среда, 8. јун 2022.

Cvijetin Milivojević: Manojlović i Ponoš propustili trenutak za ulazak u politiku i pravljenje stranke

Politikolog o traženju pravog trenutka za ulazak u politiku
-Ako je reč o čekanju trenutka, gledano sa strane, pravi momenat za Sava Manojlovića je bio uoči ovih izbora jer je bio politički hit meseca januara, a i cele zimske sezone, navodi politički analitičar Cvijetin Milivojević upitan za čekanje trenutaka za ulazak u stranačku politiku, odnosno osnivanje organizacije, o kojem govore i direktor kampanje tima „Kreni-Promeni“ Savo Manojlović i drugoplasirani predsednički kandidat Zdravko Ponoš.
Pravi trenutak za Manojlovića je tada bio zbog načina na koji je vodio proteste, kao i određenih rezultati koji bi, i pored Vučićevog pragmatizma i demagogije, mogli da se pripišu ovom aktivisti. Takođe, pitanje je da li će i kada biti nekih narednih izbora, odnosno održavanje izbora zavisi isključivo od Vučića, ocenjuje Milivojević i dodaje da je rat u Ukrajini zasenio temu zaštite životne sredine kojom se i Manojlović bavio.
Govoreći o Ponoševom trenutku Milivojević navodi da je njegov pravi politički trenutak bio odmah nakon izbora 3. aprila.
-Ako želi stvarno da se bavi politikom ne znam šta mu donosi svaki novi dan čekanja ili prolongiranja pravljenja političke stranke. Ostvario je zavidan rezultat, s obzirom na kampanju i činjenicu kako ga je vlast tretirala i targetirala kroz čitavu kampanju. Ako ima političke ambicije trebalo je juče da krene u aktivaciju političku organizma koji će on da predvodi, ocenjuje Ponoš.
Upitan koliko se ova odlaganja osnivanja organizacija razlikuju od osnivanja „Levice Srbije“ Borka Stefanovića, organizacije osnovane nakon Stefanoivćevog razilaženja sa Demokratskom strankom, Milivojević kaže da Stefanović nije imao iste ciljeve kao Ponoš i Manojlović.
Naime, Milivojević smatra da je Borko Stefanović svoju „Levicu“ hteo da zaokruži kao jednu svoju priču u kojoj će on biti jedini lider, te da mu je taj pokret poslužio da se „dobro uda“ i postane jedan od lidera Đilasove Stranke slobode i pravde. Takođe, Stefanović nije imao legitimitet izbornog rezultata kakav danas ima Ponoš, niti je imao harizmu nekoga ko je građanskim aktivizmom zaslužio nekakav rejting, kakav je slučaj Manojlovića.
– Mislim da to nije za poređenje. Za poređenje je možda priča sa Pokretom slobodnih građana Saše Jankovića koji se 2017. kandidovao za predsednika, pa je PSG definisan kao politički pokret. To je pokazalo da iako je Janković ostvario ozbiljan rezultat, ne znači da je čovek rođen za partijskog lidera, iako je imao podršku građana i ljude koji su hteli da budu logistika. Ipak, to je rezultiralo potpunim izlaskom iz političkog života Jankovića, ukazuje Milivojević i dodaje da, ako su u pitanju početne pozicije, delimično bi se Janković mogao porediti sa Ponošem.
Ponoš i Janković imaju i sličnost u „nedorečenosti političkog profila“, odnosno toga da je teško uhvatiti razliku Ponoševe eventualne stranke i stranaka koje su ga podržale na izborima, ali i to što je Janković potekao, po percepciji građana „paradržavne strukture“ odnosno bio je zaštitnik građana, poput Ponoša kojeg javnost percipira kao bivšeg načelnika Generalštaba.
-Ne može se reći da je Manojlovićevo vreme tek dolazi. Ko se danas realno seća Sava Manojlovića? Medije interesuje hoće li u politiku ući, ali građanima je bio interesantan na Gazeli, pa tokom Sretenja, tada je bio u epicentru javnosti. To je trebalo da iskoristi u tom trenutku, što ne znači da neće napraviti sebi opet takvu šansu, ali će imati problem jer će ga ostatak opozicije posmatrati kao oponenta, neće indirektno raditi za njegovu stvar, navodi Milivojević.
Upitan kako komentariše onda Manojlovićeve reči da „ne želi da zloupotrebljava muku i nesreću bilo koga“, odnosno da borbe poput one za Parkić ili Jadar iskoristi za ulazak u stranačku politiku, Milivojević odgovara: Mislite li da će neko od simpatizera opozicije sada reći ‘Savo je moralniji od Ćute, Biljane Stojković, Zelenovića ili Miketića’, koji su eto iskoristili ljudske nedaće i sada su Skupštini? Pa, neće.
– Trenutak se koristi. Ne znam da li čovek (Manojlović) uopšte ima ambiciju da se bavi politikom. Njemu se namestio trenutak, nije to nikakva zloupotreba, nisu ni Ćuta i ekipa zloupotrebili. Zašto bih ja kao građanin moralisao i rekao da je Ćuta iskoristio nešto? Pa nije, namestilo mu se tako, zaključuje Milivojević. (www.danas.rs, Danas, 8.6.2022)

