Sve će ostati na oštrim riječima?

Nema sumnje da će Vučić nastaviti prizemnu retoriku prema predstavnicima vlasti u Crnoj Gori, koji neće reagovati, tvrdi Marko Pejović. Milivojević kaže da na “vaskršnjem saboru” neće biti ni postavljeno pitanje koje se tiče principa spoljne politike o kojem se Mandić dogovorio sa partnerima u vlasti u Crnoj Gori Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić nastaviće s oštrom retorikom prema crnogorskoj vlasti, posebno o njenim stavovima o ulasku Kosova u Savjet Evrope (SE) i mogućoj podršci rezoluciji UN-a o genocidu u Srebrenici.

Međutim, predstavnici prosrpskih partija u Crnoj Gori neće ugroziti spoljnopolitičke prioritete države, ocijenjuju sagovornici “Vijesti”.

Oni poručuju i da na predstojećem “vaskršnjem saboru”, koji bi na Vučićevu inicijativu trebalo da se održi u Srbiji početkom maja, neće biti donesene odluke koje bi mogle prijetiti suverenitetu Bosne i Hercegovine (BiH) i Crne Gore, bez obzira na najave čelnika Republike Srpske (RS) Milorada Dodika o usvajanju deklaracije “koja će biti put za djelovanje u budućnosti” i njegovim prijetnjama da će RS krenuti ka samostalnosti.

Profesor političke sociologije na Fakultetu političkih nauka u Beogradu Zoran Stojiljković, kazao je “Vijestima” da se sve strategije i kampanje Vučića i Dodika dešavaju istovremeno na više nivoa, tj. za internu i spoljašnju upotrebu.

“Na javnu i političku scenu Crne Gore, kao i Srbije i BiH, ovo vrijeme pojačanih pritisaka imaće uticaje zavisno od prirode ponuđenih odgovora učesnika ‘sabora”, rekao je on, odgovarajući na pitanje kako će se buka koju Vučić diže zbog najave prijema Kosova u SE i usvajanja rezolucije UN-a o Srebrenici, te održavanja “vaskršnjeg sabora” odraziti na Crnu Goru i njenu političku scenu.

Programski direktor NVO “UZOR” Marko Pejović, tvrdi da nema sumnje da će Vučić nastaviti prizemnu retoriku prema predstavnicima vlasti u Crnoj Gori, ali i da se niko od predstavnika te vlasti neće oglasiti ili reagovati, kao što se to dešavalo u nekim slučajevima.

“Analizirajući dosadašnja dešavanja i kršenje koalicionog sporazuma, svi su izgledi da postoji usmeni dogovor između Pokreta Evropa sad (PES) i koalicije Za budućnost Crne Gore (ZBCG), da ZBCG sprovodi svoju političku ideologiju uz nereagovanje bilo koga iz PES-a, te da se na taj način zadovolje interesi obje strane - PES-a da donosi odluke u skladu s vanjskopolitičkim prioritetima i interesima Crne Gore, a da ZBCG podmiri svoje biračko tijelo i djeluje u skladu sa svojom davno ustanovljenom politikom”, rekao je Pejović.

Vučić je prije nekoliko dana poručio da su pred Srbijom velike “bitke”

protiv ulaska Kosova u SE i usvajanja rezolucije o Srebrenici. On je krajem marta kritikovao crnogorsku ministarku evropskih poslova Maidu Gorčević, koja je u Prištini rekla da će Podgorica podržati ulazak Kosova u SE kad o tome bude odlučivao Komitet ministara te organizacije.

“Vidio sam ovu ministarku iz Crne Gore, koja je sva ustreptala, kako se zove, Gorčević. Sram ih bilo sve zajedno. Pošto oni misle da imaju pravo i da je normalno da se hvale time kako nam otimaju teritoriju i kako imaju pravo da se tako bahato ponašaju ne bi li se izvinili Amerikancima ili nekome što je jedna časna žena u SE Maja Vukićević glasala protiv njihovog prijema, pa sad otišli brže bolje u Prištinu da im se izvinjavaju naglavačke, itd.”, rekao je.

Delegacija Crne Gore u PSSE različito je glasala o Nacrtu mišljenja o prijem Kosova u SE na sjednici održanoj u utorak. Šefica delegacije Maja Vukićević (Demokratska narodna partija) glasala je protiv, član delegacije Boris Mugoša (Socijaldemokrate) bio je za, dok je Vasilije Čarapić (Pokret Evropa sad) bio uzdržan.

Kad je riječ o rezoluciji o Srebrenici, Vučić je rekao da su šanse za uspjeh u toj borbi male. S druge strane, Dodik je najavio organizovanje protestnog mitinga u Banjaluci danas i sjutra, ponovo negirajući genocid u Srebrenici.

