u nama je bitaka plam i kažem vam što dobro znam: Računajte na nas! (primenjeni Balašević)

Au, odbijaš i dalje da nas shvatiš ozbiljno!

Blokiramo predavanja, da bismo vama održali jedno. (studenti Niškog univerziteta)

Budućnost bez kompromisa.

Bukvalno Društvena Propast.

Vaše pravo da znate sve – znate li vi sve? (ispred RTS-a)

Generalni štrajk.

Da ne pukne bruka, bolje da se pita struka. (transparent ispred BG tehničkih fakulteta)

Deca u nama znaju sve. (valjevski maturanti)

Decu vam neću oprostiti!

Decu im neću oprostiti.

Domovina se brani znanjem i obrazovanjem... (Ršumovi stihovi)

Došli smo da vratimo pare! (poruka studenata predsedniku Republike)

Došli smo da stavimo tri tačke... (poruka premijerovom „i, tačka!“)

Došli smo po „Bolji život“. (transparent ispred RTS-a)

Đaci ne kleče! (poruka direktoru Zmaj Jovine gimnazije u NS)

Živeti znači boriti se – ostale žalim.

Za pravdu, svi u blokadu!

Zvaću decu! (iz „Ko to tamo peva“)

Zmajići su ustali! (ispred Zmaj Jovine gimnazije u Novom Sadu)

Znanje – zvanje!

Ide kobra... (poruka i maketa na skupu ispred RTS-a)

Izađi, Ana, izađi bar na čas... (pesmica upućena predsednici Skupštine)

Institucije čistimo od korupcije.

I profesorima je DOVDE!

Javnom servisu je potreban servis!

Kada, ako ne sada?

Kad će čas savesti?

Knjige, knjige, a ne zvona i praporce! (Dositej Obradović)

Ko visoko leti, nisko pada, čak i ako vlada.

Korupcija ubija!

Krenula je hajka, kreni i ti. (niški studenti)

Mama, ne brini, danas me nije ubila posledica korupcije.

Mašinci protiv mašinerije.

Menjamo vam program!

Mi plaćamo, ali nismo plaćeni!

Mirno spavaj, nano, sve je zaključano. (stihovana poruka ministarki prosvete)

Mi se ne bojimo, učimo da brojimo.

Mislim – postojim, zato ovde stojim!

Mi smo budućnost koja neće ćutati

Mi smo i biti ćemo fini.

Mi smo LOJALISTI studenata.

Mladi ne žele kult ličnosti, već kult pravičnosti.

Napad na jednog, napad je na sve nas!

Naše pravo da znamo sve. (ispred RTS-a)

Ne bi bilo ove krvi da je bilo sve po zakonu.

Ne daj se, profo. (poruka podrške studenata prosvetarima)

Ne gazite studente!

Nedelja i svi smo tu. (nedeljni protest u Nišu)

Ne lažite mi dedu / babu!

Nemamo mi šta da se skupljamo, mi smo se ovde raširili i tek ćemo se širiti i širiti!

Nema nade bez blokade!

Nema nazad, sada morate da pobedite!

Neopravdani časovi danas, pravedna država sutra. (niški maturanti)

Ne cveta cveće ni u vaše preduzeće. (šojićevski)

Nećete nas gaziti!

Nije student upalio žito, nego mozak.

Nije FILOZOFSKI ćutati!

Nisi nadležan.

Nismo Hamas, nego angry mamas.

Nisu svi penzioneri sendvičari

Nisu studenti supa iz kesice, pa da ih se instant rešite.

OBRAZovanje nije đon.

Obustava rada.

Onaj ko budi znanje, ne sme da ćuti pred nepravdom

Ova lekcija se ne preskače.

Ovo je zemlja za nas.

Odzvonilo vam je.

Odsustvo se ne pravda! (kragujevački studenti)

Otvorite!

Pamtićemo i ko je ćutao!

Pravda za pravnike!

Pravnici hoće pravdu!

Preveeli ste reč korupcija na sve jezike!

Prekardašilo – svi na blokade, svi na ulice! (Zrenjaninci)

Prosvetari, popravni ispit vam je sutra, ne budite ponavljači!

Pun nam je KUFER nepravde!

Pusti kobre, poveo sam mamu!

Roditelji su uz vas!

Ruže ćete oprati, ali nikada.

Sa dve reči budućnost se stvara, te dve reči su – nemam gospodara! (J.J. Zmaj)

Svi u štrajk!

Sistem nam se razboleo – poručuju vam vaši MEDICINARI.

Slaba vam čvrstoća na pritisak.

Sloboda je pitanje, sila nije odgovor.

Sloboda je u našim rukama.

Slušamo bajke, živimo horor.

Srce, mozak, kičma.

Struka protiv mafije.

Studenti će spasiti Srbiju.

Tebi je narod dao sve, a tebi i to malo je! (obrađeni novokomponovani „narodnjak“)

Trulo do srži – izađi, podrži!

U laži su kratke noge.

Umili smo se “ladnom vodom“. (odgovor AV-u)

Učitelji i nastavnici su uz studente

Fakultet Misli Kritički.

Hoće nešto nekad da se desi.

Car je go.

Čas građanskog dostojanstva.

Čas je završen, promena je počela

Čas u prirodi.

Čuješ li me kako glasno ćutim?

Šetamo, šetamo...

Školski čas u zadnji čas... (cvijetinmilivojevic.blogspot.com, 24.1.2025)

среда, 22. јануар 2025.

Deveta rupa na svirali: Balkan (ni)je na LISTI PRIORITETA novog predsjednika SAD

Novoizabrani američki predsjednik Donald Tramp položio je svečanu zakletvu i u svom inauguracionom govoru naveo prioritete spoljne politike SAD u narednom periodu.

Iznenađujuće ili ne, Tramp u svom govoru nijednom riječju nije pomenuo Balkan, niti je ovu regiju, makar usputno, naveo kao temu kojom će se Bijela kuća ili Stejt department baviti u naredne četiri godine, koliko traje njegov predsjednički mandat.

Inače, uoči Trampove inauguracije u ovdašnjoj javnosti danima se „raspredalo“ o tome šta će Tramp učiniti što se tiče uzavrelih političkih odnosa na Zapadnom Balkanu, da li će u potpunosti promijeniti politiku SAD prema ovom dijelu svijeta, možda ukinuti sankcije koje je bivša admistracija uvela protiv predsjednika Srpske Milorada Dodika i skoro kompletnog političkog rukovodstva Republike Srpske, revidirati odnose SAD prema srpskim nacionalnim interesima…

Komentarišući za Srpskainfo govor koji je Donald Tramp održao nakon što je preuzeo dužnost američkog predsjednika, politički analitičar Cvijetin Milivojević kaže da je bilo nerealno očekivati da će novi američki predsjednik u svom inauguracionom govoru pomenuti Balkan.

– Svi zajedno smo previše sitni da bi već prvog dana bili u fokusu novog predsjednika SAD. Pominjao se ranije novi ambasador SAD u BiH i da je jedan od kandidata, navodno, Olga Ravasi koja je bila na čelu organizacije „Srbi za Trampa“. Kad bi se to desilo, to bi bio pokazatelj da će Trampova administracija zaista voditi drugačiju politiku prema ovom dijelu svijeta – smatra Milivojević.

Međutim, kako dodaje, sve ranije najave i predviđanja nalaze se pod ogomnim znakom pitanja.

– Samo su neki ludi Trampovi fanovi očekivali da će on odmah početi da se bavi Srbijom, BiH i ovim dijelom Evrope. On se u svom inauguracionom govoru nije bavio ni Zelenskim ni Ukrajinom, a kamoli ovim prostorima – navodi Milivojević.