понедељак, 6. јун 2022.

PRILOG SERIJALA KVAKA 23: Kusur preko stola

Beograd - Aleksandar Vučić je vlasnik države i državnih institucija, što izgleda ne smeta ni Evropi, ni opoziciji, smatra politikolog Cvijetin Milivojević, dok profesor Filozofskog fakulteta Jovo Bakić ocenjuje da je predsednik zapravo suvlasnik Srbije koju danas čini sprega organizovanog kriminala i politike. (Fonet, Tamara Skrozza, 5.6.2022)

https://fonet.rs/upload/media/2022/6/5/7191452/k23-193-Prilog-627.mp4

 

Milivojević: Vučić vlasnik države – to izgleda ne smeta ni Evropi ni opoziciji

Aleksandar Vučić je vlasnik države i državnih institucija, što izgleda ne smeta ni Evropi, ni opoziciji, smatra politikolog Cvijetin Milivojević, dok profesor Filozofskog fakulteta Jovo Bakić ocenjuje da je predsednik zapravo suvlasnik Srbije koju danas čini sprega organizovanog kriminala i politike.
On je za FoNet objasnio da je organizovani kriminal oteo Republiku od građana, a da sociološki uvid govori da se takav režim nad državom ne može pobediti bez oružja.
”Oni koji su u organizovanom kriminalu, ti znaju da kad padnu s vlasti, kad čitav režim padne, oni moraju biti u zatvoru i to na višedecenijskim kaznama. Mislite li da će oni to da dopuste? Neće”, tvrdi Bakić.
Kako je ocenio, inauguracija predsednika Srbije obilovala je preterano patetičnim izjavama i sentimentalnostima, što su osobine „kič osoba“.
Kada je reč o spoljnjoj politici, Bakić priznaje da ne može previše da kritikuje Vučića, jer ni sam ne zna šta bi uradio da je na njegovom mestu.
Bakić: "Srbija, to je kusur koji se onako baca preko stola"
Prema njegovom predviđanju, „Rusija će postati vazalna država Kine zahvaljujući ovome, Evropska unija će cela postati vazal Sjedinjenijh Američkih Država, a Srbija, to je kusur koji se onako baca preko stola”.
Manevarski prostor će se dodatno sužavati, smatra Bakić, pa će Vučić u nekom trenutku morati da se opredeli gde će i tada bi trebalo da ga vodi zdrava računica, a ne impulsivnost.
 „On uz sebe ima jednu bandu svega i svačega koji pojma nemaju ni o čemu, ali ima par ljudi koji znaju da računaju i nadam se da tu nećemo napraviti neku stratešku grešku koja će nas onda skupo stajati”, protumačio je Bakić, uz napomenu da ”taj trenutak još nije došao”.
Posetu Srbiji nemačkog kancelara Olafa Šolca on posmatra i u kontekstu nemačkog kapitala koji "nigde nema takve uslove kao ovde, a njegovo oplođavanje omogućio je najmoćniji čovek u državi".
„To je zapravo podela kolača, oni su svi zadovoljni, mi se s razlogom samosažaljevamo, a sve to je Afrikancima poznato već 500 godina”, zaključio je Bakić.
Milivojević: Vučić će nastaviti da sedi na četiri stolice
S druge strane, Milivojević se nada da Šolcova poseta podrazumeva i neko posebno obećanje, jer bi, da nije tako, bila ”dovoljna i Viola fon Kramon ili ministarka odbrane koja je bila pre desetak dana”.
Po njegovom mišljenju, ruski šef diplomatije Sergej Lavrov dolazi u Beograd da bi na spoljnopolitičkom planu opracionalizovao gasni ugovor koji su sklopili Vučić i Vladimir Putin.
Milivojević procenuje da će Vučić nastaviti sa spoljnom politikom sedenja na četiri stolice koju su, kako tvrdi, uspostavili Zoran Đinđić, Vojislav Koštunica i Boris Tadić, što se videlo i na inauguraciji.
„Vi strpate u jednu priču Hemingveja, pa onda razmišljate da li je dovoljan samo jedan Amerikanac, pa se bacite na Dostojevskog, pa 'ajmo malo iz Evrope, hoćemo li nešto od nemačkih klasika i završite sve sa Konfučijem da se Kinezi ne uvrede”, opisao je on govor predsednika prilikom polaganja zakletve
Milivojević misli da je Vučić u govoru poslao poruku rusofilima da nema ništa od uvođenja sankcija Rusiji, ali je i evrofanaticima dao nadu da će nova vlada biti formirana već u julu i da će raspravljati i o sankcijama.
Naglašavajući da Evropska unija toleriše Vučiću ono što joj smeta u Belorusiji, on je FoNetu izjavio da mu se ni opozicija adekvatno ne suprotstavlja.
Čekaju da donese odluku o sankcijama Rusiji, ali zapravo nije jasno šta žele, jer i pre izbora nije bilo suvislog zahteva da se Vučić spreči da zloupotrebljava funkciju predsednika, rekao je Milivojević.
On je podsetio da je Vučić "osamnaesti put obećao da će nakon ovih izbora da se povuče s mesta predsednika stranke, jer ga Ustav na to obavezuje", i zaključio da je i to sada prolongirao za oktobar, do formiranja vlade. (Fonet, www.fonet.rs, N 1 portal, NSPM portal, 5.6.2022)

