Gost: Cvijetin Milivojević, politikolog
Autorka i voditeljka: Ljubica Gojgić (www.media.rtv.rs, Radio-televizija Vojvodine, emisija “Pravi
ugao”, 16.10.2024)
https://www.youtube.com/watch?v=9GIrrr5US94&pp=ygUKcHJhdmkgdWdhbw%3D%3D
Gost: Cvijetin Milivojević, politikolog
Autorka i voditeljka: Ljubica Gojgić (www.media.rtv.rs, Radio-televizija Vojvodine, emisija “Pravi
ugao”, 16.10.2024)
https://www.youtube.com/watch?v=9GIrrr5US94&pp=ygUKcHJhdmkgdWdhbw%3D%3D
Politikolog Cvijetin
Milivojević kazao je danas agenciji Beta da rezultati popisa stanovništva u
Crnoj Gori odražavaju kako se građani te zemlje zaista osećaju, dodajući da
nije bilo presije vlasti na njih da se izjašnjavaju kao Crnogorci.
Popis je pokazao da
raste broj građana koji se izjašnjavaju kao Srbi, dok pada broj onih koji se
izjašnjavaju kao Crnogorci, a Milivojević je naveo da je promena vlasti doprinela
toj pojavi.
"Broj Crnogoraca
se povećao kada je rukovodstvo te države vodilo antisrpsku politiku. Ljudi su
bili pod pritiskom. Poslednjih nekoliko godina situacija se promenila. Vlast
nije terala ljude da se izjasne na određeni način. Oni koji su pristalice
nezavisne Crne Gore ne moraju da se izjašnjavaju kao Crnogorci. Tako da su ovi
rezultati logična posledica promene vlasti", naveo je Milivojević.
Dodao je da ga nije iznenadila činjenica da se na popisu
43,18 odsto stanovnika izjasnilo da govori srpskim jezikom, a 34,52
crnogorskim.
"Logično je da
je većina ljudi rekla da govori srpskim jezikom. Vi možete jezik zvati kako
hoćete, ali je to u istorijskom smislu najduže bio srpski. Kada je pukla
koalicija Mila Đukanovića i Momira Bulatovića, onda je formiran veštački
crnogorski jezik", rekao je Milivojević agenciji Beta.
Po njegovim rečima,
pitanje zvaničnog jezika u Crnoj Gori sigurno će biti tema u narednom periodu,
a na tome će insistirati partije koje ciljaju srpsko nacionalno telo.
Rezultati popisa, koji je sproveden tokom decembra prošle
godine, objavljeni su danas i pokazali su da u Crnoj Gori Crnogoraca ima 41,12
odsto dok Srba ima 32,93 odsto, a na prethodnom popisu 2011. godine je
Crnogoraca bjilo 45 procenata, dok je Srba bilo 29 odsto.
Popis je pokazao da Crna Gora ima 623.633 stanovnika,
ženskog pola ih je 50,8 odsto, a muškog 49,2 odsto, saopšio je Zavod za
statistiku Monstat. (www.beta.rs, 15.10.2024)
Четврта деценија политичког плурализма у Србији - у петокњижју (пет књига) Цвијетина Миливојевића:
1. "НА ПРВУ ЛОПТУ - политичко комуницирање у Србији
1990-2007" (цена: 499 дин)
2. "МОСТОВИ И
ИЗБОРИ - политичко колумницирање у Србији 2008 - 2018" (499 дин)
3. "ДУХОВНА КОЛАБОРАЦИЈА" (399 дин)
4. „НУЛТА 2020 ТАЧКА - тридесета зима вишестраначја“ (399 дин)
5. И најновија: “ВУЧЈЕ
ВРЕМЕ – 2022: од обожавања до обожења, од подрепљења до преумљења“ (цена 799
дин)
Додатни попусти за још неке књиге (буквари, азбучници,
приручници из области: новинарства, односа с јавношћу, политичке комуникације,
пропаганде, политике):
1. Књига "ГЛОБАЛНО
ПОТЕМКИНОВО СЕЛО - медијски рат од 1990 - 1995" (издање 1996; аутор
Цвијетин Миливојевић / цена 299 дин)
2. Књига "НОВИНАР
- ВАШ ПРИЈАТЕЉ; приручник за успешне односе с медијима" (издање 2003;
аутор Цвијетин Миливојевић / цена 699 дин)
Књиге се могу наручити поузећем или набавити лично у
Агенцији „Прагма", office@pragma.rs, тел. +387 11 3234 439, Теразије 3А,
Београд
Gost naše najnovije emisije bio je politikolog Cvijetin Milivojević.