Na pitanje da li je ono što je Tramp najavljivao u svom prekjučerašnjem govoru moguće ostvari u naredne četiri godine njegove vladavine, Milivojević odgovara da vjerovatno jeste, ali da je teško predviđati unutrašnjopolitičke stvari u SAD.

– Ono što nas zanima jeste politika SAD koja je vođena prema ovom dijelu Balkana, a koja je bila zaista „navijačka“ protiv Srba. Ostaje neka vrsta nade da će se Trampova administracija pozabaviti ovim dijelom Balkana, ali ne samo tamo gdje ima neki utilitarni razlog, odnosno korist. Koliko vidim, NATO nije Trampu u prvom planu, pa će možda zbog toga biti drugačije – ocjenjuje Milivojević.

Kada se govori o svim Trampovim planovima, što javnim što tajnim, Milivojević smatra da novi američki predsjednik u svom govoru nije u potpunosti „skinuo rukavice“.

– Kinom i odnosima s tom zemljom novi američki predsjednik bavio se u jednoj rečenici. Rusijom se uopšte nije bavio, pa pretpostavljam da ostavlja sebi manevarski prostor da u direktnim razgovorima s Putinom odluči kakvu će politiku voditi prema Rusiji – zaključuje Milivojević. (www.srpskainfo.com, EruoBlic, Banjaluka, Boris Knežević, 22.1.2025)

уторак, 21. јануар 2025.

"Plenumi su nezakonita tela, ne učestvuju svi studenti": Da li se nazire kraj blokada? JUTRO NA BLIC

Emisija: Jutro na BLIC

Termin emitovanja: radnim danima, 07:00

Voditelji: Maja Nikolić i Danilo Mašojević

Tema: Da li se nazire kraj blokada?

Gosti: Cvijetin Milivojević, politikolog i Dejan Vuk Stanković, politički analitičar (www.blic.rs, Blic TV, 21.1.2025)

https://www.youtube.com/watch?v=Ay7tokuygN0&pp=ygU2anV0cm8gbmEgYmxpYyBjdmlqZXRpbiBtaWxpdm9qZXZpYyBkZWphbiB2dWsgc3Rhbmtvdmlj


понедељак, 20. јануар 2025.

Srbija u društveno - političkoj krizi: Izlaz u ispunjavanju studentskih zahteva (VIDEO)

Od pada nadstrešnice na Železničkoj stanici u Novom Sadu, 1. novembra prošle godine, Srbija je u nekoj vrsti intenzivne društveno - političke krize. Studenti i građani su na ulicama, vlast u traženju odgovora na pobunu. Iz dana u dan, situacija u javnosti i na ulicama deluje sve napetije.

Studenti, prosvetari, advokati i građani u Beogradu, Novom Sadu, Čačku, Valjevu, Kragujevcu, Užicu, Subotici, Bačkoj Palanci, Babušnici i brojnim drugim mestima izlaze na ulice, tražeći ispunjenjenje zahteva a, indirektno, i korenite reforme. Vlast ne sedi skrštenih ruku. Osim taktikama za gušenje pobune, bavi se i konkretnim najavama.

“Uskoro će referendum ili izbori, šta god. Tada olovkom menjajte vlast u Srbiji i to je jedini način kako će se vlast u Srbiji menjati, nikako drugačije. I molim sve da ne pomisle da bilo kakvim nasiljem, zaustavljanjem života u Srbiji mogu da promene stvari u ovoj zemlji. Molim vas, ne terajte nas da pokazujemo da smo država. Ponoviću: molim vas ne terajte nas da pokazujemo da smo država”, rekao je predsednik Srbije Aleksandar Vučić u subotu, gostujući na TV Hepi.

Istog dana, nešto ranije, premijer Srbije ponavlja da prelazne vlade neće biti.

“Nema prelazne vlade. Mi možemo da imamo samo raspisivanje izbora iz ovog stanja i da idemo na izbore, ako je to dogovor. Ali, ako je istina da je Vučić najnepopularniji, a da se cela vlast zasniva na njemu, kako tvrde, pa evo jedinstvene prilike da osporite i dokažete da on nema legitimitet”, rekao je Vučević za Blic TV.

Bilo referenduma, izbora, prelazne vlade ili ne, društvo mora da pronađe izlaz iz aktuelne krize. Za to se pominju razni recepti.

“Gde je izlaz? Pa ako biste pitali svakog građanina, bez obzira da li je vlast ili opozicija, a nije ostrašćen, on bi rekao: izlaz je da sednu i dogovore se. Da se ova vlast prizove pameti, jer ako je 13 godina protivustavno vladala, ne može i 14. godinu, dakle, to je završena priča. Da opozicija konačno kaže: ne možemo mi sada dobiti prelaznu vladu koja će preuzeti vlast, zašto bi to Vučić dao u ovom trenutku. U svakom slučaju, Vučić ima obavezu da obezbedi izborne uslove da budu normalni i ravnopravni, a jedini način da do toga dođe je neka tehnička vlada u kojoj će biti i predstavnici vlasti i opozicije”, kaže za Insajder politikolog Cvijetin Milivojević.

Ono što je, prema rečima Milivojevića, urgentnije - jeste ispunjavanje svih zahteva studenata. Socijalni psiholog Dragan Popadić ističe da je izlaz jednostavan - objavljivanje kompletne dokumentacije o odgovornima za pad nadstrešnice.

“Čak bi se moglo reći da bi se predstavnici vlasti, odnosno predsednik, premijer i slično, u ovakvoj situaciji utrkivali ko će pre da obelodani ko je ubio tih 15 ljudi i da na taj način, makar zbog svog rejtinga, nastoje da to urade. Za neobaveštenog čoveka izgleda krajnje neobično kako se tako neko jednostavno rešenje ne događa… čemu pretnje, čemu batinaši, čemu priče o referendumu” kaže Popadić za Insajder.

Od teze da je ispunila zahteve - vlast ne odustaje. Umesto toga, odgovara novim pokretom. Predsednik Republike obratio se javnosti putem Instagrama, iz helikoptera na putu za Davos, istakavši da je uzbuđen zbog početka procesa formiranja Pokreta za narod i državu i pozvao na davanje predloga za njegovo ime. (www.insajder.rs, TV Insajder, novinarka Teodora Vasiljević, 21.1.2025)

https://www.youtube.com/watch?v=S6AbWhgxIAE&pp=ygVZU3JiaWphIHUgZHJ1xaF0dmVubyAtIHBvbGl0acSNa29qIGtyaXppOiBJemxheiB1IGlzcHVuamF2YW5qdSBzdHVkZW50c2tpaCB6YWh0ZXZhIChWSURFTyk%3D

https://www.insajder.net/teme/srbija-u-drustveno-politickoj-krizi-izlaz-u-ispunjavanju-studentskih-zahteva-video

Jasno je da ga baš briga za zahteve: Dok studenti traže poštovanje zakona, Vučić nastavlja da gazi Ustav

Predsednik Srbije Aleksandar Vučić svakodnevno krši Ustav, praktično svaki put kada se pojavi u javnosti. Saopštavanje zdravstvenog stanja povređene studentkinje Pravnog fakulteta, postrojavanje ministara na sednicama Vlade, donošenje dokumentacije o rekonstrukciji Železničke stanice u Novom Sadu, samo su neki od primera predsednikovog gaženja najvišeg pravnog akta države. Sagovornik "Nove" kaže da se ovakvo Vučićevo ponašanje normalizuje, kao i da je osim gaženja Ustava, predsednik uzurpirao i sudsku vlast.