“Narodna skupština će donijeti odluke, mislim da ako dođe do odlučivanja po ovome što se mimo procedura pokreće, da će RS napustiti odlučivanje u BiH, i ne vidim nikakav smisao da ostanemo sastavni dio BiH. Mi ćemo naš status tražiti i regulisati na način da samostalno pokušamo nastaviti dalje. Jer, ako neko pokušava uporno da svali krivicu na jedan narod, a traži da mi živimo s njima, to je zaista nešto što je apsurdno i ne vodi nikakvom pomirenju”, rekao je Dodik.

Nacrtom Rezolucije o genocidu u Srebrenici predviđeno je, između ostalog, da se 11. jul svake godine obilježava kao međunarodni dan sjećanja. Generalna skupština UN-a o tome trebalo bi da raspravlja 2. maja. Rezolucijom se osuđuje i negiranje genocida, kao i veličanje ratnih zločinaca, dok se države-članice UN-a podstiču na čuvanje sudski utvrđenih činjenica kroz obrazovne sisteme, u cilju sprečavanja revizionizma i ponavljanja genocida.

Vučićeve i Dodikove “bitke” dolaze uoči “vaskršnjeg sabora”, koji je Vučić najavio poslije sastanka s Dodikom i patrijarhom Srpske pravoslavne crkve (SPC) Porfirijem. Vučić je tada saopštio da su patrijarha upoznali “s težinom političke situacije u kojoj se nalazi cjelokupan srpski narod” i zatražili podršku SPC. Najavio je da će vlade Srbije i RS pripremiti deklaraciju i da će na skupu biti donijete “važne odluke o opstanku srpskog naroda na svojim ognjištima i očuvanju srpskog jezika i ćiriličnog pisma”.

Politički analitičar iz Beograda Cvijetin Milivojević, ocjenjuje da kad se ostave po strani Dodikove političke simultanke, odnos RS-a prema spoljnom suverenitetu BiH nije sporan.

“Neće tu niko postaviti pitanje suverenosti BiH. Znate da je stav današnje Srbije da je BiH suverena država u svojim granicama, i da se ovdje insistira na onome što je slovo Dejtonskog sporazuma”, kazao je Milivojević “Vijestima”.

Marko Pejović kaže da se ne bi iznenadio da neko od predstavnika ZBCG potpiše Dodikovu deklaraciju, ali s obzirom na to da je planirano da se ti akti daju na usvajanje skupštinama u Srbiji i RS, vjeruje da do toga neće doći.

Zoran Stojiljković kaže da prema nedavnim istraživanjima ideju o stvaranju “velike Srbije” podržava tek četvrtina ispitanika u Srbiji i Crnoj Gori.

“Ne vjerujem da bi se Vučić, Dodik i ostali usudili ni na verbalni vatromet u kom bi ovaj scenario bio pomenut, ni kao neželjeni odgovor na pritiske kojima su izloženi. Vjerovatnijom mi se čini verbalna tirada koja ne prelazi granice ‘odbrane’ ravnopravnog statusa Srba i RS u BiH i, bar formalnog, zalaganja za razvoj regionalne sradnje i dobrosusjedske, čak bratske saradnje, suverenih, susjednih država, saradnje, koju zapravo sprečava regionalna i šire okupljena interesna antisrpska kolacija koja bi da unizi Srbe”, smatra on.

U tom slučaju, kako je dodao, uobičajena negativna reakcija ograničila bi se uglavnom na one koji smatraju da je RS genocidna tvorevina koju treba ukinuti, odnosno da je Srbija vječiti zarobljenik opasne velikosrpske mitomanije.

“Ne znam u kom bi to statusu, uključivši i predsjedavanje Skupštinom, bez prethodnih političkih dogovora, bar unutar vladajuće većine u Crnoj Gori, predstavnik dijela Srba u Crnog Gori bilo šta potpisivao na jednonacionalnom saborovanju. Naravno, da to u pitanje dovodi sve aranžmane oko vlasti i uvodi u nju u širu političku krizu”, rekao je.

Marko Pejović kaže da sva dešavanja u proteklom periodu upućuju da neprimjetno prolazi svako djelovanje koalicije ZBCG, počev od prisustvovanja na proglašenju izborne pobjede Srpske napredne stranke, isticanja trobojke u kabinetu šefa Skupštine Andrije Mandića, sastanka oko Bilećkog jezera, dočekivanja Dodika u crnogorkom parlamentu, čestitanja neustavnog Dana RS, glasanja protiv zahtjeva za članstvo Kosova u SE...

“Dakle, ako je sve ovo prošlo gotovo bez ikakve reakcije PES-a i Demokrata, vjerujem da će se isto dogoditi s gotovo sigurnim prisustvovanjem saboru”, smatra on.

Vjeruje da će naposlijetku Izvještaj o procjeni ispunjenosti mjerila

(IBAR) za poglavlja 23 i 24, “biti izgovor za sva dopuštanja ili nereagovanja PES-a i Demokrata”.