Preporučujemo vam da pogledate najnoviju emisiju o
dramatičnom zaokretu Rusije prema SNS. (podcast X 33, voditelj Vuk Rosandić,
11.10.2024)
Emisija: Jutro na BLIC
Termin emitovanja: Radnim danima, 07:00
Voditelji: Maja Nikolić i Danilo Mašojević
Tema: Sednica o litijumu u Skupštini Srbije
Gosti: Cvijetin Milivojević, politikolog Dejan Miletić,
politički analitičar (www.blic.rs, TV Blic,
9.10.2024)
Rezultati juče završenih lokalnih izbora u BiH pokazuju da će vlast u Sarajevu ostati ista kao i gradonačelnik u Banjaluci, ali SDA i SNSD, koje nisu osvojile ove pozicije, ostaju stranke sa najviše moći u lokalnim sredinama nakon izbora u Bosni i Hercegovini.
Od svih pobeda, Bakiru Izetbegoviću je najdraža ipak ona nad
Fikretom Abdićem u Velikoj Kladuši, a Miloradu Dodiku u dve opštine u
Federaciji BiH.
Proglasivši čak tri kandidature, predsednik Republike Srpske
otvorio je novu predizbornu trku još u predizbornoj noći.
Na pitanja kako će
odgovoriti opozicija i šta smo o Bosni i Hercegovini 2024 godine saznali
minulog 6. oktobra, za Euronews Region su govorili politikolozi Cvijetin
Milivojević i Vojislav Savić, kao i docent Fakulteta političkih nauka Despot
Kovačević.
Bosnu i Hercegovinu su zadesile tragedije u nekoliko opština
neposredno pre izbora, tako da izbori tamo nisu održani. U tragedijama je
stradalo 20 ljudi, a možda i više.
Savić: Izbori održani
u senci tragedija, ali uz pokazanu humanost i pijetet
Na pitanje da li je taj događaj bio razlog da ga učesnici
izbora zloupotrebe, da li je to bio povod da se to dogodi ili su učesnici imali
primeren odnos prema njemu, Savić ističe da je reakcija u BiH bila puna
pijeteta, ali da je svoj odjek događaj imao u celom regionu.
"Generalno, mislim da je u celoj državi bilo dovoljno
pijeteta. Međutim, to su dva potpuno odvojena procesa. Mislim da su javnost i
građani generalno prvo izrazili empatiju na način na koji to dolikuje, ali s
druge strane, to nije bio razlog da se ometa izborni proces. Preskupa bi bila
cena odlaganja kompletnih izbora zarad nečeg što može i svakako da se pokaže u
svakodnevnoj komunikaciji, na kraju krajeva konkretnim delima", kaže Savić
i dodaje:
"Ja moram isto da kažem da kada se tako nešto desi, da
je odjek bio mnogo veći od same Bosni i Hercegovine, da smo imali jednu
regionalnu akciju u kojoj su se zaista svi ljudi odazvali i na kraju, ono što
je najvažnije u takvim situacijama, pokazala se jedna elementarna humanost. U
akciji su učestvovali ljudi iz Civilne zaštite Republike Srpske, pa evo, čak se
desila i institucionalna pomoć, mislim da je Dodik odmah uplatio neki novac
opštinama koje su pogođene tom nesrećom. Opštinama su pomogle Srbija, Crna Gora
i Hrvatska, zaista, to se osetilo u javnosti, nije bilo nikakve dileme. Da li
je bilo nekih sporadičnih glasova u Federaciji BiH, između njih? Možda da, ali
to nekako nije doprlo do šire javnosti, barem ja zastupam to mišljenje".
Na medijskoj sceni BiH je došlo do sukoba "Slobodne
Bosne" i "Face TV", a Savić kaže da je čak i to gurnuto u
stranu, jer nije bilo vreme za takve rasprave.
"I sami su u međuvremenu shvatili da to nije prosto
način gde može da se neko politički razačunava sa bilo kim", smatra on o
prilikama u kojim su održani izbori.
Milivojević: Dodik i
SNSD ostvarili odličan rezultat osvojivši 40.000 glasova više nego na prošlim
izborima
Politikolog Cvijetin
Milivojević je komentarisao rezultate u samoj Republici Srpskoj, istakavši da
je pobeda Draška Stanivukovića u Banjaluci bila očekivana, kao i rezultati u
drugim većim gradovima.