Napad na studentkinju Pravnog fakulteta na koju je u četvrtak na mirnom protestu u Beogradu naleteo automobil bio je razlog da predsednik Srbije Aleksandar Vučić iznova krši Ustav, što inače čini i tokom svakog obraćanja. Tako je predsednik na svom Instagram nalogu među prvima saopštio da se povređena studentkinja odlično oporavlja i već u ponedeljak biće kod svoje kuće sa svojim roditeljima.

Primera kada je predsednik gazio Ustav Srbije ima na desetine. U jeku krize sa studentskim blokadama, akademci su otvoreno rekli da za ispunjenje njihovih zahteva predsednik Srbije nije ni nadležan.

To je usledilo nakon što je Vučić u zgradu Predsedništva doneo dokumentaciju o Železničkoj stanici u Novom Sadu i pokazivao je na konferencij za medije. Studenti pravnog tada su ovaj predsednikov potez okarakterisali kao najgrublje kršenje Ustava.

Udar na Ustav nastavio se postrojavanjem ministara na sednicama Vlade, na kojima predsednik vodi glavnu reč, a što uživo prenosi više televizija.

„Svevladar, a ne predsednik Srbije“

Komentarišući ovakvo predsednikovo ponašanje, politikolog Cvijetin Milivojević kaže za list „Nova“ da je to u javnosti postalo sasvim normalno.

„Stvoren je utisak da činjenica da to što je na predsedničkim izborima dobio 55 odsto glasova dovoljan razlog da on bude svevladar, a ne predsednik Srbije. On je kreator takve predstave u zemlji, ali nažalost kriva je i opozicija koja prihvata takvu vrstu stanja, i koja to na neki način legitimiše“ – kaže Milivojević.

Sagovornik „Nove“ podsetio je na primer kada izborne liste čak i na lokalnim izborima ponesu ime predsednika Srbije.

„Primera radi, taktika SNS vlasti funkcioniše tako što su na izborima, bilo lokalnim ili ne, izborne liste nazvane po Aleksandru Vučiću, iako se on sam ne kandiduje. Drugi aspekt je, recimo, to što se Ustavni sud kao poslednja brana odbrani Ustava Srbije, ponaša kao jedna vrsta pomoćnog organa predsednika Republike. Ona izbegava da se izjasni o bilo čemu što ima veze sa onim što je direktna povreda Ustava i zakona od strane Vučića“ – kaže Milivojević.

Dodao je da ovakvo normalizovanje situacije u Srbiji nije počelo juče.

„Ono traje od 2013. Godine, kad su tadašnji premijer Ivica Dačić i prvi potpredsednik Vlade Aleksandar Vučić faktički prihvatili Briselski sporazum iako je time prekršen Ustav, jer je po tome Srbija prihvatila da Kosovo više ne bude deo naše zemlje. Postoji i niz drugih primera. Kad god je neka inicijativa o oceni ustavnosti koja se tiče direktne povrede Ustava od strane predsednika Republike ili nekog drugog organa vlasti, vidite da se Ustavni sud izvuče iz toga – ili se ne oglašava po tom pitanju, ili odugovlači neki odgovor“ – navodi sagovornik Nove.

Milivojević je upozorio da je Vučić faktički uzurpirao i sudsku vlast, što se jasno pokazuje u slučaju urušavanja nadstrešnice Železničke stanice Novi Sad.

„Dok god imate Ustavni sud koji se ne oglašava po svemu tome, situacija se neće menjati. Ali ovo što studenti trenutno rade jeste nešto što nabolje menja stanje u državi“, kaže Milivojević.

Šta Vučić može po Ustavu?

Ustavna formulacija dužnosti predsednika Srbije navodi da on predstavlja Republiku Srbiju u zemlji i inostranstvu i u tome se upravo ogleda sušitna obavljanja funkcije koju predstavlja.

Jedno od flagrantnih predsednikovih kršenja Ustava koje je ostalo upamćeno je proglašenje vanrednog stanja zbog korone, što su uradili Aleksandar Vučić, premijerka Ana Brnabić i predsednica Skupštine, iako naš Ustav kaže da vanredno stanje proglašava Skupština, a ako nije u stanju, onda predsednik države, predsednica Vlade i Skupštine.

Kritike na Vučićev račun stizale su zato što je i nekoliko godina istovremeno obavljao funkciju predsednika države i stranke. (www.nova.rs, list Nova, Andrija Lazarević, 20.1.2025)

недеља, 19. јануар 2025.

Učiti od studenata

Beograd - Predstavnici opozicije trebalo bi da budu u Skupštini Srbije bez prestanka, 24 sata svakog dana u nedelji, smatra politikolog Cvijetin Milivojević, dok politički konsultant Dušan Milenković ocenjuje da je parlament trenutno mesto na kojem opozicija može da pokaže neku inicijativu.

Zar očekujete da učitelji vode vašu bitku?

Beograd - Gde su profesori državnih univerziteta? Potrebno je da ih studenti iz Niša i Beograda opominju. Zar očerkuju da učitelji i nastavnici iz osnovnih škola vode njihovu bitku? Izjavio je FoNetu politikolog Cvijetin Milivojević u okviru serijala Kvaka 23.

(www.fonet.rs, agencija fonet, emisija „Kvaka 23“, Tamara Skrozza, 19.1.2025)

https://fonet.rs/ostalo/reels/36604361/zar-ocekujete-da-ucitelji-vode-vasu-bitku.html

https://fonet.rs/tv/kvaka23/36604246/uciti-od-studenata.html

Cvijetin Milivojević: Neće biti pokušaja nasilnog rešenja krize

Vučić se prvi put sreće sa protestima studenata i očigledno se u toj situaciji ne snalazi, jer svi oprobani metodi razbijanja i rastvaranja protesta ne uspevaju. Tome treba dodati i prolećne izbore na KiM gde njegova Srpska lista loše stoji i prodaju NIS-a čemu se Rusi suprotstavljaju. Sve to ga tera da do kraja ogoli svoju autoritarnu vlast i da raspiše protivustavni referendum o poverenju predsedniku. Vučića takođe zbunjuje to što studenti ne traže njegovu političku glavu i ne žele da razgovaraju sa njim već se obraćaju institucijama.

U objavljenim materijalima o padu nadstrešnice Milivojević je pronašao dokumente u kojima kineskoj firmi zaduženoj za izgradnju pruge Novi Sad-Subotica, neko iz vrha vlasti naređuje da za glavnog podizvođaca uzme firmu Starting za koju se osnovano sumnja da je bliska vlastima.

U dokumentima se može videti da je neko takođe iz vrha vlasti požurivao radove na rekonstrukciji. Zanimljivo je kako kod tužilaštva ne izaziva sumnju na korupciju činjenica da je cena rekonstrukcije uvećana za više od pet puta od početne cene.

Milivojević ukazuje da su međudržavni sporazumi i javni interes izvori korupcije i da se svi takvi projekti i radovi moraju podvrgnuti reviziji. Vučićeva najava borbe protiv korupcije je bacanje prašine u oči, imajući u vidu kako je to završilo sa hapšenjem i puštanjem na slobodu Miškovića.

Pored velikog broja autogolova, Vučić se naročito obrukao optužbom da su braća Stojaković koji su imali hrvatski pasoš ubačeni elementi. Milivojević je razočaran ćutanjem profesora univerziteta. Osim verbalne podrške studentima, oni se ne pridružuju buntu protiv režima. Suštinski zahtev studenata je da se Vučić vrati u okvire Ustava i tako oslobodi institucije. To je jedini način da se dođe do pravih krivaca za smrt 15 ljudi ispod nadstrešnice.

