Prvi šok u izbornoj noći u BiH stigao je iz Sarajeva, u vidu
poraza Bakira Izetbegovića, a onda su stigla dva iz Srpske: i Jelena Trivić i
Milorad Dodik proglasili su pobjedu za predsjednika Republike, da bi se potom
saznalo da je opozicionar Nebojša Vukanović, gotovo bez ikakvih resursa, ostvario
dobar rezultat za Narodnu skupštinu i Parlamentarnu skupštinu BiH.
Što se tiče Republike Srpske, sigurno je samo da je Željka Cvijanović (SNSD) ubjedljivo porazila Mirka Šarovića (SDS) na izborima za srpskog člana Predsjedništva BiH.
Ostavka
Na pitanje Srpskainfo da li će podnijeti ostavku nakon poraza, Šarović je odgovorio da ima vremena za to i da će prvo da uslijede analize.
Glasovi za parlamente još se broje, tako da se još garantovano ne zna ko je ispod cenzusa i ko će imati koliko poslanika. Ugrubo, SNSD je najjača stranka na oba parlamentarna polja, a Vukanović će u Narodnoj skupštini imati najmanje poslanički klub, a možda i više, dok je Predstavnički dom Parlamentarne skupštine BiH i dalje enigma.
Ipak, fokus je na izborima za predsjednika Republike Srpske, jer su se sukobila dva najjača kandidata vlasti i opozicije. Kuriozitet je da i jedna i druga strana i dalje tvrde da su pobjednici. U PDP ne priznaju poraz Jelene Trivić, spremaju pravnu borbu zbog, kako kažu, krađe glasova. Nadaju se da će prikupiti dovoljno dokaza o izbornom inženjeringu da bi od CIK tražili ponavljanje izbora za predsjednika na nivou cijele Srpske. Vjerovatno u podsvijesti misleći makar na Doboj i Zvornik.
Ako ovakva situacija potraje, svi se pitaju može li se desiti radikalizacija političkih i nekih drugih prilika u RS? Ili će se ponoviti situacija od prije četiri godine, kada tadašnji kandidat opozicije za predsjednika RS, Vukota Govedarica, takođe nije priznao poraz od Cvijanovićeve, ali se za nekoliko dana ipak – ućutao.
– Situacija jeste donekle napeta, ali ako je suditi po današnjoj konferenciji za novinare, čini mi se da će PDP ići pravnim putem. Dakle, to su prva sredstva i metode koje će oni iskoristiti. U zavisnosti od ishoda, vidjeli smo da će insistirati i na ponavljanju izbora, tek nakon toga možemo vidjeti u kom pravcu će to dalje ići. Da li će uzrokovati neku radikalizaciju situacije, proteste, neprihvatanje rezultata, neku vrstu građanske neposlušnosti… To je vjerovatno druga stepenica nakon korištenja tih pravnih sredstava – kaže za Srpskainfo politička analitičarka iz Banjaluke, Tanja Topić.
Radikalizacija
Sličnog mišljenja je i politički analitičar iz Beograda, Cvijetin Milivojević.
– Ne vjerujem u radikalizaciju. Nema razloga da ne vjerujem onom što CIK kaže. Dodikova prednost je takva da se teško stiže na ostatku biračkog tijela. Teško je na 100.000 glasova nadomjestiti razliku od 30.000 glasova. To bi značilo da bi od preostalih 100.000 glasova Trivićka morala da dobije 70.000 glasova, a Dodik samo 30.000. To statistika ne poznaje kao čest slučaj – kaže Milivojević za Srpskainfo.
Kako navodi, za njega je najveće iznenađenje izbora u cijeloj BiH „žrtva“ koju je očigledno dobrovoljno podnio Bakir Izetbegović (kandidat SDA za člana Predsjedništva BiH), usmjeravajući vjerovatno svoje glasove ka Željku Komšiću, “hrvatskom” članu Predsjedništva.
– Računica koja je prošla prije četiri godine, kada je iz bošnjačkog rezervoara glasova bilo dovoljno da se podmiri i pobjeda Šefika Džaferovića (SDA) na jednoj, i pobjeda Komšića na drugoj strani, ovaj put je očigledno bila nedovoljna. I to je meni od početka bilo jasno, jer je Denis Bećirović (SDP) bio mnogo ozbiljniji protivkandidat Izetbegoviću. Iznenađenje je što je Izetbegović, kao stari politički vuk, na neki način ušao u to da dobije drugi bošnjački glas u Predsjedništvu, a izgubio je svoj glas – kaže Milivojević.
Hrvati
Na drugoj strani, dodaje on, pojačan je konstitutivni kapacitet Hrvata, nakon Šmitovih nametanja izmjena Izbornog zakona BiH. Hrvati su, kaže Milivojević, ponovo izgubili svog člana Predsjedništva BiH, ali faktički postaju potpuno nezaobilazni u formiranju Vlade FBiH i Savjeta ministara BiH.