"Da, bila je
očekivana, kao što je očekivana pobeda koalicija oko SNSD-a na izborima za
Gradsku skupštinu u Banjaluci, takođe je očekivana i pobeda Ljubiše Petrovića,
kandidata SDS-a u Bijeljini, kao što je očekivana i pobeda koalicija oko SNSD-a
u Gradskoj skupštini u Bijeljini. Dakle, sve je to manje više na nivou
očekivanja kad je reč o Republici Srpskoj", kaže Milivojević i nastavlja:
"Ono što je za
mene neobično je da je ovaj put zapravo, ako bismo sabrali sve te glasove koje
je Dodikova stranka dobila zapravo na lokalnim izborima, to je više, ozbiljno,
čak mislim za 40.000 glasova više nego na prethodnim izborima, što je zaista
ozbiljan rezultat".
Na opasku da je
jučerašnji rezultat za samo 10.000 glasova više nego što je Dodik dobio na
predsedničkim izborima, Milivojević kaže da na tim izborima Dodik, ipak, nije
lako pobedio, dok je jučerašnja pobeda ubedljivija.
"Da, ali
predsednički izbori su izbori na kojima Dodik nije baš tek tako lako pobedio.
Dakle, na tim izborima je on podbacio, a ja govorim sada o parlamentarnim i
lokalnim izborima, na kojima je učestvovao SNSD i stranke koje mu prirodno
inkliniraju. Dakle, njegova sadašnja i buduća koalicija", kaže on.
Kovačević: Pripreme za
sledeće izbore su počele, a gradonačelnici u Banjaluci i Bijeljini će
profitirati u kohabitaciji
Na pitanje da li su već počele pripreme za izbore 2026.
godinu i opšte izbore, Kovačević odgovara da je Dodik saopštio da će biti
kandidat, te da pripreme jesu počele.
"Mislim da je Dodik otvorio zapravo te pripreme. Rekao
je da će on biti kandidat za predsednika ponovo. Imamo tu i Šobota i Mikajla
Lazića, ljude koji su izgubili izbore juče, nikako nisu poraženi, jer su imali
zaista dobre rezultate i mislim da u tim rezultatima, Lazića u Bijeljini i
Šobota u Banjaluci, možete primetiti da su oni imali veoma težak zadatak. Ja
bih pre svega rekao da je Lazić u Bijeljini imao težak zadatak, jer ste imali
onaj opoziv gradonačelnika Bijeljine koji ne uspeo, što je dao dodatni, čini mi
se, motiv biračima Ljubiše Petrovića i njemu snagu zapravo da je neoboriv u
Bijeljini", smatra Kovačević.
On ističe i to da je značajna stvar što će postojati
kohabitacija u gradovima Banjaluci i Bijeljini, gde gradonačelnici i
skupštinska većina ne dolaze iz iste političke opcije.
"Ipak, ovo što je Milivojević rekao, upravo je važno da
mi znamo da ćemo u Bijeljini i Banjaluci sigurno imati tu vrstu kohabitacije.
Jednu skupštinsku većinu i gradonačelnika koji nije iz te opcije", kaže
Kovačević i dodaje:
"I ono što je zanimljivo možda u kontekstu Bosne i
Hercegovine jeste da te situacije često idu u korist, čini mi se,
gradonačelnika, jer oni ispadaju žrtve većine u skupštini, koja je na neki
način nije baš tako posredno, iako je, naravno, birana posredno, ali ne na taj
način kao gradonačelnici", kaže Kovačević i zaključuje da gradonačelnici u
takvom sukobu profitiraju.
"Samim tim oni profitiraju na tom sukobu. Oni
profitiraju na tom sukobu i mnoge probleme u svojim lokalnim sredinama često
guraju na skupštinsku većinu, što smo videli možda iz ovih iskustava dosad da
ide njima u korist", rekao je Kovačević. (www.euronews.rs,
TV Euronews Srbija, voditeljka Dragana Pejović, 7.10.2024)
Vlast
u Sarajevu ostaje ista, kao i gradonačelnik u Banja Luci. Ali i SDA i SNSD koje
nisu osvojile ove pozicije, ostaju stranke sa najviše moći u lokalnim
sredinama, nakon izbora u BiH. Od svih pobeda Bakiru Izetbegoviću je najdraža,
ipak, ona nad Fikretom Abdićem u Velikoj Kladuši. A Miloradu Dodiku u dve
opštine u Federaciji. Proglasivši čak tri kandidature predsednik Republike
Srpske otvorio je i novu predizbornu trku još u izbornoj noći. Kako će
odgovoriti opozicija? Šta smo o Bosni 2026. saznali minulog 6. oktobra?
