четвртак, 25. мај 2023.

Još se ne zna kako će „Vučić pasti“: Da li bi prelazna vlada bila dobar zahtev opozicije?

Lider pokreta Srbija centar Zdravko Ponoš smatra da treba podići zahteve „narodnog bunta“ jer nikakve personalne promene neće ništa promeniti u trenutnoj situaciji, te da izbori u postojećim uslovima ne trebaju „ni narodu ni opoziciji“.

On je, između ostalog, predložio osnivanje prelazne tehničke vlade sa mandatom da pospremi stanje u društvu.

Predsednik Srbije Aleksandar Vučić odmah je, gostujući na RTS, reagovao upravo na ovaj deo Ponoševe izjave, rekavši da je neće prohvatiti.

Prema njegovim rečima, oni koji su tobož protiv nasilja nisu ponudili nijednu meru osim politikih odluka.

– Na kraju smo došli do toga, Vučiću podnesi ostavku i do prelazne vlade. Odmah da vas obavestim, sa mnom nije problem. Rekao sam vam šta treba da prikupite i idemo na referendum. Što se prelazne vlade tiče, o tome predsednik Republike u skladu sa Ustavom donosi odluku, čak i da vlada podnese ostavku, kome daje mandat. Ukoliko nema većine ide se na izbore. Ali ja neću dati mandat onome ko će po nalogu bilo koga spolja da oblikuje nekakve prelazne ili neprelazne vlade. Lek za to je da me neko ubije. Drugog leka nema – izričit je bio Vučić.

Jasan način da se građanima i Vučiću nacrta put za pad

Opozicija koja organizuje proteste „Srbija protiv nasilja“ se zvanično još nije odredila prema ovom predlogu, ali se nezvanično na političkoj sceni može čuti da bi takav zahtev mogao biti jedan od načina da se najpre građanima, ali i Vučiću, kratko i jasno nacrta put do njegovog pada i to na izborima koje on ne kontroliše.

Dušan Spasojević, vanredni profesor FPN, za Danas kaže da bi opozicioni lideri trebalo da se suzdrže od individualnog dodavanja novih ili promene zahteva u ovom trenutku.

– Zahtevi nisu idealni, ali su već poznati i iza njih je stalo puno građana. Zahtev za prelaznom vladom razumem kao podizanje uloga jer smo se suočili sa velikim nezadovoljstvom građana i neki to vide kao priliku da se temeljno izmeni politička situacija u Srbiji – kaže on.

Da li smo u fazi za prelaznu vladu?

Na pitanje o realnosti tog zahteva, odgovara da ju je teško procenjivati.

– Ustupci oko REM bi, na primer, ugrozili neke od poluga vlasti, ali je pritisak građana zaista veliki i deluje da će vlast morati da pravi neke ustupke. Ukoliko bi protesti nastavili da rastu i da se šire po Srbiji, onda bi ušli u još dublju krizu, pa bi i prelazna vlada bila realan scenario, ali mi se čini da još uvek nismo stigli u tu fazu – ukazuje Spasojević.

Politički analitičar Cvijetin Milivojević, pak, smatra da je to jedino normalan zahtev.

On navodi da je nepotrebno prizivanje vanrednih parlamentarnih izbora, te da najpre treba da uslede vanredni beogradski izbori, nesporni koje je predsednik Srbije i SNS obećao nakon satanka sa predsednikom opozicione SSP Draganom Đilasom.

On kaže da kada su se oni sreli rezultat je u Beogradu na 99,4 odsto prebrojanih glasova bio 56 odbornika za opoziciju i 54 za vlast.

– Posle toga smo saznali nešto drugo i da to što piše na GIK ne važi. A izjave su išle u pravcu da je vlast ipak pobedila, a da je Vučić obećao vanredne beogradske izbore u decembru ili najkasnije u martu. Možda mogu vanredni parlamentarni izbori, ali da se prethodno održe beogradski koji su već zakasneli – kaže Milivojević.

Na izbore nikako pod ovim uslovima

Na pitanje da li bi se ti beogradski izbori održali u ovim uslovima, odgovara da čak i mogu jer je opozicija pobedila i na prošlim izborima.

On tvrdi da opozicija ne sme da dozvoli da se istog dana održe svi izbori, jer se to ni u EU niti u zemljama u okruženju ne dešava.

– Paralelno sa tim došli su novi zahtevi ovim protestima. Logično je da ako se traži smena dva bitna ministra, padne i vlada. A kad padne vlada, onda se ide na izbore. A da bi se išlo na izbore, nikako ni pod kojim uslovima ne treba ići na one koje će raspisati i organizovati oni koji su organizovali izbore 2020. i 2022. uz, nažalost, pomoć evroposlanika. Logično je onda rešenje ono što Ponoš pominje a to je tehnička prelazna vlada koja će organizovati i raspisati te izbore koji će biti koliko toliko regularni i demokratski – navodi on.

Milivojević očekuje da će vlada pasti odmah kad se Vučić povuče sa mesta predsednika SNS 27. maja.

Uz to, dodaje on, ima i novi razlog za pad vlade, da ta opcija koja je pobedila na prošlim izborima, a zvala se “Aleksandar Vučić – Za našu decu” i “Aleksandar Vučić – Zajedno možemo sve” više ne postoji nakon njegovog povlačenja.

Kako se prelazna vlada formira?

Na pitanje ako se to desi kada će biti izbori, odgovara da ako bude formirana tehnička vlada nije realno da izbori budu pre septembra.

– Tehnička vlada se formira odmah posle pada vlada i može imati samo jedan cilj a to je priprema demokratskih izbora sa ravnopravnim uslovima za sve učesnike – navodi on.

Prema njegovim rečima, ta vlada može da bude formirana na dva načina.

– Bolje je da bude vlada nekakvih stručnjaka ili bolje rečeno tehničkih lica, tehnokratska. Ali može biti i koncentraciona, da opozicija i vlast predlože jednak broj ministara. Imali smo i treće rešenje iz decembra 2000. u prelaznoj vladi koja je pripremila parlamentarne izbore 2001, kada su sva ministarstva imala tri koministra tri meseca – podsetio je Milivojević.

Upitan zašto bi Vučić na to pristao, a već je rekao da neće, odgovara da pad nije pitanje za Vučića i nema veze s njim.

– Vlada bi trebalo sama da traži bude raspuštena. Ako ne želi, tu je Narodna skupština. Ovde nije reč o tome da li ima većinu ili manjinu, reč je o dogovoru u ozbiljnoj kriznoj situaciji u kojoj ima mnogo razloga da se ide na vanredne izbore. Vlada može biti srušena i u parlamentu posle političkog dogovora – zaključuje Milivojević. (www.danas.rs, Danas, L. Valtner, 25.5.2023)

Нема коментара:

Постави коментар