Prema njegovim riječima, ako govorimo samo o Republici Srpskoj, tu nema većih iznenađenja, osim neočekivano velike razlike između Cvijanovićeve i Šarovića.
– Prateći rezultate za parlamente, meni se pozicija Dodika činila lagodnom čak i u situaciji da je izgubio izbore za predsjednika RS, jer je više nego očigledno da će njegova stranka sa svojim tradicionalnim partnerima imati većinu za formiranje Vlade. To je situacija slična kao i u Srbiji. Trebalo bi da vlada Vlada, a ne predsjednik Republike. Nažalost, jake ličnosti kao što su Vučić ili kao što je Dodik ranije na mjestu predsjednika RS, na neki način zasjene funkciju. Nisam potpuno bio siguran da će SNSD i koalicija na parlamentarnim izborima imati takav uspjeh, mislio sam da će to biti malo lošiji rezultat. Ali, ako se ovako nastavi, onda je to potpuno lagodna situacija za Dodika. Tim prije, ako je dobio i predsjedničke izbore – smatra Milivojević.
Prihvaćen u narodu
Kada se pažnja krene s pomenutih „velikih igrača“, rezultat Nebojše Vukanovića je nešto što dolazi do izražaja.
Tanja Topić naglašava da rezultat Liste za pravdu i red Nebojše Vukanovića nije iznenađenje, ako se posmatra iz ugla predviđanja, i ako se zna način na koji biva prihvaćen u narodu, ali jeste ako se zna da je to postigao s malim resursima.
– On je postao jedna vrsta personifikacije borca za pravdu i za malog čovjeka tako da se veliki broj građana identifikovao s njim. Jer ako se pogledaju sredstva koja je on imao na raspolaganju za kampanju i infrastrukturu, a krenuo je ni od čega, onda je to rezultat vrijedan hvale – zaključila je Topićeva.
„TREĆI PUT NE POSTOJI“
Kandidat DNS i Trećeg puta za srpskog člana Predjedništva BiH, Nenad Nešić, na osnovu 85,35 odsto obrađenih biračkih mjesta osvojio je tek 28.870 glasova, ili 5,55 odsto. Da li, nakon ovoga, postoji treći politički put u Srpskoj?
– Ne postoji treći put. Postoji jedna vrsta polarizacije, ali ne toliko među političkim strankama. Na izbore su izašli oni koji su odlučni i političke partije su se njima obraćale. Taj potencijal za neku treću ideju, tzv. treći put definitivno postoji, ali očito da oni koji nisu izašli na izbore nisu prepoznali taj treći put u ovoj političkoj opciji – kaže Tanja Topić. (www.srpskainfo.com, EuroBlic, Banjaluka, Slobodan Popadić, 4.10.2022)
Što se tiče Republike Srpske, sigurno je samo da je Željka Cvijanović (SNSD) ubjedljivo porazila Mirka Šarovića (SDS) na izborima za srpskog člana Predsjedništva BiH.
Ostavka
Na pitanje Srpskainfo da li će podnijeti ostavku nakon poraza, Šarović je odgovorio da ima vremena za to i da će prvo da uslijede analize.
Glasovi za parlamente još se broje, tako da se još garantovano ne zna ko je ispod cenzusa i ko će imati koliko poslanika. Ugrubo, SNSD je najjača stranka na oba parlamentarna polja, a Vukanović će u Narodnoj skupštini imati najmanje poslanički klub, a možda i više, dok je Predstavnički dom Parlamentarne skupštine BiH i dalje enigma.
Ipak, fokus je na izborima za predsjednika Republike Srpske, jer su se sukobila dva najjača kandidata vlasti i opozicije. Kuriozitet je da i jedna i druga strana i dalje tvrde da su pobjednici. U PDP ne priznaju poraz Jelene Trivić, spremaju pravnu borbu zbog, kako kažu, krađe glasova. Nadaju se da će prikupiti dovoljno dokaza o izbornom inženjeringu da bi od CIK tražili ponavljanje izbora za predsjednika na nivou cijele Srpske. Vjerovatno u podsvijesti misleći makar na Doboj i Zvornik.
Ako ovakva situacija potraje, svi se pitaju može li se desiti radikalizacija političkih i nekih drugih prilika u RS? Ili će se ponoviti situacija od prije četiri godine, kada tadašnji kandidat opozicije za predsjednika RS, Vukota Govedarica, takođe nije priznao poraz od Cvijanovićeve, ali se za nekoliko dana ipak – ućutao.
– Situacija jeste donekle napeta, ali ako je suditi po današnjoj konferenciji za novinare, čini mi se da će PDP ići pravnim putem. Dakle, to su prva sredstva i metode koje će oni iskoristiti. U zavisnosti od ishoda, vidjeli smo da će insistirati i na ponavljanju izbora, tek nakon toga možemo vidjeti u kom pravcu će to dalje ići. Da li će uzrokovati neku radikalizaciju situacije, proteste, neprihvatanje rezultata, neku vrstu građanske neposlušnosti… To je vjerovatno druga stepenica nakon korištenja tih pravnih sredstava – kaže za Srpskainfo politička analitičarka iz Banjaluke, Tanja Topić.