#EuronewsRegion
Gosti
emisije: Cvijetin Milivojević,
politikolog
Vojislav Savić,
politikolog
Despot Kovačević,
docent Fakulteta političkih nauka
Uređuje
i vodi: Dragana Pejović
Producentkinja:
Tijana Vojtehovski
Jeftino uzbuđenje koje je dobar deo građana Srbije osetio nakon hapšenja vlasnika kompanije „Delta“ Miroslava Miškovića pre skoro 12 godina, na kraju ispade da i nije toliko jeftino. Ceh za jednokratnu utehu tranzicijom oštećenih i uvređenih bi, prema računici Miškovićevih advokata, trebalo da iznosi oko 12,3 miliona evra. Državnih, to jest narodnih para, razume se.
Upravo taj iznos bi, prema navodima tužbe koja je nedavno
isplivala u javnost, trebalo da bude dovoljna materijalna nadoknada za 223 dana
koliko je Mišković proveo u pritvoru, od zime 2012. do leta 2013. godine. Iako
je tužba podneta još u julu prošle godine, njeni detalji su tek nedavno
objavljeni, taman pred glavni pretres koji treba da počne 4. novembra.
Predmet sudskog spora koji je Miškovićev „Delta holding“
pokrenuo protiv države, prema rečima advokata i nekadašnjeg sudije Specijalnog
suda Vladimira Vučinića, biće utvrđivanje materijalne i nematerijalne štete
koju su kompanija i njen vlasnik pretrpeli zbog sedmomesečnog pritvora.
„Po Zakoniku o krivičnom postupku, svako lice koje je bilo
neosnovano lišeno slobode ima pravo da u roku od tri godine od pravosnažnosti
oslobađajuće presude traži naknadu štete. Ta šteta može biti materijalna, ali i
nematerijalna. Materijalna se odnosi na eventualnu izmaklu dobit, odnosno
situaciju u kojoj je kompanija izgubila neki posao zbog toga što je njen prvi
čovek bio u pritvoru. Tu je i pitanje nematerijalne naknade štete, nastale kao
posledica činjenice da je čovek koji je važio za jednog od vodećih privrednika
proveo sedam meseci u pritvoru“, ističe Vučinić.
Novac u pritvoru
Prema detaljima koji su dospeli u javnost, Miškovićev „Delta
holding“ će potraživati isključivo materijalnu štetu i to zbog 12 miliona evra
koje je položio kao jemstvo kada je sud odlučio da mu vrati pasoš i dozvoli da
ode na službeni put u London. Za razliku od Miškovića koji je iza rešetaka proveo
223 dana, novac je ostao „u pritvoru“ punih devet godina koliko je još trajalo
suđenje, a sve kao garancija da će vlasnik „Delte“ da se pojavljuje u sudnici.
Za tih devet godina novac je besposlen ležao na računu suda umesto da plodi
druge poslovne aranžmane. Iako je novac vraćen „Delti“ kada je Mišković
pravosnažno oslobođen, advokati su izračunali da zatezne kamate iznose taman
još 12 miliona evra. Pride, na kursnu razliku izgubljeno je još 390.000 evra,
što je sve stavljeno u tužbu.
Sudija koji je odredio jemstvo, što ga je u konačnici
koštalo karijere sudije, bio je upravo Vladimir Vučinić.
„Da mu ja nisam odredio jemstvo, omogućio da ode na poslovni
put u London, kao i da je duže bio u pritvoru, verujem da bi iznos koji se
traži u tužbenom zahtevu bio veći. Ja sam državi uštedeo veliki novac, a
pokazalo se da tim postupcima nikakva šteta nije počinjena pošto je Mišković
bio prisutan tokom sudskog postupka do samog kraja“, navodi Vučinić.
Hapšenje Miroslava Miškovića je bila prvorazredna senzacija
krajem 2012. godine. Međutim, i pre hapšenja se naslućivalo da se steže obruč
oko vlasnika „Delte“ i čoveka koji je godinama nosio oreol najvećeg tajkuna u
zemlji. Počelo je propagandnom pripremom terena, puštanjem glasina da se
Mišković istražuje za zloupotrebe prilikom privatizacije Luke Beograd, za
sporne konverzije zemljišta, te tobožnje poslovne veze sa Darkom Šarićem. Uz
dosta medijske pompe, Mišković je odlazio u UKP na informativne razgovore.
