уторак, 4. фебруар 2025.

Je li bilo Vuč(ev)ićeve večere?

Da li je ono Vučićevo, pardon Vučevićevo (možda nisam mnogo ni pogrešio u smislu autorstva „ostavke“), „moja je neopoziva odluka da podnesem ostavku“, značilo upravo to, da je on samo doneo „neopozivu odluku“, a da ćemo tek videti da li će i, još je važnije, kada će iza nje da usledi i neopoziva ostavka?

Prema članu 99 Ustava, jedna od nadležnosti Narodne skupštine je da „bira Vladu, nadzire njen rad i odlučuje o prestanku mandata Vlade i ministara“.

Ali, čak i ako je došla ili ako će tek da dođe pred, u stvarnosti, pred nepostojeći parlament, ko će konstatovati ostavku premijera koji je, kako je, 28. januara, sam rekao, „doneo neopozivu odluku da podnese ostavku“?

Jer, predsednica parlamenta je, umesto da, prema članu 104 Ustava, samo „predstavlja Narodnu skupštinu, saziva njene sednice i predsedava njima“, na poslednjoj sednici, onoj od 25. novembra prošle godine, na kojoj je, osim o budžetu za 2025, trebalo da se raspravlja o još 50 tačaka dnevnog reda - izvršila državni udar uzurpirajući prava ostalih 249 narodnih poslanika i prisvajajući sve prerogative najvišeg zakonodavnog i predstavničkog tela u samo svoje i, eventualno, ruke predsednika Republike.

Vlada Srbije je - a ne predsednik Republike u šta je (baš u ovo!) aklamativno uverena, ona Poglavičina „pristojna Srbije“ - prema članu 122 Ustava, „nosilac izvršne vlasti u Republici Srbiji“, što znači da bi ona (član 123) trebalo da „utvrđuje i vodi politiku“.

Vlada je (član 124 Ustava), „za izvršavanje zakona i drugih opštih akata Narodne skupštine i za rad organa državne uprave odgovorna Narodnoj skupštini“ koju je, zaključismo malopre, Poglavičina Tajnica suspendovala ne želeći da, „između nje i njenog dragog naroda“, ubuduće bude posrednika. 

I sad dolazimo do, za našu temu, ključnog 128. člana Ustava.

On propisuje da mandat Vlade može da prestane i pre isteka vremena na koje je izabrana – „izglasavanjem nepoverenja, raspuštanjem Narodne skupštine, ostavkom predsednika Vlade i u drugim slučajevima utvrđenim Ustavom“. Vlada kojoj je prestao mandat može da vrši samo poslove određene zakonom, do izbora nove Vlade, pa tako, na primer, ona ne može da predloži raspuštanje Narodne skupštine.

Poslednji stav ovog člana – zanimljivo je – kaže da članu Vlade mandat prestaje pre isteka vremena na koje je izabran, izglasavanjem nepoverenja u Narodnoj skupštini i razrešenjem od strane Narodne skupštine, na predlog predsednika Vlade, ali i „konstatovanjem ostavke“, dok se, kada je reč o predsedniku Vlade, ta nužnost konstatovanja ostavke eksplicitno ne pominje.

Od kog trenutka se onda, navodna Vuč(ev)ićeva računa: od datuma kada je obelodanio „neopozivu odluku“ ili od trenutka kada se Poglavičina Tajnica smiluje da blagoizvoli održavanje sednice nepostojeće Skupštine?

Zakon o Vladi Republike Srbije, u članu 16, veli da Vladi prestaje mandat sa prestankom mandata Narodne skupštine, izglasavanjem nepoverenja, neizglasavanjem poverenja, ostavkom Vlade, izglasavanjem nepoverenja predsedniku Vlade, ali i – „ostavkom predsednika Vlade“.

Međutim, zavrzlama počinje već kod člana 20 („Ostavka predsednika Vlade. Ostavka Vlade.“) koji propisuje da predsednik Vlade može podneti ostavku, koju upućuje predsedniku Narodne skupštine i o kojoj obaveštava predsednika Republike i javnost, kao i da Narodna skupština, „na prvoj narednoj sednici bez rasprave prima k znanju da je predsednik Vlade podneo ostavku i time Vladi prestaje mandat“, kao i da predsednik Vlade „može“ (a i ne mora) obrazložiti ostavku u Narodnoj skupštini.

Ali, u kome periodu od premijerove javne najave podnošenja ostavke, sednica parlamenta mora da se održi, o tome ni pomena u ovom zakonu nema. Problem je tim složeniji što je Poglavičina Tajnica Skupštinu već, takoreći, raspustila, tj. suspendovala, pa čak da „Đekna još nije umrla“ – „ka’ će, ne zna se“.