петак, 3. јун 2022.

Milivojević: Ne verujem da ćemo dobiti “šargarepu” od Šolca

Politički analitičar Cvijetin Milivojević smatra da Srbija za sada ne mora da uvodi sankcije Rusiji. Govoreći o predstojećoj poseti Olafa Šolca 10. juna, kaže da ne veruje da će Srbija “dobiti šargarepu” od novog nemačkog kancelara.
Milivojević je ponovio da odluku o uvođenju sankcija treba da donesu građani.
“Sankcije Rusiji za mene nisu odluka tek tako, reč je o strateškom izboru koji povređuje načelo političke i vojne neutralnosti”, rekao je on u emisiji Dan uživo na N1.
On smatra da Srbija očigledno može da zadrži isti kurs koji sada ima po pitanju sankcija – još uvek.
Govoreći o poseti Šolca, kaže da nije siguran da vladajuća nemačka zeleno-leva koalicija ima “velike simpatije” prema predsedniku Srbije Aleksandru Vučiću.
Smatra i da nije slučajan tajming poseta Šolca i ruskog ministra spoljnih poslova Sergeja Lavrova, koji će u Beogradu biti 6. i 7. juna.
“S obzirom na bliske ekonomske odnose Rusije i Nemačke, mene ne bi začudilo da to bude neki početak raspleta ukrajinske krize, pa da se Srbija pojavi kao neko ko je makar malo zaslužan za taj početak”, rekao je Milivojević.
Upitan o mogućnosti uvođenja “nežnih sankcija” Rusiji, kao što je predložio poslanik SNS Bratislav Jugović, Milivojević kaže da “to i uvodimo” i navodi da se Srbija ogrešila o Belorusiju.
“Znate zašto smo uveli sankcije – zbog manjka demokratije, jer imaju jednopartijski parlament… Istovremeno mi i dan danas imamo takav parlament”, rekao je on.
Ocenio je da Srbija može da uvede “neki deo sankcija koji ne boli Ruse”, čak i u dogovoru sa Moskvom. (www.rs.n1info.com, TV N1, 3.6.2022)

https://rs.n1info.com/vesti/milivojevic-ne-verujem-da-cemo-dobiti-sargarepu-od-solca/


"EVROPSKIM PUTEM", ALI SA KOJIM SAPUTNICIMA?