Opozicija treba da nastavi da insistira na prelaznoj Vladi i da odbije sve pokušaje Vučića da ih privoli na neke nove vanredne izbore ili referendume po starim pravilima. Milivojević smatra da će se kriza razrešiti bez primene nasilja od strane vlasti i da je za Vučića bolje da pristane na prelaznu Vladu i slobodne izbore jer bi i posle tih izbora mogao ostati na vlasti. Naravno, ukoliko bude poštovao svoja ustavna ovlašćenja. (www.glajavnosti.rs, portal, youtube kanal Glas javnosti, emisija „Glasno i jasno“, voditelj Rade Ivković, 18.1.2025)

https://www.youtube.com/watch?v=j8rao6V-Eyc&pp=ygUNZ2xhcyBqYXZub3N0aQ%3D%3D

петак, 17. јануар 2025.

„Vređanje Hila pokušaj da se prikrije nezadovoljstvo stanjem u državi“

Sagovornici Danasa o događajima na evroligaškom duelu Crvena zvezda – Fenerbahče

Pripadnici navijačke grupe Delije vređali su i zviždali američkom ambasadoru Kristoferu Hilu, koji je došao u “Beogradsku arenu” kako bi gledao evroligašku utakmicu između Crvene zvezde i Fenerbahčea.

U trenucima dok je Kristofer Hil bio u centru pažnje Delija, sa ostalih sektora dvorane moglo začulo se skandiranje protiv predsednika Srbije Aleksandra Vučića, a Hil je na poluvremenu napustio “Arenu”.

Politikolog Cvijetin Milivojević kaže da je uvredljivo skandiranje i teranje američkog ambasadora iz dvorane izgledalo kao unapred smišljena akcija.

– Ne vidim da je neka hrabrost isterati iz dvorane Kristofera Hila, s obzirom da mu je već istekao mandat na mestu ambasadora u Srbiji. Sve to što se dešavalo je izgledalo kao da je naručio neko iz vrha Srpske napredne stranke, kako bi se poslala poruka da Hil nije dobrodošao. Možda je to bila i poruka navijačima Partizana, koji su nedavno istrpeli njegovo prisustvo u “Areni” – smatra Milivojević.

On dodaje da su Delije politizovane, ali da se njihovi stavovi ne razlikuju od onih koje ima predsednik Srbije Aleksandar Vučić.

– Na fudbalskim i košarkaškim utakmicama Crvene zvezde ne sme ništa da se skandira protiv donosilaca političkih odluka u Srbiji, između ostalog i zato što su oni zaslužni za uspehe tih klubova. Navijači Crvene zvezde su totalno politizovani, ali im se stavovi ne razlikuju od onih koje ima Aleksandar Vučić. Predstava sa isterivanjem iz dvorane i mahanjem barjakom na kojem je teritorija Kosova i Metohije ispred lože u kojoj se nalazio Hil je besmislena, zakasnela, neprimerena i nepristojna. Jednostavno, lakše im je da vređaju američkog ambasadora, nego nekog drugopozivca iz vladajuće partije – kaže Milivojević.

Milojko Pantić, poznati sportski novinar, smatra da su oni koji su vređali američkog ambasadora to radili iz pogrešnog razloga.

– Delije su reagovale na Hilovo nedavno pojavljivanje na utakmici Partizana i to u crno-belom dresu. Postoji, međutim, mnogo ozbiljniji razlog da se odlazeći američki ambasador još ozbiljnije napadne, a to je činjenica da se on u poslednje vreme ponaša apsolutno nediplomatski. Hil je nedavno podrẓ̌ao kriminogenu Vučićevu vlast izjavom da je Srbija na dobrom putu. Verujem da je dobro plaćen za takve izjave – rekao je Milojko Pantić.

Novinar Željko Pantić tvrdi da su uvrede na račun Kristofera Hila pokušaj da se prikrije nezadovoljstvo zbog situacije u državi.

– Ono što je bilo najzanimljivije je to da smo na jednoj evroligaškoj utakmici ponovo mogli da čujemo skandiranje protiv Aleksandra Vučića. Agresija jednog dela navijača Zvezde prema Kristoferu Hilu trebalo je da bude zamena za njihovo neskandiranje protiv Aleksandra Vučića. Nije im uspelo zbog toga što je ljudima dosta koncepta u kojem se lopta stavlja iznad života, navijanje umesto svoje dece i da je podrška Crvenoj zvezdi važnija od propasti države. Predstava u kojoj se vređao Hil je trebalo da bude zamena za povike protiv predsednika Srbije, ali im nije uspelo – kaže Pantić.

On smatra da su događaji u “Areni” znak da se “SNS kula od karata ruši”.

– Na evroligaškoj utakmici u Francuskoj skandiralo se protiv Vučića, takođe i posle večitog derbija, a sinoć je to bila neka vrsta odgovora na uvrede na račun američkog ambasadora. To pokazuje da se SNS kula od karata ruši i da čak ni među pristalicama Crvene zvezde nema više apetita da se normalan život u Srbiji zameni za uspehe kluba za koji navijaju. Ovu zemlju nije uništio ambasador Hil, nego je Srbiju uništio Aleksandar Vučić i to su ljudi u “Areni” samo konstatovali – rekao je Pantić. (www.danas.rs, Danas, V. N./M.L, 17.1.2025)

четвртак, 16. јануар 2025.

Referendum o opozivu zdrave pameti

Nikakvog eksplicitnog, ali ni implicitnog pominjanja bilo kakvog „savetodavnog referenduma o opozivu predsednika Republike“, ne samo da nema u Ustavu Srbije i Zakonu o predsedniku Reublike, nego čak ni u Zakonu o referendumu i narodnoj inicijativi.

Najviši pravni akt ove zemlje prepoznaje dve mogućnosti odlaska predsednika Republike sa funkcije.

Član 117 Ustava govori o ostavci: „Kad predsednik Republike podnese ostavku, on o tome obaveštava javnost i predsednika Narodne skupštine. Danom podnošenja ostavke, predsedniku Republike prestaje mandat.“

Dok član 118 definiše mogućnost razrešenja, pa u stavu 1 kaže da se „predsednik Republike razrešava zbog povrede Ustava, odlukom Narodne skupštine, glasovima najmanje dve trećine narodnih poslanika“. A da bi do toga došlo - stoji u drugom i trećem stavu istog člana – neophodno je da postupak za razrešenje pokrene Narodna skupština, na predlog najmanje jedne trećine narodnih poslanika, kao i da, nakon toga, Ustavni sud (U-Se-Se), po pokrenutom postupku za razrešenje, najkasnije u roku od 45 dana, odluči o postojanju povrede Ustava.

Zakon o predsedniku Republike, takođe, baš nigde ne pominje mogućnost bilo kakvog „referenduma o opozivu“, već (član 13) izričito kaže da, pre isteka vremena na koje je izabran, predsedniku Republike mandat prestaje samo ako podnese ostavku ili ako bude razrešen.

Predsednik Republike može – piše u članu 14 - podneti pismenu ostavku koju dostavlja predsedniku Narodne skupštine, a mandat mu prestaje kad ostavka prispe u parlament.

Kada je reč o opciji razrešenja (član 15) predsednika Republike, to Narodnoj skupštini može da predloži najmanje jedna trećina narodnih poslanika ako smatra da je predsednik povredio Ustav, a postupak za razrešenje pokreće se većinom glasova svih narodnih poslanika. Nakon toga, Ustavni sud je dužan da, u roku od 45 dana od dana kad je pokrenut postupak za razrešenje, odluči o tome da li je predsednik Republike povredio Ustav.

