уторак, 11. фебруар 2025.

"SARADNJOM INSTITUCIJA RADI SE NA BORBI PROTIV KORUPCIJE"

 Aleksandra Tomić: Zašto komisije ne žele da predsednik učestvuje, ko ima veću nadležnost od njega?

Najava frontalnog obračuna sa korupcijom dolazi u trenutku kada su građani više nego ikad zainteresovani za transparentnost i odgovornost institucija.

Predsednik Srbije Aleksandar Vučić već je najavio žestoku i nemilosrdnu borbu protiv korupcije, a kako saznaje Kurir, država u narednim danima kreće u opsežnu akciju koja bi mogla da uzdrma i vrhove politike i biznisa. Među uhapšenima bi mogla da se nađu zvučna imena, i to bez obzira na njihovu političku pripadnost.

Da li će borba protiv korupcije konačno dovesti do konkretnih presuda i kakvu ulogu u svemu tome imaju institucije, bila je tema jutarnjeg programa Kurir televizije “Redakcija”, gde su gosti bili prof. dr Aleksandra Tomić, naučni savetnik na Mašinskom fakultetu i član Predsedništva SNS-a, i Cvijetin Milivojević, politikolog.

Tomić je istakla da borba protiv korupcije nije nova tema, već da su prvi ozbiljni koraci napravljeni još 2013. godine, kada je Vučić bio potpredsednik Vlade:

- Borba protiv korupcije započela je 2013. godine, kada je predsednik Vučić bio potpredsednik Vlade i zaista se time bavio. Zaključak tadašnje strategije bio je da mora da postoji saradnja svih institucija, ali ta saradnja nije bila prepoznata na način koji bi pokazao jasan obračun sa korupcijom - rekla je Tomić.

Dodala je da su se u međuvremenu menjale okolnosti i zakoni, te da je upravo to razlog zbog kojeg je sada neophodno krenuti u frontalnu borbu.

- Predsednik je jasno rekao da je sada trenutak za frontalnu borbu i široku saradnju svih relevantnih institucija - naglasila je Tomić.

Milivojević je saglasan da je borba protiv korupcije obeležila 2013. godinu, ali dodaje da bi institucije morale da preuzmu primarnu ulogu, umesto da predsednik Srbije bude taj koji najavljuje akcije.

- Borbom protiv korupcije treba da se bave tužilaštva, sudovi i sudska grana vlasti, a ne predsednik države - rekao je Milivojević.

On smatra da se cela priča o korupciji direktno naslanja na studentske zahteve i pritiske sa ulice, što je, prema njegovom mišljenju, i podstaklo vlast da sada pojača retoriku i preduzme konkretne poteze.

- To je direktna posledica studentskih zahteva i njihove borbe da se izbori pravda - dodao je.

Tomić je istakla da je borba protiv korupcije nešto što mora da postane zajednička odgovornost celog društva, te da građani ne žele samo spektakularna hapšenja, već i pravosnažne presude.

- Građani žele da vide kraj svakog procesa i konkretne kazne za one koji su se ogrešili o zakon - naglasila je Tomić.

Ona je dodala da je država već napravila velike korake u zakonodavstvu, ali da su potrebna dodatna usklađivanja i ispravke u strategiji za borbu protiv korupcije.

- Sada su mnoge stvari promenjene i imamo prisutnu sinergiju više institucija koje će učestvovati u ovoj borbi - rekla je ona.

Milivojević je upozorio da plenum institucija može biti taj koji donosi odluke, a ne da predsednik preuzima ulogu tužioca i vodi borbu protiv korupcije.

- Mnogo je zakonitije da institucije rade svoj posao. Ustavni sud bi trebalo da bude najautoritativnija institucija, ali vidimo da neko na nju vrši pritisak - rekao je Milivojević.

On je dodao da bi bilo mnogo zdravije za društvo da se sudske odluke donose nezavisno, bez političkih pritisaka i uticaja.

Druga važna tema u emisiji bila je uloga profesora u proceni ispunjenosti studentskih zahteva, ali i pitanje ko snosi odgovornost za određene nesreće i propuste u javnim projektima.

Tomić je podsetila da su profesori preuzeli odgovornost u proceni studentskih zahteva, te da predsednik ima pravo da organizuje dijalog.

- Predsednik Srbije i predsednik parlamenta imaju pravo da traže podatke. Na osnovu toga svako može da uvidi dokumentaciju - rekla je ona.

Dodala je i da postoji volja da se dijalog sa profesorima proširi i institucionalizuje, ali da se čeka jasan odgovor rektorata.

Milivojević, s druge strane, smatra da je odgovornost neravnomerno raspoređena i da su politički akteri često izvan sfere krivice.

- Građanski zahtev svih nas bio je da se zna ko je odgovoran za pad nadstrešnice u Novom Sadu. Da li je moguće da je kriv samo inženjer? To su ljudi koji su radili svoj posao najbolje što su znali, u domenu koji su imali - rekao je on. (www.kurir.rs, TV Kurir, emisija "Redakcija", voditeljka Olja Lazarević, 11.2.2025) 

https://www.kurir.rs/tv/emisije/Redakcija/79622/REDAKCIJA-11.02.2025.-2.-DEO

 

https://www.kurir.rs/tv/emisije/Redakcija/79629/REDAKCIJA-11.02.2025.-3.-DEO

Нема коментара:

Постави коментар