 Vlada će biti formirana do jula, ne zna ko će sve biti u njoj: Koliko će "RUSKO PITANJE" krojiti sastav i taktiku tima iz Nemanjine 11

Ko će sve ući u novu vladu - glavno je pitanje pošto je predsednik Aleksandar Vučić na inaguraciji najavio novu izvršnu vlast do kraja jula i izrazio želju da se u njoj nađu pripadnici gotovo svih nacionalnih manjina: Mađari, Hrvati, Bošnjaci, Romi... Analitičari u novoj-staroj vladi uz SNS i predstavnike manjina vide svakako i SPS.
Parlamentarni izbori su završeni pre tačno dva meseca, ali još nisu zvanično okončani pošto postoji mogućnost da se glasanje na biračkom mestu šest u opštini Veliki Trnovac kod Bujanovca ponovi čak po četvrti put zbog mnogih prigovora na regularnost koje su podnosili, s jedne strane, SPS, a s druge, koalicija "Albanaca doline"?!
Zbog toga još nije izvesno ni kada će se konstituisati novi parlament, a kamalo vlada. Ipak, na inaguraciji Vučića pred starim sazivom skupštine mogle su se, konačno, čuti vremenske odrednice za formiranje izvršne vlasti. Tako je predsednik izneo procene da bi Srbija novu vladu mogla da dobije najkasnije za dva meseca.
- Formiranje nove vlade je od presudnog značaja, i imajući u vidu situaciju u kojoj se nalazimo, moramo da se bavimo novim sankcijama i novim čudima, pa u skladu sa tim očekujem da nova vlada bude formirana krajem jula, a ja konsultacije počinjem čim bude formiran parlament - rekao je Vučić.
Vučić zove Mađare, Bošnjake, Hrvate, Rome...
Kako je rekao, nova vlada treba da bude manjinski inkluzivna.
- Krenućemo sa razgovorima čim bude konstituisana Skupština Srbije. Želja mi je da Vlada bude manjinski inkluzivna, da budu u njoj i Mađari i Hrvati i Romi i Bošnjaci, svi koji žele dobrobit ovoj zemlji. Očekujem od nove vlade nastavak evropskog puta - poručio je Vučić.
Zanimljivo, predsednik Srbije nije u kontekstu nove vlade spomenuo socijaliste, tradicionalne partnere "naprednjaka" u vlasti?! Zbog toga su odmah počele da kruže spekulacije da li će SNS samo sa nacionalnim manjinama formirati novu vladu ili će možda potražiti nove partnere u građanskoj opoziciji zbog evropskog puta Srbije?
To je tema koju je "Blic" analizirao sa sagovornicima.
Manjine neće doneti SNS-u presudnu većinu?
Politikolog Cvijetin Milivojević ističe za "Blic" da je i prethodna vlada bila manjinski inkluzivna.
- Podržavali su je Savez vojvođanskih Mađara, ali i Bošnjaci. Ranije SDA Sulejmana Ugljanina, uvek stranka Rasima Ljajića, a u poslednje vreme i SSP Muamera Zukorlića pošto je njegova supruga Elma Elfić Zukorlić bila državni pomoćnik ministra prosvete - podvlači Milivojević.
Kako kaže, u demokratskom svetu bio bi presedan da SNS formira vlast samo sa nacionalnim manjinama.
- To bi maltene bio jedinstven slučaj da manjine imaju presudnu ulogu u formiranju vlade. Nešto se slično dogodilo u Crnoj Gori nakon izbora 2016. godine kada je DPS Mila Đukanovića uz pomoć manjina ostao na vlasti. Mislim da bi takva vlast u Srbiji bila ranjiva i da manjine treba da gledaju šta mogu da dobiju učešćem u vlasti, a ne da presuđuju - naglašava Milivojević.