Radikalizacija
Sličnog mišljenja je i politički analitičar iz Beograda, Cvijetin Milivojević.
– Ne vjerujem u radikalizaciju. Nema razloga da ne vjerujem onom što CIK kaže. Dodikova prednost je takva da se teško stiže na ostatku biračkog tijela. Teško je na 100.000 glasova nadomjestiti razliku od 30.000 glasova. To bi značilo da bi od preostalih 100.000 glasova Trivićka morala da dobije 70.000 glasova, a Dodik samo 30.000. To statistika ne poznaje kao čest slučaj – kaže Milivojević za Srpskainfo.
Kako navodi, za njega je najveće iznenađenje izbora u cijeloj BiH „žrtva“ koju je očigledno dobrovoljno podnio Bakir Izetbegović (kandidat SDA za člana Predsjedništva BiH), usmjeravajući vjerovatno svoje glasove ka Željku Komšiću, “hrvatskom” članu Predsjedništva.
– Računica koja je prošla prije četiri godine, kada je iz bošnjačkog rezervoara glasova bilo dovoljno da se podmiri i pobjeda Šefika Džaferovića (SDA) na jednoj, i pobjeda Komšića na drugoj strani, ovaj put je očigledno bila nedovoljna. I to je meni od početka bilo jasno, jer je Denis Bećirović (SDP) bio mnogo ozbiljniji protivkandidat Izetbegoviću. Iznenađenje je što je Izetbegović, kao stari politički vuk, na neki način ušao u to da dobije drugi bošnjački glas u Predsjedništvu, a izgubio je svoj glas – kaže Milivojević.
Hrvati
Na drugoj strani, dodaje on, pojačan je konstitutivni kapacitet Hrvata, nakon Šmitovih nametanja izmjena Izbornog zakona BiH. Hrvati su, kaže Milivojević, ponovo izgubili svog člana Predsjedništva BiH, ali faktički postaju potpuno nezaobilazni u formiranju Vlade FBiH i Savjeta ministara BiH.
Prema njegovim riječima, ako govorimo samo o Republici Srpskoj, tu nema većih iznenađenja, osim neočekivano velike razlike između Cvijanovićeve i Šarovića.
– Prateći rezultate za parlamente, meni se pozicija Dodika činila lagodnom čak i u situaciji da je izgubio izbore za predsjednika RS, jer je više nego očigledno da će njegova stranka sa svojim tradicionalnim partnerima imati većinu za formiranje Vlade. To je situacija slična kao i u Srbiji. Trebalo bi da vlada Vlada, a ne predsjednik Republike. Nažalost, jake ličnosti kao što su Vučić ili kao što je Dodik ranije na mjestu predsjednika RS, na neki način zasjene funkciju. Nisam potpuno bio siguran da će SNSD i koalicija na parlamentarnim izborima imati takav uspjeh, mislio sam da će to biti malo lošiji rezultat. Ali, ako se ovako nastavi, onda je to potpuno lagodna situacija za Dodika. Tim prije, ako je dobio i predsjedničke izbore – smatra Milivojević.
Prihvaćen u narodu
Kada se pažnja krene s pomenutih „velikih igrača“, rezultat Nebojše Vukanovića je nešto što dolazi do izražaja.
Tanja Topić naglašava da rezultat Liste za pravdu i red Nebojše Vukanovića nije iznenađenje, ako se posmatra iz ugla predviđanja, i ako se zna način na koji biva prihvaćen u narodu, ali jeste ako se zna da je to postigao s malim resursima.
– On je postao jedna vrsta personifikacije borca za pravdu i za malog čovjeka tako da se veliki broj građana identifikovao s njim. Jer ako se pogledaju sredstva koja je on imao na raspolaganju za kampanju i infrastrukturu, a krenuo je ni od čega, onda je to rezultat vrijedan hvale – zaključila je Topićeva.
„TREĆI PUT NE POSTOJI“
Kandidat DNS i Trećeg puta za srpskog člana Predjedništva BiH, Nenad Nešić, na osnovu 85,35 odsto obrađenih biračkih mjesta osvojio je tek 28.870 glasova, ili 5,55 odsto. Da li, nakon ovoga, postoji treći politički put u Srpskoj?
– Ne postoji treći put. Postoji jedna vrsta polarizacije, ali ne toliko među političkim strankama. Na izbore su izašli oni koji su odlučni i političke partije su se njima obraćale. Taj potencijal za neku treću ideju, tzv. treći put definitivno postoji, ali očito da oni koji nisu izašli na izbore nisu prepoznali taj treći put u ovoj političkoj opciji – kaže Tanja Topić. (www.srpskainfo.com, EuroBlic, Banjaluka, Slobodan Popadić, 4.10.2022)
Нема коментара:
Постави коментар