понедељак, 3. јул 2023.

Protesti iznedrili nekoliko imena, licitacija krenula, ali da li je neko od njih taj?

Realnost ili utopija: Da li opozicija treba da ima jednog vođu? 

Da li opozicija treba da se ujedini oko jednog lidera - pitanje je koje se odavno postavlja, a koje je poslednjih nedelja aktuelizovano zbog protesta "Srbija protiv nasilja". Učesnici protesta uveliko na društvenim mrežama licitiraju o imenu novog vođe opozicije, a analitičari smatraju da još nije realno da jedan čovek udruži sve protivnike vlasti.

Iako su protesti "Srbija protiv nasilja" građanski, tehnički organizator skoro dvomesečnih demonstracija je deo opozicije, pre svih, SSP, Narodna stranka, DS, inicijativa Nedavimo Beograd, PSG, Ekološki ustanak, Zajedno za Srbiju...

Protesti iznedrili manje-više nova lica

Zanimljivo u odnosu na proteste iz 2019. godine i politička dešavanja u prethodne četiri godine ovi protesti su u prvi plan izbacili i neka manje-više nova lica kao svojevrsne lidere demonstracija: potpresednika Narodne stranke Miroslava Aleksića, poslanika DS-a Srđana MIlivojevića, Radomira Lazovića iz inicijative "Ne davimo Beograd", Aleksandra Jovanovića Ćutu iz Ekološkog ustanka i druge...

Zato je na društvenim mrežama uveliko krenulo utrkivanje da li bi neko od njih mogao da bude novi vođa opozicije. Takođe, tokom protesta među govornicima su se našle i javne ličnosti, u prvom redu glumci pa su se pojavili i predlozi da bi možda oni mogli da ujedine opoziciju u borbi protiv vlasti.

Puno je predloga, ali čini se da opozicija i dalje traga za imenom koji bi u potpunosti mogao da kapitalizuje glasove građana koji nisu pristalice vlasti.

Lacmanović: Opoziciji potrebna šira koalicija i jedan vođa

Predrag Lacmanović, izvršni direktor agencije “Faktor plus”, smatra da bi za opoziciju bilo bolje da se ujedini.

- Opoziciji je potrebno da se udruži u širu koaliciju i da izabere jednog čoveka koji će je predvoditi i oko kojeg će se svi okupiti - smatra Lacmanović.

Kako kaže, od kako su počeli protesti rejting pojedinačnih opozicionih stranaka nije drastično porastao. Reč je o povećanju od pola do dva procenata glasova. Tako da opozicija ne može za sada da oseti prave efekte protesta. Na protestu i dalje imate dobar broj građana koji kada ih pitate za koga bi glasali od opozicionih stranaka kažu ni za jednu - navodi Lacmanović.

Milivojević: Rano za vođu opozicije

S druge strane, Cvijetin Milivojević, politikolog, ističe za "Blic" da je još rano da opozicija dobije lidera.

- Na protestima se pojavljuju nova lica koja čak i nisu u samom vrhu svojih stranaka. Takođe, mogu se videti i neka lica iz javne sfere, ali i mladi. Da bi neko postao vođa opozicije mora prirodno da se nametne, a za to je potrebno vreme - analizira Milivojević.

Kako kaže, neophodno je i političko iskustvo.

- Kada to kažem ne mislim da samo stariji ljudi po godinama mogu da budu lideri. Imate mlade ljude koji su već godinama u politici, ali i starije političare koji tek sad stiču iskustvo u ovoj oblasti - ocenjuje Milivojević.

Mihailović: Ova opozicija nema Đinđića

Srećko Mihailović, sociolog, pak, ne veruje da će opozicija uskoro dobiti vođu.

- Sve naše partije su liderske partije čiji rejting uglavnom zavisi od rejtinga lidera. Zbog toga je izražena konkurencija između stranaka i takva liderska situacija u svakoj opozicionoj stranci onemogućava vođstvo opozicije od strane jednog lidera - smatra Mihailović.

Naš sagovornik napravio je poređenje sadašnje i opozicije s kraja prošlog veka.

- Krajem devedesetih i početkom dvehiljaditih godina Zoran Đinđić je uspeo da objedini opozicija u vezi sa jedinim ciljem, a to je smena Slobodana Miloševića. Ova opozicija nema Đinđića i očekivati da se tek tako ujedini je čista iluzija - tvrdi Mihailović.

"Lideri opozicije moraju da se promene"

Kako kaže, da bi opozicija dobila vođu lideri opozicija moraju, najpre, da se promene.

- Oni moraju početi da se bave politikom, a politika je kompromis i dogovor. Ako nema kompromisa i dogovora nema ni lidera opozicije. U opoziciji postoje ideološke razlike, postoji nekoliko ideologija. Da li je to razlog za više kolona na izborima? Pokazalo se da više kolona na izborima ne mogu da dovedu do promene vlasti - poručuje Mihailović.

Sociolog primećuje da "opozicija kopira vladajuću stranku".

- Opozicija mora biti bolja, civilizovanija, etičnija i efikasnija od vlasti da bi došla na vlast - zaključuje Mihailović. (www.blic.rs, Blic, Marko Tašković, 3.7.2023)

Нема коментара:

Постави коментар