Ne smiruje se bura zbog skandala sa obilježavanja godišnjice pogroma Srba u „Oluji“
Sraman propust prilikom obilježavanja godišnjice progona
Srba u akciji "Oluja", kada se na video bimu tokom govora političara
u Prijedoru pojavila i fotografija bošnjačkih izbjeglica iz Žepe, umjesto
krajiških Srba, otvorila je oštru raspravu u javnosti od toga ko je odgovoran
za ovaj skandal do toga da li je ovako važan posao trebao da radi neko iz
Srbije ili iz Republike Srpske.
Pogrešna fotografija prikazana je na jednom od panela tokom
centralnog obilježavanja 28 godina od pogroma “Oluja”, koji su zajednički u
Prijedoru organizovali odbori vlada Republike Srpske i Srbije za njegovanje
tradicije oslobodilačkih ratova.
Naime, u sklopu video materijala koji je pratio
obilježavanje, dok je predsjednik Srpske Milorad Dodik držao govor, iza njega
se pojavila fotografija na kojoj su prikazane žene i djeca. Fotografiju je
Milorad Dodik objavio i na svom službenom Twitter profilu među nekoliko drugih
fotografija.
Uvreda za sve žrtve i
prognane
Ista fotografija se vidjela i prilikom govora predsjednika
Srbije Aleksandra Vučića.
Dan kasnije utvrđeno je da to nije bila fotografija
protjeranih Srba iz akcije „Oluja“ već protjeranih Bošnjaka iz Žepe, 1995.
godine.
Obje vlade su se odmah ogradile od ovog propusta,
prebacujući krivicu na agenciju koja je radila multimedijalni sadržaj, a koja
je ubrzo i preuzela odgovornost.
Utvrđeno je da je riječ o agenciji “Pozitiv” iz Beograda,
koja je bila angažovana od strane Ministarstva za rad zapošljavanje, boračka i
socijalna pitanja Srbije.
Iako niko ne sumnja u to da je riječ o nehotičnoj grešci,
činjenica je da je time bačena „mrlja“ na ovako jedan važan događaj.
Ovaj sraman propust je i uvreda za žrtve i prognane u akciji
„Oluja“, kao i za bošnjačke izbjeglice iz Žepe koji su prikazani na
fotografiji, ali i za Srpsku i Srbiju, koji su bili organizatori događaja.
Oskudni podaci o
agenciji
Brojna pitanja su otvorena u javnosti, od toga da li će neko
biti kažnjen zbog ovoga propusta, zbog čega u izradu multimedijalnog sadržaja
nisu bili uključeni i predstavnici Vlade Srpske, a ako jesu, da li su uopšte
pregledali navedeni sadržaj prije nego što je objavljen.
Takođe, pitanje je i da li je navedena agencija dovoljno
kvalifikovana da radi ovako jedan važan posao.
Na zvaničnoj web stranici agencije „Pozitiv“ iz Beograda
nije moguće mnogo saznati o njenom radu. Stranica je dostupna samo na engleskom
jeziku i nema skoro nikakvog sadržaja na njoj.
Politički analitičar
iz Beograda, Cvijetin Milivojević, koji je i vlasnik agencije za odnose s
javnošću, marketing, konsalting i istraživanje tržišta „Pragma“, ističe da je
mnogo spornih pitanja u ovom slučaju.
On ističe da bi zbog
ovakvog skandaloznog propusta ministar za rad zapošljavanje, boračka i
socijalna pitanja Srbije Nikola Selaković trebao da podnese ostavku iz moralnih
razloga.
– Trebalo bi da
podnese ostavku upravo zato što je dozvolio da se neko u njegovo ime, i u ime
njegovog ministarstva, igra sa takvim stvarima – ističe Milivojević za
Srpskainfo.
Navodi da je uvjeren
da nije riječ o namjernoj grešci, već da su multimedijalni sadržaj radile osobe
koje su „diletanti“ i neznalice.