U članu 15 Zakona o Narodnoj skupštini piše da ona, u ostvarivanju svoje kontrolne funkcije, „vrši nadzor nad radom Vlade i odlučuje o prestanku mandata Vlade i ministara“.

Kada je reč o odnosu Narodne skupštine i Vlade, član 56, kaže da, između ostalog, Vlada podnosi Narodnoj skupštini izveštaj o radu na zahtev Skupštine najmanje jednom godišnje, kao i da se „postupak kontrole nad radom Vlade ili člana Vlade uređuje Poslovnikom Narodne skupštine“.

Poslovnik Narodne skupštine – odeljak „Postupak kontrole nad radom Vlade“ - definiše (član 217) pravo „najmanje 60 narodnih poslanika da podnesu predlog da se glasa o nepoverenju Vladi ili pojedinom njenom članu“, a takav predlog se „razmatra na prvoj narednoj sednici, a najranije pet dana od dana podnošenja predloga“ (član 218), s tim da se o novom takvom predlogu može diksutovati tek posle isteka šest meseci.

Šta se, pak, zbiva kada predsednik Vlade podnese, navodno neopozivu, ostavku, za kooiko dana, meseci, godina ona najkasnije mora da se konstatuje u parlamentu - o tome nema ni reči u Poslovniku.

Ako ćemo se, što reče drug Tito, „držati zakona k’o pijan plota“, i Vrhovni Uzurpator sve tri grane vlasti u ovoj zemlji, po slovu Zakona o predsedniku Republike, ima neke nadležnosti vezane za predlaganje novog – starog predsednika Vlade. Tako je član 18 nedvosmislen u prvom („predsednik Republike predlaže Narodnoj skupštini kandidata za predsednika Vlade kad god se bira nova Vlada“), a još je izričitiji u svom drugom stavu: „Predsednik Republike dužan je da Narodnoj skupštini predloži onog kandidata za predsednika Vlade koji može da obezbedi izbor Vlade.“ Što potvrđuje da, kada Poglavica kaže kako „u glavi ima jedno tri-četiri imena kandidata za novog mandatara“, on još jednom krši Ustav i zakon jer nije on tu da bira i donosi odluke, već da saopšti volju skupštinske većine.

Tek kada parlament konstatuje ostavku predsednika Vlade, predsednik Republike je dužan da pokrene postupak za izbor nove Vlade. Pa, onda, ukoliko Skupština ne izabere novu Vladu u roku od 30 dana od dana konstatacije ostavke predsednika Vlade, predsednik Republike je dužan da raspusti Narodnu skupštinu i raspiše izbore.

Ali, evo još jednog zrnca sumnje za hronično nepoverljive. Elem, ne citira li, pre neki dan, Poglavica svog negdašnjeg šefa Vojvodu koji je, navodno, predložio da se Vuč(ev)ić ponovo izabere za srpskog premijera? (cvijetinmilivojević.blogspot.com, 4.2.2025)

понедељак, 3. фебруар 2025.

Студенти тема премијерне емисије “4 лица Србије” (ВИДЕО)

На јединој слободној телевизији у Србији – КТВ и јутјуб каналу безцензуре у петак је кренула прва емисија „4 лица Србије“. Четири аса која су вас водила кроз тему – СТУДЕНТИ су Немања Шаровић, Јово Бакић, Цвијетин Миливојевић и Божо Прелевић.

(www.ktv.rs, КТВ Зрењанин, портал www.bezcenzure.rs, 31.1.2025)

https://www.youtube.com/watch?v=XVhpooemwVg

субота, 1. фебруар 2025.

Intervju: Cvijetin Milivojević - Svaka laž doliva ulje na vatru i ubrzava kraj režima!

                                    

Gost emisije "Intervju" bio je Cvijetin Milivojević, poznati novinar i analitičar, čija bogata karijera reflektuje njegovu strast prema objektivnom novinarstvu i kvalitetnim analizama. Kao osnivač i direktor agencije za istraživanje javnog mnjenja „Pragma“, njegov rad je postao sinonim za preciznost i profesionalizam u istraživanju izborne volje birača. Njegov pronicljivi pristup omogućava mu da duboko zaroni u složene procese, osvetljavajući političku scenu kroz analize koje razmatraju prirodu vlasti, propuste opozicije i društvene izazove koji su pred nama. Preporučujemo Vam da pogledate ceo intervju i saznate više o brojnim zanimljivim temama.