Pa, tek onda ukoliko (i) Ustavni sud odluči da je predsednik Republike povredio Ustav, predsednik Republike se razrešava ako potom za njegovo razrešenje glasaju dve trećine narodnih poslanika. A ukoliko U-Se-Se odluči da predsednik Republike nije povredio Ustav, postupak za razrešenje se obustavlja kad odluka Ustavnog suda bude objavljena u "Službenom glasniku Republike Srbije".

Kakav bi rezultat jednog takvog eventualnog glasanja, po tom pitanju, u našem U-Se-Seu, mogao da bude, najiskrenije je objasnio jedan od najuticajnijih ovdašnjih ustavnih sudaca (i potpisnik podrške predsedničkoj kandidaturi našem Poglavici), odgovarajući na pitanje jednog medija da li je, po njegovom mišljenju predsednik Srbije, od početka svog mandata na mestu predsednika Srbije 2017. godine, ijednom izašao iz svojih ustavnih ovlašćenja.

Ustavni kadija Vladan Petrov se ogradio time da je, zamislite, „pitanje vrlo kompleksno“. I da:

„Neki smatraju da je to jedna dekorativna formulacija koja govori o predsedniku koji predstavlja državu u zemlji i inostranstvu, a neki, poput mene, da je reč o daleko kompleksnijoj ulozi moderatora između političkih vlasti i nekoga ko ima zadatak da vodi i oličava državu u njenom punom kapacitetu. Poimanje instituta „povrede Ustava“ nije moguće bez sagledavanja naše bliže ustavne istorije, ustavne i političke prakse, autoritarnih odlika naše političke kulture itd.“

No, vratimo se pozitivnom zakonodavstvu Republike Srbije. Čak ni „matični“ Zakon o referendumu i narodnoj inicijativi, ne poznaje nikakav „savetodavni referendum o opozivu predsednika Republike“!

Pominje se, primera radi, „referendum na zahtev narodnih poslanika Narodne skupštine“, u članu 14 ovog zakona, gde piše da zahtev za raspisivanje referenduma o pitanju iz nadležnosti Skupštine može da podnese većina od ukupnog broja svih narodnih poslanika, te da se u zahtevu obavezno navodi da li se zahteva raspisivanje obavezujućeg ili savetodavnog referenduma, a obavezno je i navođenje referendumskog pitanja sa ponuđenim odgovorima.

„Savetodavni referendum“  je pomenut  samo u članu u 17 ovog zakona, ali u kontekstu toga da Skupština može da raspiše referendum o „pitanju od šireg značaja iz svoje nadležnosti radi pribavljanja mišljenja građana o odluci koja treba da bude doneta u vezi sa tim pitanjem“. Jasno je da to nikakve veze nema sa institucijom predsednika Republike, a zanimljivo je i to što u drugom stavu ovog člana piše da se Skupština koja je raspisala savetodavni referendum „posebno izjašnjava o prihvatanju ili neprihvatanju pribavljenog mišljenja građana“, što znači da – i ne mora da uvaži većinski stav građana sa takvog referenduma!

Uostalom, pamtimo jedan takav „savetodavni“, ispostavilo se, takođe neobavezujući, referendum koji je, na predlog tadašnjeg predsednika SR Jugoslavije (znači, ustavno nenadležnog) Slobodana Miloševića, Narodna skupština Srbije raspisala 7. aprila 1998, sa referendumskim pitanjem: „Da li prihvatate učešće stranih predstavnika u rešavanju problema na Kosovu i Metohiji?“

Na referendumu održanom 23. aprila iste godine, glasalo je 5.297.776 birača (73,05 odsto upisanih birača). Iako se protiv učešća stranih predstavnika u rešavanju problema na KiM izjasnilo čak 94,73 glasača („za“ je bilo tek 3,41 odsto), na osnovu Kumanovskog sporazuma koji je prihvatila ista, Miloševićeva vlast, NATO trupe su, već u junu 1999, ušle u južnu pokrajinu Srbije i tamo su ostale do dana današnjeg.

Naravoučenije Poglavici Lavu Koji Sedi Na Dve Hoklice: Umesto da se, kao, jedi na nekakvo istraživanje neke vladine organizacije koje mu je, navodno, potcenilo rejting, a zbog čega je on sopstvenim jedom, po vertikali i horizontali, zarazio selu svoju, takozvanu „pristojnu Srbiju“, pa joj naložio vanredno predratno stanje opšte mobilizacije...  Umesto što blamira sebe i uneređuje instituciju predsednika Republike tako što poslanicima svog Es-En-Esa u nepostojećoj Narodnoj skupštini naređuje da promptno skupe najmanje 100 potpisa (skupili 111!) i tako podrže nepostojeću inicijativu opozicije za „raspisivanje savetodavnog referenduma“ sa referendumskim pitanjem „Da li ste za pokretanje postupka za razrešenje predsednika Republike?“... Znači, umesto svega toga, može, ako već stvarno to želi i ako mu se već toliko žuri, jednostavno da, po zakonu i Ustavu, podnese ostavku ili može, pošto mu se već može, da dopusti svom Ustavnom sudu da samo konstatuje da je „povredio Ustav“ (a bar tu dokaza ima na pretek), pa da ga onda njegova skupštinska dvotrećinska većina promptno razreši.

Mada, ako mene neko nešto pita, ja bih mu poželeo nešto drugo. Da ove dve preostale godine predsedničkog mandata odradi, u miru i zdravlju, do kraja, ali, naravno, u okviru osam ustavnih nadležnosti predsednika Republike. I da budemo jasni: primer kako se to, u skladu sa Ustavom Srbije, radi treba da mu bude Tomislav Nikolić, a ne Boris Tadić.

Dakle, i to smo mu, takoreći, rešili, mada... Ima tu jedan prethodni problem.

Institucije u Srbiji, čak i ono malo njih što još funkcionišu, kao da su, „ometene u razvoju“ .

Ali, Predsednikova Tajnica je, 25. novembra 2024, ukinula onu najvažniju instituciju zakonodavne vlasti - Narodnu skupštinu Srbije. U troipominutnom monologu sažvakala je više od 50 tačaka dnevnog reda i tridesetak zakonskih predloga, uključujući i Budžet za 2025. i Krivični zakonik, i oktroisala ih kao – legalne i legitimne!

Kao što je, u proglasu objavljenom povodom uvođenja Šestojanuarske diktature 1929, kralj Aleksandar objavio da su "žalosni razdori i događaji pokolebali kod naroda veru u korisnost te ustanove narodne skupštine", te da zato između kralja i naroda "ne može i ne sme biti više posrednika", tako je i aktuelna predsednica i svevladarka parlamenta obnarodovala da, od pre dva meseca, između nje i njenog „dragog (naprednog) naroda“ više nema posrednika.

Bio je to klasičan teorijski i empirijski primer državnog udara. Jer, ne mogu državni udar da izvedu ni opozicija ni gnevni studenti ni prosvetari u protestu već jedino i isključivo neko iz institucija vlasti.

Državni udar je naziv za protivustavnu i protivzakonitu, nelegalnu i nasilnu smenu (nosilaca) vlasti u nekoj državi. Državni udar sprovodi deo izvršne vlasti ili državne uprave, neki visoki državni zvaničnik ili politička frakcija vlasti, ali nikako ne obični građani.

