Demokratska narodna partija Milana Kneževića pokreće kampanju za povlačenje priznanja Kosova u Crnoj Gori, uz najavu serije političkih inicijativa na lokalnom i državnom nivou. Analitičari ocenjuju da je reč o potezu sa jakom političkom simbolikom, ali i poručuju da bez jasne reakcije Srbije takve inicijative teško mogu imati konkretan efekat.
Knežević, koji je inicijator povlačenja priznanja, najavio
je veliki skup u Podgorici 10. maja, na kojem će se govoriti upravo o toj temi.
Kako tvrdi, 85 odsto građana Crne Gore ne podržava nezavisnost južne srpske
pokrajine, te podseća da je bivši premijer Duško Marković svojevremeno izjavio
da su morali da donesu takvu odluku pod pritiskom međunarodne zajednice.
- Smatramo da je sazrelo vreme nakon svih onih turbulencija
koje smo imali u vladi Milojka Spajića da krenemo s rešavanjem ovih
identitetskih i ideoloških pitanja koja su veoma važna i za srpski narod i za
pravoslavni narod u Crnoj Gori. Zbog toga smo se i odlučili da pokrenemo ovu
inicijativu - kazao je Knežević za RTS.
Najavio je da će inicijativa početi od Zete kao prve opštine
koja će kroz glasanje odborničke većine već 12. maja doneti deklaraciju o
povlačenju odluke o priznanju Kosova na teritoriji Zete. Očekuje, kaže, da će
onda otpočeti niz sednica lokalnih samouprava na teritoriji Crne Gore, a onda
kao poslanički klub najavio i podnošenje predloga rezolucije Skupštini Crne
Gore.
- Tom rezolucijom bi se Vlada Crne Gore obavezala da povuče
odluku o priznanju nezavisnosti Kosova - konstatovao je.
Vladislav Dajković, predsednik Slobodne Crne Gore, za
Direktno ističe da je ova inicijativa DNP-a pre svega važna zato što konačno
vraća jednu od ključnih nacionalnih tema u žižu javnosti.
- Jer, da budemo potpuno otvoreni, priznanje
"Kosova" od strane tadašnje vlasti Mila Đukanovića bila je jedna od
najvećih bruka u savremenoj istoriji Crne Gore. To nije bila odluka u interesu
građana, već odluka režima koji je radio protiv većinske volje naroda i protiv
istorijskih, državnih i duhovnih veza koje Crna Gora ima sa Srbijom i srpskim
narodom - naglašava Dajković.
Zato je, kaže, dobro i zdravo za društvo da se ta tema
ponovo otvara.
- Nije normalno da se o tako krupnim pitanjima ćuti, niti da
se pod tepih gura nešto što očigledno nikada nije dobilo puni demokratski
legitimitet. Međutim, ono što danas vidimo jeste potpuna politička nedoslednost
aktuelne vlasti. Oni koji su došli na talasu promena i obećanja da će
ispravljati nepravde prethodnog režima, danas ćute o jednoj od najvećih
nepravdi. To jasno pokazuje da su im fotelje i "dobri odnosi sa stranim
centrima moći" važniji od istine i pravde - kaže Dajković.
Napominje da, ako vlast zaista želi da pokaže da je
drugačija od DPS-a, onda mora imati hrabrosti da otvara i rešava ovakva
pitanja, a ne da beži od njih.
- Zato ovu inicijativu vidim kao važan prvi korak, ne samo
ka eventualnom povlačenju priznanja, već ka vraćanju dostojanstva Crnoj Gori i
njenim građanima - zaključuje Dajković.
S druge strane,
politički analitičar Cvijetin Milivojević za Direktno kaže da je za ponovno
uspostavljanje dobrih odnosa između Srbije i Crne Gore neophodna obostrana
volja, uz poštovanje osnovnog diplomatskog principa reciprociteta.
- U diplomatiji je krunski
princip reciprocitet - odnos dveju zemalja koje funkcionišu na osnovu interesa,
"koliko ja tebi, toliko ti meni". Nažalost, sadašnja vlast u
kontinuitetu od 14 godina, ali i prethodna za vreme koje je Crna Gora i
priznala tzv. Kosovo, nisu učinile ništa da makar simbolički, diplomatskim
putem upozore Crnu Goru da čin priznanja Kosova znači i nepriznavanje Srbije u
njenim granicama. Kada je Crna Gora priznala Kosovo, ona je faktički prestala
da priznaje Srbiju u njenom teritorijalnom integritetu - smatra Milivojević.
On dodaje da Srbija
ne mora da povuče isti potez, ali da bi trebalo da pošalje jasnu političku
poruku.
- Ne kažem da Srbija
treba da uzvrati istom merom, ali bi morala da signalizira da bi mogla to da
uradi. Crna Gora se, kao i Makedonija, odvojila bez ispaljenog metka, uz
saglasnost Srbije, i ne vidim zašto takav potez nije praćen uzajamnim
poštovanjem. Ako nas priznaju na 85 odsto teritorije, logično je da postoji
neka vrsta reciprociteta. Nisam političar, pa da govorim o konkretnim potezima,
ali poruka mora biti jasna - upozorava on.
Milivojević ocenjuje
i da je dosadašnja politika Srbije primer nedoslednosti.
- To se može
banalizovati do apsurda - recimo, u Severnoj Makedoniji postoji Zapadna
Makedonija gde Albanci imaju apsolutnu većinu i gde su se u određenim periodima
pojavljivale ideje o formiranju posebne državnosti. Slična situacija je i u
Crnoj Gori, u oblasti Malesije, gde takođe živi većinsko albansko stanovništvo.
Kada bi Srbija htela da odgovori istom merom, mogla bi, hipotetički, da povuče
radikalne poteze i otvori pitanje autonomije tih područja, uz očekivanje da se
zauzvrat izvrši pritisak na Prištinu ili Tiranu da promene stav prema Srbiji.
Međutim, to je upravo primer banalizacije - pokazatelj koliko bi takav pristup
bio neodgovoran i koliko zapravo naša diplomatija ne koristi ni mnogo umerenije,
legitimne mehanizme koji joj stoje na raspolaganju – navodi Milivojević.
Na kraju ističe da
fokus ne bi trebalo da bude na potezima političkih aktera u Crnoj Gori, već na
reakciji Srbije.
- Ne gledam šta će
raditi stranke srpskog bloka u Crnoj Gori, iako je to lepo mada je trebalo to
od početka da rade. Ključno je kako reaguje Srbija, jer je princip
reciprociteta temelj savremenih diplomatskih odnosa - zaključuje Milivojević.
Crna Gora priznala je nezavisnost tzv. Kosova oktobra 2008,
a istog dana takvu odluku donela je i vlada Makedonije. (direktno.rs, portal, Ivana
Žigić, 21.4.2026)
Нема коментара:
Постави коментар