Intervju je snimljen 29.1.2025. godine u našim prostorijama, u Beogradu. Emisiju je vodio novinar Aleksandar Pavković. (zvanični youtube kanal Balkan info, 31.1.2025)

https://www.youtube.com/watch?v=dHKdozo69M4&pp=ygULYmFsa2FuIGluZm8%3D



четвртак, 30. јануар 2025.

Insajder debata: Srbija između dve ili nove realnosti

Za tri meseca Srbija je od novosadske tragedije i pada nadstrešnice stigla do pada Vlade. Studenti kažu to nije bio zahtev, a ono što jeste još nije ispunjeno. Ostaju u blokadi, a uz podršku građana i u protestima. Predsednik otvara mogućnost nove Vlade ili novih izbora. Opozicija te izbore, pod nepromenjenim uslovima neće. Znači li to da se Srbija živi u dve realnosti ili u novoj realnosti? Ko tu koga i zašto ne razume? Ima li, između nove Vlade i mogućih novih izbora, trećeg puta? Gde je izlaz i kuda idemo?

Gosti su politikolozi Cvijetin Milivojević, Dejan Vuk Stanković i Dušan Vučićević.

Za tri meseca Srbija je od novosadske tragedije i pada nadstrešnice stigla do pada Vlade. Studenti kažu to nije bio zahtev, a ono što jeste još nije ispunjeno. Ostaju u blokadi, a uz podršku građana i u protestima. Predsednik otvara mogućnost nove Vlade ili novih izbora. Opozicija te izbore, pod nepromenjenim uslovima neće. Znači li to da se Srbija živi u dve realnosti ili u novoj realnosti? Ko tu koga i zašto ne razume? Ima li, između nove Vlade i mogućih novih izbora, trećeg puta? Gde je izlaz i kuda idemo? – pitanja su koje otvara Insajder debata u kojoj su gosti Senke Vlatković Odavić: Cvijetin Milivojević politikolog i stučnjak za odnose sa javnošću, Dejan Vuk Stanković, politički analitičar i profesorom etike na Učiteljskom fakultetu i Dušan Vučićević, profesor Fakulteta političkih nauka.

 (www.insajder.net, TV Insajder, emisija “Insajder debata”, voditeljka Senka Vlatković Odavić, 30.1.2025)

https://www.youtube.com/watch?v=xicdwSTmaXQ

https://www.insajder.net/tv-najava/tv-najava-insajder-debata-srbija-izmedu-dve-ili-nove-realnosti

Vučićev pokret – raspad uživo: Milica Zavetnica i Ferid Bulić jedini u redu za predsednikov „put u budućnost“

Nakon još jednog naprednjačkog skupa u Jagodini, predsednik Aleksandar Vučić dolazi u petak u Trstenik. Glavna tema je promocija novog pokreta “za narod i državu”, iako predsednik ovo najavljuje od septembra 2022. godine, po potrebi. Ipak, znamo jedno - za sad se niko osim Zavetnika i Stranke budućnosti i razvoja neće priključiti. A kako kažu naši sagovornici, to je zato što je reč o samo još jednom marketinškom triku ovog režima u nadi da će primiriti čitavu situaciju u državi.

“Važna vest za Trstenik! Aleksandar Vučić, predsednik Republike Srbije, u petak u 18 časova dolazi u Trstenik. Vidimo se u hali sportova! Čuvajmo Srbiju”, napisao je Mario Spasić, Predsednik Skupštine Trstenika najavivši novi skup Srpske napredne stranke.

Vučić u Trstenik dolazi nakon još jedne najave o formiranju pokreta koji je u opticaju već gotovo tri godine. Do sad je menjao više naziva – od Moje Srbije i Srpskog bloka do, na kraju, Pokreta za narod i državu.

Priču o pokretu predsednik Srbije ponovo je podgrejao na nedavnom skupu u Jagodini.

„Nećemo povratak onih koji su zemlju uništili, a koji bi danas sa manipulacijama da se vrate na vlast. Pokret je o vama i zbog vas, zbog vaše budućnosti, zbog onoga što dolazi“, poručio je Vučić, a umesto detalja o novom pokretu čuli smo samo stare fraze o spoljnim i unutrašnjim neprijateljima, o pokušaju da se uništi Srbija i srpstvo, o tome kako nas samo on kao predsednik šititi, kao i o zloj opoziciji koja bi da sa ulice dođe na vlast.

Vlast je inače tad dovukla više autobusa do Jagodine kako bi bilo što više ljudi na skupu, a prema režimskim medijima brojke su bile neverovatne – od 50.000 do 100.000 ljudi, iako je jasno da u centru Jagodine nema kapaciteta za toliki broj ljudi.