Svevladarka parlamenta je, uz sve to, odbila da ispuni svoju ustavnu i zakonsku obavez i da na dnevni red stavi narodnu inicijativu za zabranu iskopavanja litijuma i bora, zahtev za smenu predsednika Vlade, inicijativu za raspravu o pregovorima koje predsednik Republike, neovlašćeno, vodi s tamo nekima u vezi sa budućnošću KiM.

Zato je i u ovom slučaju na potezu ono čudno društvo „bosonogih zavetnica šutnje“ koje se, kako to paradoksalno zvuči, kliče – Ustavnim sudom Srbije!

(Za)ustavni sud – prozvao sam ga tako u svojim kolumnama tokom 2013. godine. Bili su to meseci neposredno nakon što je dvojac Daček  – Vuček prihvatio Briselski sporazum, a U-Se-Se se, umesto u se i sopstvenu savest i Ustav, pouzdavao u napredne „ustavotumače“ i „ustavopreporučivače“ iz vrha vlasti.

Popečitelj tadašnje pravde mr Nikola Selaković zahtevao (!) je od U-Se-Sea da „zastane sa postupkom ocene ustavnosti opštih akata koji uređuju pitanja autonomije Kosmeta“, a Njegova eks Ekselencija, onodanji predsednik Republike, „zamolio“ je U-Se-Se da, „pre ocene ustavnosti briselskih sporazuma, sačekaju dogovor sa Prištinom i da iz njega proistekne zakon o suštinskoj autonomiji, pa da onda ocene ustavnost predloga tog zakona“.

I od tada: dvanaestogodišnji muk naših plaćenih „ustavobranitelja“. Ćute o Kosovu, ne rumore niti o jednoj incijativi za ocenu ustavnosti koja se tiče povreda i kršenja Ustava od strane naših vlastodržaca. Ali, zato promptno, čim to zahteva neki „Rio tinto“ ili nešto slično, presuđuju da je Vladina „Uredba o zabrani eksploatacije litijuma i bora“ protivustavna.

Kako onda, tako danas. U-Se-Se je na istoj adresi – umesto u Sremskim Karlovcima kako je prvobitno bilo predviđeno, tu sasvim blizu, na oku Andrićevog venca. Za svaki slučaj. Da ovčica koja ne zanese svoje runo u grm pokraj puta.

Za utehu, i studentima u protestu, U-Se-Se mu dođe nekako usput.

Ispred jednog samostana najstrožijeg ženskog katoličkog reda, karmelićanki Božanskog Srca Isusova, na Malti, tamo negde početkom 1998, čuo sam rečenicu koju sam potom citirao u jednoj kolumni od 26.4.2013: „Kada se jednom uđe u samostan, tu se, do kraja života, ostaje u večnom ćutanju, a posle smrti se unutar zidina redovnice, uglavnom, i sahranjuju.“

Na te „zavetnice tišine“ mi nekako, sve ove godine, liče vajne sudije našeg U-Se-Sea. (cvijetinmilivojević.blogspot.com, 17.1.2024)

Šta vlast pokušava savetodavnim referendumom?

Predsednica Narodne skupštine Ana Brnabić objavila je na konferenciji za medije da je 111 poslanika Srpske napredne stranke odlučilo da podrži inicijativu za održavanje savetodavnog referenduma koju će, prema njenim rečima, zahtevati opozicija usled objavljivanja izveštaja CRTE, a u kom se navodi da 60 odsto građana podržava proteste. Postavlja se pitanje da li ovaj očigledni pokušaj izlaska iz političke krize predstavlja pokušaj vlasti da „borbu“ iz vaninstitucijalne sfere vrati na svoj teren, u institucije.

Vlast na trenutnu krizu koja se u Srbiji od pada nadstrešnice u Novom Sadu 1. novembra širi kroz sve sfere društva do sada nije imala adekvatan odgovor. Opšte nezadovoljstvo koje je zavladalo među građanima nakon tragedije već više od dva meseca ne jenjava, a funkcioneri vlasti nedeljama istupaju sa izjavama koje nikako nisu uspele da okrenu situaciju u njihovu korist.

Od inicijalne izjave predstavnika vlasti da samo nadstrešnica nije rekonstruisana koja je demantovana od strane građana samo nekoliko sati kasnije, preko izjava u kojima se targetiraju studenti i etiketiraju kao strani plaćenici i izjava da su deca mlada od 18 godina državno vlasništvo, do izjave predsednika Vlade Miloša Vučevića da ne može ništa da stane zbog 15 izgubljenih života, vlast je na sebe ovim nekarakteristično nespretnim izjavama navukla gnev građana.

Garnitura na vlasti se i ranije susretala sa protestima, koji su u svom samom početku bili daleko masovniji poput protesta „Srbija protiv nasilja“ ili „1 od 5 miliona“ te je razvila brojne mehanizme kojima je takve akcije građana uspešno dovodila do apsurda. Međutim, nakon tragedije u Novom Sadu, demonstracije su poprimile format sa kojim se vlast do sada nije susretala.

Za razliku od ranijih slučajeva, ovi protesti od samog početka počivaju na gotovo svakodnevnim disperzivnim akcijama petnaestominutnih blokada, a ne na masovnim okupljanjima koja se održavaju u određenom vremenskom intervalu. Takođe, formulacija zahteva u ovom slučaju je bila daleko bolja od nekih ranijih, gde se sada traže akcije vlasti koje zapravo imaju ozbiljne političke posledice, poput razrešenja funkcije premijera i formiranja prelazne vlade.

Možda i najvažniji faktor u svemu je to što na čelu ovih protesta nisu politički akteri već studenti koji uživaju daleko veću podršku građana Srbije i na koje se već dobro poznati narativ vlasti o „onim prošlim“ ne odnosi. Studenti su jasno poručili predsedniku Vučiću i ostalim funkcionerima vlasti da iz blokada neće izaći dok svi zahtevi ne budu ispunjeni, a na svaki njihov kontrargument imali spreman odgovor.

Vlast se našla u poziciji u kojoj do sada nije bila, a činjenica da rušenje nadstrešnice na železničkoj stanici koju su oni rekonstruisali predstavlja udar na imidž graditelja i modernizatora koji su pažljivo gradili je i više nego očigledna. Postavlja se pitanje da li su se naprednjaci nakon višemesečnog lutanja za odgovorom na krizu „vratili u sedlo“ i odlučili da vaninstitucijalnu borbu vrate u institucije u kojima imaju sve poluge moći.

Politički analitičar Cvijetin Milivojević kaže za Danas da bi ovo mogao biti pokušaj vraćanja borbe u sferu institucija da one zapravo postoje, a da sama institucija Narodne skupštine ne postoji od dana kada je Brnabić u svojstvu predsedavajuće prekršila Ustav.

– Narodna skupštine Srbije ne postoji od kako je Ana Brnabić iz funkcije predsedavajućeg izvršila državni udar i poništila Skupštinu kao najviše zakonodavno i predstavničko telo zakonodavne grane vlasti – kaže naš sagovornik, podsećajući na kontraverzno izglasavanje rebalansa budžeta za 2025. godinu sa još preko 50 tačaka dnevnog reda bez rasprave.

Milivojević poručuje da je mnogo bitnije pitanje kako opozicija do sada nije konstatovala da od tog dana Skupština kao takva ne postoji i da je njihova uloga narodnih poslanika na taj način od strane predsednice Skupštine obesmišljena.