SNS neće SPS za političkog neprijatelja
Naš sagovornik ocenjuje da SNS neće sebi dozvoliti taj luksuz da ima za političkog neprijatelja SPS.
-Mislim da bi i logično i prirodno bilo da naprednjaci i socijalisti nastave saradnju u vlasti pogotovo što SNS u Beogradu ne može da formira ni privremenu vladu bez SPS-a. To će, po svemu sudeći, biti paket aranžman SNS-a i SPS-a. Biće zanimljivo videti ko će biti ministri u novoj vladi. Moguće da će na taj način Vučić poslati poruku Zapadu, ako u vladi ne budu najpoznatiji socijalisti koji su bliski Rusiji - apostrofira Milivojević.
SPS poznat kao partija kompromisa
Slično mišljenje ima i izvršni direktor agencije "Faktor plus" Predrag Lacmanović koji smatra da Vučić na inaguraciji nije namerno izostavio socijaliste u izjavi o novoj vladi.
-Mislim da je to bila, pre svega, poruka nacionalnim manjinama da je Srbija demokratska zemlja i da želimo da se čuje glas, mišljenje i stav svih nacionalnih manjina. Po meni, to je Vučić želeo da naglasi u ime države, a ne u ime SNS-a - naglašava Lacmanović.
Kako kaže, ne može da zamisli takav veleobrt da SPS ne bude u novoj vladi.
-SPS je poznat od 2000. godine kao partija kompromisa. Nisu tvrda nacionalistička stranka tako da ne mislim da oni mogu da budu problem na putu Srbije ka EU - ocenjuje Lacmanović.
Opozicija spremna na Vučićev poziv?
Kako vreme odmiče sve se više polemiše u javnosti da li bi u novoj vladi mogao da se nađe i neka stranka leve ili desne opozicije?
Politikolog Cvijetin Milivojević primećuje da i jedna i druga opozicija pokazuje spremnost na takav scenario.
- Dok desnica šalje otvorenu podršku vlasti da ostane čvrsta u stavu da ne uvede sankcije Rusiji i odustane od EU dotle građanska opozicija najavljuje da će podržati vladu koja će uraditi suprotno odnosno uvesti sankcije Rusiji i ostati na evropskom putu, Dakle i jedni i drugi su spremni da skoče na Vučićev poziv i uđu u vladu - smatra Milivojević.
Ipak, naš sagovornik smatra da će Vučić ostati pri sadašnjem stavu.
- Mislim da je naša država donela pravu meru. Potpisali smo tri rezolucije UN-a kojima osuđujemo rusku agresiju, nismo uveli sankcije Rusiji, ali smo podržali teritorijalni suverenitet i integritet Ukrajine. Mislim da ćemo zadržati takvu politiku - zaključuje Milivojević.
Izvršni direktor agencije "Faktor plus" Predrag Lacmanović, pak, smatra da je nerealno da se opozicija nađe u novoj vladi.
-Istina je da se o takvoj mogućnosti priča po kuloarima. Verovatno i postoji takav scenario. Na to je po svemu sudeći uticao sastanak Vučića i Dragana Đilasa nakon izbora. Videćemo narednih nedelja šta će se dogoditi, ali misli da to nije realno - naglašava Lacmanović. (www.blic.rs, Blic, Marko Tašković, 2.6.2022)