“S obzirom na to da je sva pažnja usmjerena ka dobijanju IBAR-a, sumnjam da će bilo koja strana izazvati političku nestabilnost, odnosno da se sve može raspasti do juna”, kazao je.

Milivojević smatra da je, što se sabora tiče, Mandić tu u lagodnoj poziciji.

“Mislim da neće biti ni postavljeno pitanje koje se tiče principa spoljne politike koje je on dogovorio s partnerima u vlasti u Crnoj Gori. Čak i ako bi se pojavio na saboru, ne bi bio u nedosluhu s onim što je spoljna politika Crne Gore, a ona je priznavanje BiH u njenim spoljnim granicama i na neki način i Dejtonskog mirovnog sporazuma, jer je Crna Gora bila dio SRJ kad je potpisan, u novembru 1995”, rekao je Milivojević.

On kaže da će “vaskršnji sabor” biti jedna vrsta “pokušaja nacionalnog objedinjavanja bez diranja u državne granice Srbije, Crne Gore i BiH”.

“Nema rizika i sada je stvar političke procjene Mandića hoće li se pojaviti. Meni se čini prije da će se pojaviti, zato što je eskivirao proslavu Dana RS, to je bilo 9. januara. On je to vješto eskivirao, a ovdje, realno, nema razloga za to, zato što, barem koliko sam ja vidio šta je platforma tih razgovora, to će biti priča o kulturnom povezivanju, ćirilici, mislim da se neće ići korak dalje. Ovo što Dodik radi je politička simultanka i mislim i da će i Vučić prema tome biti rezervisan”, smatra Milivojević.

On kaže da Mandićevo eventualno izbjegavanje “sabora” ne bi poremetilo njegov odnos sa Vučićem.

Podsjetio je da i sam Vučić posljednjih godina izbjegava da ide na proslavu Dana RS, već šalje delegacije na visokom nivou.

“To je ta politika taktiziranja koja je vrlo često u nedosluhu s onim što je princip političke stranke”, kazao je.

Neki radikalniji potezi su, kako kaže, mogući u slučaju eventualnog usvajanja rezolucije o Srebrenici, ali ona ne ide na Savjet bezbjednosti.

“Kad bi to usvojio Savjet bezbjednosti, onda bi to bilo nešto što je obavezujuće i onda bi imalo i neke moguće reperkusije na ovaj dio bivše Jugoslavije”, rekao je Milivojević.

Zalaganje za dobre odnose ne znači pripadanje “dvorskoj kamarili”

Stojiljković je kazao da “spin diktatori i uzurpatori vlasti poput Vučića” vole da organizuju takmičenja za najomiljenijeg i najlojalnijeg saradnika u zemlji i okruženju, odnosno da su autori podjele na sigurne, ne baš tako pouzdane sljedbenike, i protivnike iz redova “sopstvenog” naroda.

“Mislim da su političari iz redova eks Demokratskog fronta, i ne samo oni, dobro razumjeli da zalaganje za dobre odnose sa Srbijom ne znače i pripadanje neformalnoj dvorskoj kamarili izvan svoje države. Crna Gora je, da podsjetim, suverena, samostalna i, za mene jako važno, građanska država i društvo, što znači da u vlasti ne mogu biti oni koji na bilo koji način ovu političku formulu dovode u pitanje”, rekao je Stojiljković, odgovarajući na pitanje “Vijesti” kako bi se na vladajuću većinu odraziti eventualno Mandićevo prisustvo “vaskršnjem saboru” i potpisivanje Dodikove deklaracije.

Spajić će odgađati rekonstrukciju što je moguće duže Pejović sumnja da će doći do rekonstrukcije Vlade odmah nakon dobijanja IBAR-a. Smatra da će ona biti odgođena “što je duže moguće”.

“Za to vrijeme premijer Milojko Spajić će samo dodatno jačati saradnju sa svim parlamentarnim akterima na različite načine, tako da u bilo kom trenutku ima zamjenske poslanike koji bi ga podržali, ukoliko bi izgubio podršku nekog ili nekih iz trenutne parlamentarne većine”, ocijenio je.

Rekonstrukcija Vlade, u koju bi trebalo da uđu predstavnici ZBCG, planirana je najkasnije do kraja godine, ali je nedavno Andrija Mandić zatražio da to bude u junu.

Zakulisne radnje Vučića i Đukanovića

Milivojević kaže da je Vučić djelimično krivac za podjele u Podgorici o glasanju za članstvo Kosova u SE, podsjećajući da je Crna Gora prilikom pokušaja prijema Kosova u UNESCO jednom glasala “za”, a sljedeći put bila “uzdržana”.

“Ali to je sve plod zakulisnih radnji između Vučića i (bivšeg predsjednika Crne Gore Mila) Đukanovića u vrijeme njihove velike ljubavi”, kazao je Milivojević. (www.vijesti.me, Vijesti, Podgorica, Biljana Matijašević, 18.4.2024)