– Mi dan za danom slušamo neko imputiranje studentima, raznoraznim stranim neprijateljima kako žele da sruše zemlju, kako vode hibridni rat, pripremaju obojene revolucije, kako hoće da izvrše državni udar. Pa govore da oni hoće da ruše državu time što ruše vlast, jer ova država bez ove vlasti ne može da postoji. A istovremeno imamo činjenicu da državni udar može da se izvede jedino iz institucija vlasti. Državni uar nigde u svetu ne može da izvede opozicija. To je nešto drugo o čemu oni govore. Državni udar je izveden onog trenutka kada je Ana Brnabić poništila Narodnu skupštinu – kaže on.

Naš sagovornik dodaje da ovaj referendum niko nije tražio, a da celu situaciju dodatno apsurdnom čini činjenica da su poslanici vlasti ovim, prema rečima Brnabić i Jovanova, podržali inicijativu opozicije koju opozicija nije ni pokrenula, a čini se da i ne namerava da to učini.

On ocenjuje da je nastup Brnabić na konferenciji i ceo narativ oko savetodavnog referenduma jedan igrokaz kom smo mi samo prisutvovali, a tokom kog se vlast - ističući predsednika Vučića, Brnabić i poslanika Milenka Jovanova- „dobro zabavila“, a da je izostanak reakcija opozicije zapravo najveći problem.

– Da institucije kao takve postoje, ovo bi svakako mogao da bude pokušaj vraćanja borbe u institucije – poručuje Milivojević.

On dodaje da je pored oktroisanog budžeta imala i brojne druge propuste u radu i da nije prvi put da je došlo do zaobilaženja zakonskih okvira. On podseća da su inicijative opozicije o zabrani rudarenja litijuma i razrešenju premijera Vučevića morale biti na dnevnom redu kako to zakon i nalaže, budući da su ispoštovale sve zakonske norme, te da obesmišljavanje ove institucije nije novina već da je onakvim načinom usvajanja budžeta samo dostiglo svoj vrhunac.

– Ja sad pitam opoziciju, zašto tri meseca ćuti da mi Narodnu skupštinu nemamo? – zaključuje Milivojević. (www.danas.rs, Danas, Lena Stevanović, 16.1.2025)

среда, 15. јануар 2025.

Srbski upor

V Srbiji od lanskega novembra več deset tisoč protestnikov, na čelu katerih so študentje, protestira proti Vučiću in preostali srbski eliti na oblasti. Proteste je sprožilo zrušenje nadstreška na novosadski železniški postaji, ki je vzelo 15 življenj. Protestniki za nesrečo krivijo oblast, korupcijo v njenih vrstah in pomanjkljiv nadzor ter zahtevajo preglednost in ukrepanje. Bi izpolnitev teh zahtev res ustavila proteste ali je v ozadju še precej več kot le nesreča v prestolnici Vojvodine? (www.365.rtvslo.si, RTV Slovenije, emisija „Globus“, Adrijan Bakič, 14.1.2025)

https://365.rtvslo.si/arhiv/globus/175101400

уторак, 14. јануар 2025.

BEZ PARDONA | Cvijetin Milivojević: Zašto univerzitetski profesori i advokati kukavički ćute?

Prvi gost emisije BEZ PARDONA u 2025. godini bio je politikolog Cvijetin Milivojević.

Na samom početku emisije Danilo i Cvijetin razgovaraju o 4 LICA SRBIJE, novom projektu KTV televizije u kojem će Cvijetin imati značajnu ulogu. Nakon toga, razgovor odlazi u pravcu komentarisanja društveno-političkih aktuelnosti gde se kao teme ističu studentski protesti i sankcije NIS-u. Osim toga, čućete Cvijetinove komentare i na neke druge zanimljive teme.

Kraj emisije obeležili su Cvijetinovi odgovori na pitanja članova naše Viber zajednice bezcenzure.rs | Misli slobodno. Pošto je pristiglo mnogo pitanja, Danilo je odlučio da produži emisiju i na taj način izađe u susret svima, što je rezultiralo najdužim izdanjem emisije otkako je počela da se emituje u maju 2023. godine. (www.ktv.rs, www.bezcenzure.rs, KTV Zrenjanin, Bez cenzure - zvanični kanal, emisija „Bez pardona“, voditelj Danilo Vidaković, 14.1.2025)

https://www.youtube.com/watch?v=gdelQDfth9Q&pp=ygULYmV6IGNlbnp1cmU%3D

четвртак, 9. јануар 2025.

Ko će duže izdržati: vlast SNS-a ili studenti u blokadama | Kontekst

Vlast predvođena Srpskom naprednom strankom i predsjednikom Aleksandrom Vučićem i dalje nema odgovor na studentske zahtjeve, a represivne mjere i zastrašivanja se nastavljaju.

Studenti širom Srbije nastavili su blokade fakulteta i saobraćajnica u 11:52, odajući počast za 15 žrtava nesreće u Novom Sadu. Pozvali su građane da im se pridruže u blokadi Mostarske petlje u Beogradu sutra, 10. januara. Za subotu, 11. januara, najavili su okupljanje ispred Bezbjednosno-informativne agencije, a protesti ispred Ustavnog suda zakazani su za nedjelju. Na sva okupljanja pozvali su srednjoškolce, prosvjetne radnike, poljoprivrednike i građane.

Vlast predvođena Srpskom naprednom strankom i predsjednikom Aleksandrom Vučićem i dalje nema odgovor na studentske zahtjeve, a represivne mjere i zastrašivanja se nastavljaju. Ko će pokazati veću otpornost i izdržljivost, za Kontekst govore: Smiljana Milinkov, vanredna profesorica na Filozofskom fakultetu Univerziteta u Novom Sadu, Cvijetin Milivojević, politolog, i Jovan Rajić, advokat.

Emisiju uredila i vodila Žana Kovačević. (www.balkans.aljazeera.net, TV AJ Balkans, emisija Kontekst, 9.1.2024)

https://www.youtube.com/watch?v=z4HsH1N2z-4&pp=ygVHS28gxIdlIGR1xb5lIGl6ZHLFvmF0aTogdmxhc3QgU05TLWEgaWxpIHN0dWRlbnRpIHUgYmxva2FkYW1hIHwgS29udGVrc3Q%3D

 

https://balkans.aljazeera.net/program/kontekst/2025/1/9/ko-ce-duze-izdrzati-vlast-sns-a-ili-studenti-u-blokadama-kontekst


Analitičari iz Sarajeva i Beograda: Zašto je 9. januar neprihvatljiv datum za obilježevanje Dana RS

U Republici Srpskoj danas obilježava se Dan RS, a ove godine pod sloganom "Za vječnost rođena".

Obilježavanje dana ovog entiteta od prvih proslava izaziva brojne reakcije, a najčešće nailzi i na osude političara iz drugog entiteta.

Republika Srpska obilježava 9. januar, u sjećanje na dan kada su je proglasili poslanici srpske nacionalnosti u tadašnjoj Skupštini Bosne i Hercegovine 1992. godine, prije ratnih dešavanja na prostoru Bosne i Hercegovine, pod prvobitnim nazivom Srpska Republika BiH.

Ustavni sud Bosne i Hercegovine je u dva navrata proglasio neustavnim Dan Republike Srpske, s tim što nisu dovodili u pitanje pravo da RS obilježava svoj Dan kao praznik, već sam datum 9. januar. Naime, Ustavni sud BiH nije osporio pravo vjernicima da obilježavaju krsnu slavu Svetog Stefana, kao ni Dan Republike Srpske, ali je utvrdio da Dan RS ne može biti 9. januar, jer je vjerski praznik sa kojim se ne poistovjećuju svi građani u Republici Srpskoj.