Posao za malo novca i
mnogo prestiža
Milivojević ističe da
ne zna ništa o navedenoj agenciji, ali da je vjerovatno riječ o nekome ko je
„blizak“ vlastima, jer je već od ranije poznato da poslove koje raspisuju
državne institucije dobijaju oni koji su u tom trenutku bliski vlasti, bez
obzira na njihove kvalifikacije.
– Ne mislim da je ovo
bio posao koji je vrijedan nekog velikog novca, ali jeste vrijedan prestiža.
Riječ je o međudržavnom memorijalu, odnosno događaju od opštenacionalnog
interesa i tu ne smije da bude mjesta eksperimentima. Suludo je da posao
montaže, video pokrivalica koje prate govore državnika na ovakvom događaju,
rade klinci ili osobe koje ne znaju ništa o istoriji, ne samo srpskog, već i o
istoriji naroda sa prostora bivše SFRJ – kaže Milivojević.
Dodaje da time što su
„natjerali“ agenciju da preuzme svu odgovornost na sebe stvar nije riješena jer
se sa ovako ozbiljnim temama ne smiju baviti osobe koje nemaju nikakvog znanja
o onome što rade.
Milivojević ocjenjuje
da samo potpuna neznalica može da pomiješa žalost srpskih majki, koje žale sa
crnim maramama, i muslimanki, koje žale s bijelim maramama na glavi.
Odgovornost na naručiocu
posla
On kaže da je
odgovornost u ovom slučaju na naručiocu posla, a to je Ministarstvo za rad
zapošljavanje, boračka i socijalna pitanja Srbije.
Milivojević ističe da
je neko morao da pregleda materijal prije nego je on pušten u Prijedoru.
Prema njegovim
riječima, naručilac posla na kraju daje zadnju riječ.
Ili je neko iz
ministarstva propustio da pregleda materijal ili je, kaže Milivojević, i taj
koji je gledao materijal „diletant“.
– Ni to me ne bi
čudilo. Dobar dio državnih službenika ne zna da radi svoj posao. Možda je neko
gledao, ali očito nema pojma šta su Srbi u BiH, šta su Bošnjaci, šta je
istorija stradanja jednih, a šta drugih. Mnogima od njih kada kažete
„Petrovačka cesta“ veze nema za događaj iz 1995. godine, već misli da govorite
o poemi „Stojanka majka Knežepoljka“ od Skendera Kulenovića – navodi
Milivojević.
Dodaje da brojni
državni službenici u Srbiji, koji su zaposleni po stranačkoj liniji, apsolutno
ne razumiju ko je ratovao u BiH niti da su sva tri naroda pretrpjela ogromne
žrtve.
– Čak sam sklon više
da vjerujem da je neko iz ministarstva i pregledao taj materijal, ali da nije
vidio ništa sporno u njemu. Dakle, nije bilo zle namjere već je u pitanju
neznanje – zaključuje Milivojević.
Komandni lanac
Komunikolog Mladen Bubonjić ističe da bi odgovornost za
propust u Prijedoru trebalo da snosi onaj ko je bio zadužen za taj posao.
– Onaj ko je to radio treba da snosi odgovornost po nekom,
uslovno rečeno, komandnom lancu. Osjetljive teme, kao što su ove, treba da budu
pod posebnom pažnjom – smatra Bubonjić.
S druge strane, kako dodaje on, ovo je još jednom pokazalo
da je majka – majka, dijete je dijete, a žrtva je žrtva.
– Svake suze i svake rane jednako bole, samo što se kod nas
sve stavlja u neke etnonacionalne okove. Umjesto pijeteta prema žrtvi najčešće
se dobija potpuno drugačiji učinak, a to je stvaranje dodatnog animoziteta i
očuvanja stanja neke mržnje i netrpeljivosti – ističe Bubonjić.
Kaže da je teško naći narod na ovim prostorima koji nije bio
i žrtva i zločinac u isto vrijeme.
– Ovo je nesretno područje, gdje gledamo ko je koga ubio
više i čije su žrtve teže – poručuje Bubonjić. (www.srpskainfo.com, EuroBlic, Banjaluka, Snježana
Karić, 8.8.2023)
Нема коментара:
Постави коментар