уторак, 5. јул 2022.

SVI SU TU, SAMO ĐILASA NEMA Narodna stranka za vikend okupila opoziciju, ali je jedna POZIVNICA IZOSTALA

Raslojavanje opozicije ne jenjava, a poslednji događaj koji se odigrao tokom vikenda još jednom je potvrdio ono što je sada već svima jasno, da je nemoguće spojiti nespojivo, odnosno da je nemoguće spojiti Narodnu stranku Vuka Jeremića i SSP Dragana Đilasa.
Upravo tako se može protumačiti izostanak pozivnice, pa samim tim i prisustva, bilo koga iz SSP-a na događaju koji je organizovala Narodna stranka u subotu, kada je birala beogradsko rukovodstvo.
Na tom skupu kao gosti prisustvovali su i proevropski i desničarski orjentisana opozicija: Biljana Stojković iz Skupštine slobodne Srbije, Izvršni direktor Demokratske stranke Srđan Milivojević, pokreta ''Ne davimo Beograd', pa čak i predstavnici Dveri, Zavetnika, Nove DSS, ali ne i dojučerašnji najveći koalicioni partner Stranka slobode i pravde.
Istina, nije bio ni njihov nekadašnji potpredsednik i kandidat za predsednika Srbije Zdravko Ponoš, ali to je već manje iznenađujuće.
Ako bi se ovo posmatralo kroz prizmu najavljenih izbora u Beogradu, to bi možda mogao da bude signal novih opozicionih "blokova".
Prestrojavanje u susret izborima
Zli jezici bi rekli da je to samo nastavak sage o udaljavanju opozicije, jer na sastanak koji je prošle nedelje organizovan na inicijativu stranke "Zajedno", a na kojem je trebalo da se dogovore o budućim koracima, nisu došli predstavnici Narodne, ali ni Demokratske stranke, ni pokreta Ne davimo Beograd.
Nezvanično se moglo čuti da su kamen u cipeli bile nesuglasice sa Đilasom, ali i najavljeno prisustvo Zdravka Ponoša.
Pitanje je šta je po sredi? Da li je Narodna stranka "zaboravila" da pošalje pozivnicu, ili je ona ipak stigla na pravu adresu ali se kadar SSP nije odazvao?
Komentarišući ova dešavanja politički analitičar Cvijetin Milivojević kaže za "Blic" da bi se ovi događaju mogli protumačiti kao najava prestrojavanja opozicije.
- Ne znamo da li je pozivnica poslata ili ne, u simboličkom smislu to može da bude poruka da sledi novi način grupisanja opozicije, i to na način da bude ideološki srodna. Ali ja mislim da na izborima u Beogradu nema mesta za ideološke podele, ali ih i te kako ima na republičkim, i da je prirodinje da opozicija pravi idološki bliske blokove - napominje Milivojević.
Ove trzavice, dodaje on, ne čude jer postoje još od sastanka Vučić-Đilas, ali i nakon što je jedan deo opozicije počeo da priča drugu priču oko sankcija protiv Rusije.
Prokletstvo malih razlika
To misli, kaže, prevashodno na Đilasa.
- Prvo su izbegavali da se izjašnjavaju, a onda su počeli da pričaju da bi podržali potez vlasti koji bi značio uvođenje sankcija. To znači da nisu dosledni i da su prevarili birače. Postoji nešto i što prethodi svim ovim sukobima, a to je sukob sujeta i prokletstvo malih razlika. Svi oni iz opozicije dolaze iz istog miljea, svaki sukob unutar opozicije završi se novim podelama, i onda oni do kraja karijere ne mogu da svare jedni druge - ističe Milivojević.
"Blic" je pitao i predstavnike Narodne stranke i SSP da li je odstustvo slučajno, zbog obaveza ili neposlate pozivnice, ali su oni ostali tajanstveni i bez odgovora.
Pukotine u opoziciji evidentne su mesecima unazad, a čini se da su postale fatalne nakon što je Đilas pozvao na sastanak predsednika Srbije Aleksandra Vučića i zatražio nove izbore da bi se, kako je rekao, rešila politička kriza u Beogradu nastala nakon aprilskih izbora.
Kamenje u cipeli
Usledio je stampedo kritika i sumnjičenja, oko toga ko nudu slamku spasa Vučiću, ko je prvi hteo jedinstvo opozicije a ko ne, a ko bacio bombu nepoverenja.
Usled toga se raspala i Ujedinjena opozicija Srbije, a onda je pre tri dana osvanuo "tajni" dokument EU koji je potvrdio da u opoziciji vlada rasulo.
Štaviše, izveštaj je otvorio novi front i to na liniji SSP - Ne davimo Beograd, i poslužio za novo prebrojavanje ko zaliva, a čiji šef seče drveće.
Raskol je postao evidentan i kada je obelodanjen "tajni" izveštaj izrađen za potrebe evropske birokratije, a koji je Đilasa nazvao "trojanskim konjem". Usledila je nova tura optužbi, a sve se dešavalo pod balastom trazavica koje su nastale još uoči izbora.
Najveća od njih nastala je kada je Đilas samoinicijativno predložio Ponoša za predsedničkog kaniddata opozcije, mimo odobrenja Narodne stranke. (www.blic.rs, Blic, Danijela Luković, 5.7.2022)

Нема коментара:

Постави коментар