Kako je preneo Arhiv javnih skupova, tamo je bilo oko 14.000 simpatizera.

A ko planira da se priključi ovoj Vučićevoj nadstranačkoj organizaciji? Izgleda da su to za sada raspoloženi samo članovi stranke Zavetnici Milice Đurđević Stamenkovski i Stranke budućnosti i razvoja Ferida Bulića.

“Nema dileme da će Zavetnici biti najglasniji deo lokomotive koja nosi naziv Pokret za narod i državu”, rekla je nedavno predsednica Zavetnika Milica Đurđević Stamenkovski.

Nasuprot tome, od socijalista ni traga ni glasa kad je reč o ulasku u pokret. Štaviše, Nova je nedavno pisala da se socijalisti bune po ovom pitanju, kao i po pitanju utapanja u vladajuću Srpsku naprednu stranku.

Nije se oglašavao ni predsednik SDPS Rasim Ljajić, koji je inače pre dve godine na sav glas podržao osnivanje Vučićevog pokreta.

Direktor Vesti TV Nova Slobodan Georgiev kaže kako su to sve Vučićeve marketinške taktike, te misli da od pokreta neće biti ništa.

„Nema ko da bude u Vučićevom pokretu, jer on ne postoji“

“Ovaj pokret je u prvom planu možda jednu do dve nedelje, nakon čega naprednjaci proveravaju kako fokus grupe posmatraju čitavu priču. A videli smo da u Jagodini nije bilo onoliko ljudi koliko se očekivalo, pa će se verovatno ostaviti toga i preći na nešto drugo”, kaže Georgiev za Novu i nastavlja:

“Oni su u poslednje tri do četiri godine to najavljivali, a ništa se nije desilo. Pretpostavljam da mu je neko rekao da će ideja pokreta da možda mobiliše neke ljude da se priključe, ali slaba je vajda od toga”.

A na pitanje kako komentariše to što se skoro niko od koalicionih partnera ovim povodom nije oglašavao, Georgiev kaže da nema ni ko da se priključi nečemu što praktično ne postoji.

“Oni bi se priključili pokretu kad bi nešto postojalo. Činjenica je da ovaj pokret nema ništa – ni ime, registraciju, formu, niti inicijativni odbor. Jednostavno, ovaj pokret ne postoji. Reč je o sredstvu koje SNS aktivira po potrebi”, rekao je on.

S njim je saglasan i politikolog Cvijetin Milivojević, rekavši za Novu da je osnivanje narodnog pokreta Aleksandra Vučića potez očajnika.

„Aleksandar Vučić – …“

“Od samog početka, odnosno od pre tri godine, ja ovaj pokret zovem ‘Pokret za blanko podršku Aleksandru Vučiću da bilo šta o bilo čemu, makar i protivustavno odluči’. A ko će činiti pokret neće biti neka ideološka ili neka druga koalicija, već oni koji su spremni da aplaudiraju i klimaju glavom, šta god on odlučio”.

Milivojević podseća da se takav pokret najavljuje pred svake izbore.

“Gromoglasno se pozdravlja osnivanje Vučićevog pokreta, a na kraju on ne biva nikad uspostavljen. Umesto toga, uvek bude nešto drugo od tih naznaka pokreta, te se od potencijalno zainteresovanih da uđu u pokret stvori kojekakva koalicija koja po pravilu nosi isto ime ‘Aleksandar Vučić – …’. U svakom slučaju, uvek ima njegovog imena u tom nazivu”, rekao je Milivojević za Novu i dodao:

“Pametni su ti ljudi koji neće da ulaze u novu avanturu, koja je do sad najmanje pet puta podgrevana, i to obično pred izbore. A uvek je ista priča – pravi se neki opštenarodni front protiv nekoga. Protiv koga se ovog puta pravi pokret? Ako Vučić sad pravi pokret protiv, kako on kaže, ‘nepristojne Srbije’, a nju čine nečija deca, rođaci ili unuci, to znači da će oni koji mu se priključe boriti protiv sopstvene dece”.

Prema mišljenju Milivojevića, niko normalan, bio on političar ili ne, ne bi pristao na regrutaciju u pokret protiv njihove dece ili unuka.

“To je razlika u odnosu na ranije slučajeve najave pokreta. Lako je naoštriti biračko telo da se bori protiv nekakvog izmišljenog neprijatelja u opoziciji. Međutim, teško je naoštriti ih na borbu protivsopstvene dece”, zaključuje Milivojević. (www.nova.rs, portal, Anika Bečki, 30.1.2025)

среда, 29. јануар 2025.