четвртак, 2. јун 2022.

INTERVJU: Cvijetin Milivojević - Vučić nije pobedio na izborima, ali jeste posle njih!

Gost Slavija info bio je analitičar i novinar Cvijetin Milivojević. U emisiji Intervju Cvijetin je objasnio sukob u Ukrajini, ali i kako se to odrazilo kod nas. Osim ovoga pojasnio je i odvajanje takozvane Severnomakedonske crkve i davanje naših crkava i manastira toj crkvi. Osvrnuo se i na domaću političku scenu i oštro je kritikovao kako režim tako i opoziciju, ali i otkrio zbog čega se Vučić plaši da uvede sankcije Rusiji i kakve bi posledice imao ako bi to ipak učinio. Emisiju vodio Ljubomir Stefanović. (Slavija info, youtube TV kanal, 2.6.2022)

https://www.youtube.com/watch?v=DLA4zm-_sfc

среда, 1. јун 2022.

Skupština stara, Vlada tehnička, predsednik bez ovlašćenja – a odluke čekaju

Da li će Srbija uvesti sankcije Rusiji ne zavisi od volje predsednika, koji za to nema ustavna ovlašćenja. Vlada u tehničkom mandatu o takvim stvarima nema kapacitet da odlučuje kaže za N1 ministar odbrane Nebojša Stefanović, dok analitičari ocenjuju da je to, sa jedne strane, stvar strateškokog opredeljenja Srbije, a sa druge kupovina vremena.
Šezdeset dana od izbora Srbija nema konačne rezultate. Nema mogućnosti da se formira nova Skupština, niti mogućnosti da dobijemo Vladu koja bi donosila ključne odluke.
„Naravno da Vlada koja je u tehničkom mandatu nema pun mandat i nema politički kapacitet da donosi najvažnije odluke što je potpuno logično, u ovom trenutkiu je to izabrani predsenik Srbije koji je izabran u prvom krugu sa 60 odsto, jasno je da on ima pun legitimitet i da on predstavlja Srbiju“, rekao je ministar odbrane Nebojša Stefanović.
"Vlada u tehničkom mandatu ne može odlučivati o tako dramatičnim merama kao što ni predsednik ni u redovnim uslovima ne može, jer je reč o čoveku koji ima osam ustavnih nadležnosti", dodaje analitičar Cvijetin Milivojević.
Dok se utvrđuje čija su nadležnost krupne političke odluke, predsednik Srbije Vladu najavljuje tek ili već za kraj jula.
"Nova Vlada mora brzo da se formira i zbog toga što je neophodno da se hitno bavimo predstojećom zimom i snabdevanjem Srbije pre svega energentima. Situacija je alarmantna, i zato je važno da Vladu formiramo u najkraćem mogućem roku", rekao je predsednik Srbije.
Za to vreme Veliki Trnovac opušteno, opušteno, glasa treći put, pa zbog toga i nema konačnih izbornih rezultata
"Proces odlaganja rezultata pa formiranja Skupštine i Vlade je koliko ja razumem neko dobijanje vremena, ali malo je to, ne može se u ovakvim situacijama dobiti vremena na tim stvarima", smatra marketinški stručnjak Voja Žanetić.
"Ovde se odlučuje o ratu, odlučuje se hoće li Srbija ući u rat na strani Rusije ili NATO, to da li ćemo fizički ratovati to je manje bitno. Znamo da sve Vlade od 2000. godine, Đinđića, Koštunice, Tadića i Vučića su proklamovale politiku neutralnosti, za promenu takve politike u ovakvoj dramatičnoj situaciji je neophodan referendum", dodaje Milivojević.
Zahlađenje odnosa naprednjaka i socijalista je primetno od kad su počeli sukobi u Ukrajini. Naprednjačka vlast u Beogradu nije moguća bez SPS-a, zato možda i sa konačnim rezultatima u Velikom Trnovcu, koji bi odlučili da li će srpski parlament imati i predstavnika Albanaca i neće toliko da se žuri. (www.rs.n1info.com, TV N1, Žaklina Tatalović, 1.6.2022)
https://rs.n1info.com/vesti/skupstina-stara-vlada-tehnicka-predsednik-bez-ovlascenja-a-odluke-cekaju/