Nakon prve presude, Narodna Skupština Republike Srpske iz Zakona o praznicima izbacila je Dan RS, ali je potom usvojila poseban Zakon o Danu RS i svake godine ga svečano obilježava.

Multietnički entitet

Bh. univerzitetski profesor, poznati sociolog i filozof, akademik Asim Mujkić za Euronews BiH još jednom je podsjetio da je Ustavni sud BiH 9. januar proglasio neustavnim na osnovu vrlo jednostavnog razloga te misli da svako racionalan treba da stvari posmatra na taj način.

"Koji je to razlog? Republika Srpska je multietnički entitet u Bosni i Hercegovini, dakle praznici koji su od entitetskog značaja treba da reflektiraju tu multietničnost i na temelju činjenice da se većinom pripadnici hrvatskog i bošnjačkog naroda ne mogu identificirati s tim praznikom. Samim tim taj datum ne može da reflektira multietnički karakter Republike Srpske, on je proglašen neustavnim. Dakle, naprosto kada gledamo iz te perspektive, stvari jasno stoje i meni je žao što niko od rukovodstva Republike Srpske nije pokrenuo to pred Ustavnim sudom kako bi se multietnički karakter Republike Srpske mogao obilježiti nekim drugim praznikom. To čak nije praznik srpskog naroda, jer u predaji srpskog naroda nema nikakvih događaja vezanih za taj datum", rekao je.

Mujkić je stava da je to naprosto ideološki praznik one ideologije koju možemo nazvati radikalno nacionalističkom protiv koje se baš slučajno ovih dana mladost u Srbiji bori.

"Dakle, ako je to ideološki praznik, a nažalost jeste, onda možemo zaključiti da on služi isključivo za provokativne svrhe koje imaju za cilj da podignu tenzije, koje imaju za cilj da učvrste opstanak na vlasti one političke elite koja insistira na njemu i on će trajati toliko dok traje i vladavina te elite", istakao je.

Profesor Mujkić navodi da je svakako poželjna snažnija reakcija od međunarodne zajednice, ali u nizu izjava zvaničnika međunarodne zajednice jasno se vidi da osuđuju obilježavanje Dana RS 9. januara i podržavaju odluke Ustavnog suda BiH.

"S te strane međunarodna zajednica je napravila taj prvi korak u potpunosti odbacivši ideju obilježavanja tog praznika. A što se tiče drugih koraka, bilo bi dobro kada bi se Evropa pridružila sankcijama Sjedinjenih Američkih Država, ali mislim da, imajući u vidu i ovo što se dešava u Srbiji i da se ljulja vladavina takvog ideološkog opredeljenja, mislim da će taj praznik sam od sebe izgubiti na značaju", zaključio je Mujkić.

Tjeranje inata

Politički analitičar iz Beograda Aleksandar Popov za Euronews BiH kazao je da proslava Dana RS 9. januara ništa drugo, nego tjeranje inata predsjednika Republike Srpske Milorada Dodika.

"On ne priznaje ni institucije Bosne i Hercegovine, Ustavni sud, a tjera inat i prema visokom predstavniku međunarodne zajednice i to već više godina. Ja mislim da je prošlo sedam godina od odluke i presude Ustavnog suda da se Dan Republike Srpske održava 9. januara. Međutim, nije to jedina stvar gdje tjera inat i međunarodnoj zajednici i visokom predstavniku, tako da će on nastaviti. Sad je u toku suđenje njemu za nepoštovanje odluka visokog predstavnika, pa ćemo vidjeti, bit će zanimljivo vidjeti da li će i kakva će presuda biti i šta će poslije nje uslijediti", poručio je.

Popov je istakao da Dodik u svemu tome ima podršku Beograda.

"Beogradu odgovara to što on radi zato što na taj način podupire taj velikosrpski koncept srpskog svijeta, a s druge strane skreće pažnju sa unutrašnjih problema koji su sad poveliki u Srbiji, mada to sad više i ne pali", zaključio je Popov.

Cvijetin Milivojević, politolog i novinar, ipak misli da obilježavanje Dana RS 9. januara nakon odluke Ustavnog suda BiH nije sporno jer se više ne vezuje za vjerski praznik.

Ispoštovana odluka Ustavnog suda BiH

"Kada je riječ o toj odluci Ustavnog suda Bosne i Hercegovine, ona bi imala logiku i imala je u onom dijelu koji kaže da Republika Srpska kao entitet koji pripada Bosni i Hercegovini ne može slaviti svoju slavu. U prvim godinama poslije potpisivanja sporazuma to se tretiralo, makar medijski, kao slava Republike Srpske. Dakle, slava je nešto što je individualno pravo svakog građanina, bilo da je Srbin, Bošnjak ili Hrvat, ali ona ne može da bude kolektivna slava jednog entiteta ili, na primjer, cijeloj Bosni i Hercegovini", rekao je.

Milivojević smatra da je u tom dijelu ta intervencija bila na mjestu.

"Koliko sam ja razumio, od te odluke Ustavnog suda Republika Srpska to slavi kao Dan RS, odnosno dan kada je proglašena tzv. Srpska Republika Bosne i Hercegovine 9. januara 1992. godine. Dakle, svaki izlazak iz tog dijela priče bi značio politiziranje koje, kao što znate u Bosni i Hercegovini, ne možete izbjeći bez obzira iz kog ugla gledati. Istovremeno ja sam primijetio da je na primjeru Republike Srpske državni praznik zapravo dan potpisivanja Dejtonskog sporazuma. A ako se ja dobro sjećam, on upravo pada na jednu također slavu kod hrišćana koja je riječ o Aranđelovdanu. Dakle, što bi značilo da bi u tom smislu riječi Ustavni sud bi sutra mogao na neku inicijativu da zabrani to, jer pada na Aranđelovdan", kazao je.

Pretpostavlja da se i dio praznika koji se obilježavaju u ostatku Bosne i Hercegovine, u Federaciji Bosne i Hercegovine također može poklopiti sa nekim vjerskim praznikom od bilo koga od tri naroda Bosne i Hercegovine.

"Također, ja ne znam zaista vjerske kalendare sve tri najzastupljenije vjere u Bosni i Hercegovini, ali ako biste gledali, moguće je da neki državni praznik pada na praznik u nekoj vjeri. Dakle, meni je ova čitava priča besmislena od onog minuta kada je Ustavni sud donio presudu. Ako se nešto desi nekog dana, vi to ne možete pomjerati bez obzira na to što je neki vjerski praznik. U tom smislu je ta odluka na neki način bila nedorečena", mišljenja je.

Milivojević je naveo da od odluke Ustavnog suda BiH Dan RS se ne slavi kao slava RS.

"To je ono što je po meni bio rezultat koji je, pretpostavljam, trebao da bude. Pa sada tražiti da se pomjera nešto što ne može, to bi isto bilo kad bi se pojavio neko iz RS i kaže 'pa daj da pomjerimo 1. mart, jer, Bože moj, 1. marta se desilo nešto što nije u tom trenutku bilo po volji većine Srba u Bosni i Hercegovini. Desio se referendum o nezavisnosti Bosne i Hercegovine koji su Srbi u najvećoj mjeri bojkotovali i sada to ne može biti 1. mart, već mora da bude, na primjer, 2. mart ili 28. februara'. Pošto mi koji živimo na ovim prostorima razumijemo to, ali vjerovatno nekom ko to gleda sa strane to pomalo izgleda kao jedna vrsta tragikomedije", zaključio je Milivojević. (www.euronews.ba, Sarajevo, portal, Irmana Gabela, 9.1.2025)