Dok se sitno broji do konstituisanja novog saziva Narodne skupštine, izborni rezultati doneli su nešto što nismo videli decenijama. Čak 243 od 250 poslaničkih mesta kontrolišu samo dve opcije – pobednička Studentska lista i koalicija oko Srpske napredne stranke, dok su tradicionalne partije ostale ispod cenzusa.
Da li Srbija ulazi u eru dvopartijskog sistema?
Iako će budući saziv
Narodne skupštine činiti dve dominatne grupacije – Studentska lista i Srpska
napredna stranka, to ne znači da će konstituisanje Skupštine automatski značiti
prelazak na dvopartijski sitem. Najpre, Studentska lista nije stranka, a
analitičari podsećaju da je ona na vlast došla ne sa idejom da odmah promeni
politički sistem, već sa ciljem obračunavanja sa korupcijom i oduzimanja
nelegalno stečene imovine.
"Onog trenutka
kada se ta dva cilja praktično ostvare, ako se ostvare, mi dolazimo do pravog
početka reseta sistema. U tom trenutku će se pojaviti programski ciljevi koji
mogu da dele biračko telo Studentske liste, pa i samu listu. Mislim da će se,
posle izvesnog broja godina, vratiti ono što je tradicija političkih stranaka u
Srbiji. Da će se deo Studentske liste polako deliti i da to opet znači da ne
bismo imali dvopartijski sistem. Mi bismo imali aktivaciju ovih političkih
stranaka koje su sada izašle pa nisu prešle cenzus, jer u Studentskoj listi
logično imate i levičare i desničare", objašnjava za UNU politički
analitičar Cvijetin Milivojević.
Iako trenutno stanje liči na dvopartijski sitem, analitičar
Ivan Miletić kaže da on to nije, ali ističe da Studentska lista jeste uspela da
promeni politički pejzaž zatečen 25. oktobra: vlast je poslala u opoziciju,
opoziciju izbrisala sa scene, a sebi obezbedila komotnu većinu da sprovodi
program.
"Ja pre mislim da se mi nalazimo pred redefinisanjem
našeg političkog sistema, jer je sad dobra mogućnost da se resetuje sistem. Da
imamo nove zakone o političkim organizacijama, o finansiranju političkih
organizacija, i sve ono što se pričalo kao negativne posledice u našem društvu,
a koje su u vezi sa fuinkcionisnajem političara, što nas je uvelo u ogromnu
korupciju koja je, na kraju, dovela do ovakve situacije", kaže Miletić.
Konstitutivna
sednica, kaže Milivojević, ne može se posmatrati odvojeno od svega čemu danima
svedočimo, što se posebno odnosi na opoziciju.
"Ovo što se
odvijaju promene u javnim preduzećima, institucijama države, ministarstvima
sile, medijima, sve je to delo ove sadašnje vlasti. Nova vlast to ne radi, ona
nema mehanizme da to radi. Reč je o nekoj vrsti unutrašnjeg razračuna u
dosadašnjoj vlasti. Tako, kad pomirite te tri stvari koje su vidljive, ja
mislim da će to biti pokušaj Aleksandra Vučića da na prvim sednicama pokaže da
njemu nije strano da bude opozicija. To ja govorim kao neko ko želi da vidi
neku lepu sliku iz parlamenta. Nije ništa nemoguće", ističe Milivojević.
Ali su, kaže Miletić, moguća i potencijalna iznenađenja,
imajući u vidu da je pred nama saziv paramenta kakav praktično nismo videli u
novijoj istoriji.
"Mislim da je vrlo komplikovano da se predvidi, jer mi
nemamo političku stranku na vlasti, niti koaliciju političkih stranaka, što smo
mi uvek imali do sada. Mi imamo grupu građana koja je izabrana u jednom širem
društvenom konsenzusu, što nas vodi iz neke liberalne demokratije u jednu širu
građansku demokratiju, gde građani imaju veću vlast od samih političkih
organizacija", pojašnjava Miletić za UNU.
Iako brojke u parlamentu ukazuju na stvaranje dvopartijskog
modela, unutrašnje razlike u oba bloka mogle bi brzo da vrate tradiciju srpskog
višestranačja. Šta god da se desi, jedna od najlepših zgrada u našoj zemlji
vrlo brzo postaće mesto najvećeg političkog ispita u novijoj istoriji. (TV Una, una.rs, Stefan
Petrović, 6.11.2026)
https://una.rs/vesti/politika/una-pita-da-li-srbija-ulazi-u-eru-dvopartijskog-sistema

Нема коментара:
Постави коментар