I Americi i i Evropi jasno da Vučić odugovlači sa formiranjem Vlade

Specijalni izaslanik Sjedinjenih Američkih Država za Zapadni Balkan Gabrijel Eskobar očekuje da Srbija uvede sankcije Rusiji odmah po formiranju Vlade. Na taj način je jasno stavio do znanja srpskim vlastima do kada će izgovori za ne donošenje konačne odluke o sankcijama Rusiji biti tolerisano. Ako je verovati rečima predsednika Srbije Aleksandra Vučića to bi moglo da se desi krajem jula, međutim, kada se realno sagledaju okolnosti i zakonski rokovi, to bi moglo da se desi i kasnije.
Srbija je jedna od retkih država u Evropi koja nije uvela sankcije Rusiji iako se saglasila sa rezolucijama Ujedinjenih nacija i deklaracijama Evropske unije kojima se osuđuje ruska invazija na Ukrajinu.
Zvanični Beograd takav stav pravda „zaštitom vitalnih interesa zemlje“, a Srbija u ovom trenutku kao opravdanje za neusklađivanje sa spoljnom politikom Evropske unije maksimalno koristi i činjenicu da još nemamo konačne rezultate izbora održanih 3. aprila. Shodno tome nisu formirani ni Skupština Srbije, niti Vlada, a morali bi podržati donošenje ovakve strateške odluke.
Kad formirate Vladu…
Tim povodom, Eskobar je u onlajn obraćanju na Samitu demokratije Jugoistočne Evrope, izrazio nadu da će se Srbija pridružiti ostalim državama Zapadnog Balkana i uvesti sankcije Rusiji nakon formiranja nove Vlade.
 „Skoro sve države Zapadnog Balkana su se usaglasile na način da učine da Rusija plati cenu za to (invaziju) kroz sankcije, kroz podršku Ukrajini i njenom narodu. Nadam se da će se Srbija pridružiti toj grupi i da će se uskladiti sa sankcijama kada formira Vladu“, rekao je Eskobar.
Sličnu poruku poslala je iz Beograda i poslanica u Evropskom parlamentu Viola fon Kramon, nakon sastanka sa srpskim predsednikom Aleksandrom Vučićem. Ona je rekla da je na predsedniku i na novoj Vladi da odluči kako će se odnositi prema Rusiji i istakla da u ovom trenutku nije dobro biti na strani ruskog predsednika Vladimira Putina.
Ono što je svima jasno jeste da Vučić odugovlačenjem kupuje vreme i nada se da će do formiranja Vlade prestati sukobi u Ukrajini.
A da to koristi kao izgovor, jasno u svojim izjavama stavljaju do znanja američki i evropski zvaničnici. I javnosti i samom Vučiću.
Beskonačno ponavljanje izbora
Ono što je u Srbiji trenutno sigurno, jeste da su i zakonodavna i izvršna vlast već izvesno vreme taoci ponavljanja izbora. Poslednje u nizu bilo je glasanje u Velikom Trnovcu kod Bujanovca.
U ovom mestu vodila se bitka za jedan poslanički mandat između Socijalističke partije Srbije i Koalicije Albanaca doline koju predvodi Šaip Kamberi, a koji bi ovoj manjinskoj koaliciji omogućio ulazak u parlament.
Ponovljeno glasanje u Velikom Trnovcu održano je 27. maja, mandat nije otišao u ruke Albanaca, a oni su zatim podneli žalbu Upravnom sudu.
I tako se ceo proces dalje odugovlači, jer tek po objavljivanju konačnih izbora, počinje da teče rok od 30 dana za formiranje Skupštine, a od tada brojimo i maksimalnih 90 dana do formiranje Vlade.
U govoru nakon jučerašnjeg polaganja zakletve pred starim sazivom parlamenta, predsednik Srbije rekao je da očekuje da se Vlada formira krajem jula.
Politikolog Cvijetin Milivojević za list Nova kaže - praktično nemoguće.
“Činjenica jeste da se oteže sa zakonskim rokovima za formiranje Vlade, a moje mišljenje je da se neće formirati do kraja jula kako je Vučić rekao. Mi još nemamo konačne rezultate parlamentarnih izbora. Albanci imaju pravo žalbe Upravnom sudu, što prolongira rokove za formiranje Skupštine, samim tim i Vlade. Tako da je to što je Vučić rekao možda moguće teoretski, ali ne i praktično”, kaže Milivojević.
Prema njegovom mišljenju sve vodi ka tome da Vučić na posletku neće ni uvesti sankcije Rusiji.
“To se protivi onome za šta su glasali njegovi birači i na predsedničkim i na parlamentarnim izborima. I ne samo njegovi. Do 3. aprila svega dve ili tri stranke, uglavnom manjinske, su otvoreno govorile da treba uvesti sankcije Rusiji i možda se čuo neki usamljeni glas iz koalicije Moramo. Ni iz koalicije Dragana Đilasa niko nije kandidovao sankcije Rusiji 3. Aprila, što znači da građani nisu za to glasali, a Vučić neće uraditi ništa što je na njegovu štetu”, kaže Milivojević i zaključuje:
“I tako se vraćamo na početak, Vučić može da se pravda svojim ustavnim ovlašćenjima koji mu ne dozvoljavaju donošenje ovakve odluke, bez potvrde u Vladi i parlamentu. A dobiti tu potvrdu je opet praktično nemoguće, jer uvođenje sankcija Rusiji nije obična, već strateška odluka i značila bi da odustajemo od politike vojne neutralnosti, svrstavamo se na neku od strana u ovom ratu, praktično na stranu NATO-a”.
Vlada realno tek u oktobru
Prostom matematikom, dolazimo do toga da bi Vladu mogli očekivati tek u oktobru, kao što je uostalom nedavno rekao i potpredsednik SNS Miloš Vučević. Prema njegovim rečima formiranje Skupštine bi mogli očekivati krajem jula, kada počinje zakonski rok od 90 dana za formiranje Vlade. (www.nova.rs, portal, Jelena Jelovac, 1.6.2022)