Najzad, 12. decembra, ispred njegove vile su se parkirala dva policijska džipa.
Najbogatiji čovek u Srbiji je sproveden u pritvor.
Prema rečima ekonomskog novinara Miše Brkića, priprema za
hapšenje Miškovića je počela znatno ranije, još za vreme predsedničkog mandata
Borisa Tadića.
„Tadić je imao čitavu kampanju ocrnjivanja domaćih poslovnih
krugova. To je bila prava hajka, prebacivanje krivice sa političkog sektora na
poslovne krugove. Poruka narodu je glasila - vi teško živite, ali ne zato što
smo mi nesposobni, nego zato što su vas pokrali tajkuni. To je rađeno u
kontinuitetu i tokom, ali i nakon finansijske krize. U takvim okolnostima, kada
je teren već pripremljen, a narod narkotizovan, dolazi Vučić. Njegov rezon je
bio - imam nabačenu loptu, zašto je ne bih samo šutnuo u gol. A ako ćeš već
nekoga da hapsiš, onda ideš na veliku zverku“, navodi Brkić.
Politički profit
Nije bilo potrebno da se dugo čeka da bi se videlo koliko je
hapšenje Miškovića bilo politički profitabilno za Srpsku naprednu stranku. Oni
su šest meseci ranije došli na vlast, mahom obećavajući oštru borbu protiv
korupcije, osvojivši 24 odsto glasova. Devet dana nakon hapšenja, agencija
Faktor plus je izračunala da se rejting SNS-a popeo na 35,6 odsto. Jedino ko je
više od stranke profitirao je njen tada novoizabrani predsednik Aleksandar
Vučić.
Vučić, tada na poziciji prvog potpredsednika Vlade, bio je
lice borbe protiv korupcije, „srpski Eliot Nes“. On je pre hapšenja Miškovića
najčešće govorio o temi borbe protiv korupcije, a u danu kada je vlasnik „Delte“
uhapšen, imao je za uveče zakazano gostovanje na RTS-u. Njegov status
predvodnika ove borbe dodatno je zacementiran jednom Miškovićevom izjavom datom
u afektu kada su policajci došli po njega. Prema kasnijim tvrdnjama njegovih
advokata, Mišković je rekao da Vučić ne bi mogao da ode na RTS da ga prethodno
nije uhapsio. Ipak, u svim medijima se pojavila verzija koja glasi da je
Mišković rekao da Vučić neće dočekati gostovanje na RTS-u. To je, naravno,
interpretirano kao pretnja, a ubrzo su se svi viđeniji predstavnici vlasti
oglasili tvrdnjom da vlasnik „Delte“ ugrožava bezbednost predsednika stranke.
Vučić je nakon hapšenja izjavio da ga izjava Miškovića ne zabrinjava preterano,
te da mu je važnije da u „Srbiji ne postoje nedodirljivi“. Na društvenim mrežama
je napisao: „Srbiju nije, niti će moći iko da pobedi, pa ni Miroslav Mišković“.
Cesid je nedugo nakon toga izračunao da je Vučićev lični
rejting dupliran, čime je definitivno izašao iz senke Tomislava Nikolića, koji
je šest meseci ranije na predsedničkim izborima pobedio Borisa Tadića.
Drastičan skok u rejtingu je potvrđen na parlamentarnim izborima 2014. godine
gde je SNS osvojio 48 odsto glasova, a Vučić prvi put postao predsednik Vlade.
Politički analitičar
Cvijetin Milivojević ističe da je hapšenje Miškovića „nabildovalo političke
bicepse Aleksandra Vučića“.
„On je u tom trenutku
bio potpredsednik Vlade Srbije. Predsednik Vlade bio je Ivica Dačić, a
predsednik države Tomislav Nikolić. A od celog slučaja se jedino Vučić
politički okoristio. Od tog hapšenja Dačić je bio poništen kao stvarni
predsednik Vlade iako će formalno to biti do 2014. godine“, ističe Milivojević.
Devet godina konfuzije
Kada se prašina od hapšenja slegla, naredne godine je počelo
suđenje pred Posebnim odeljenjem za organizovani kriminal. Od svih onih
spekulacija o Miškovićevim nepočinstvima, na kraju se optužnica protiv njega
nadovezala na istragu koja je vođena protiv biznismena Mila Đuraškovića,
vlasnika „Nibens grupe“. Optužnica je bila kabasta i konfuzna, a Mišković se
teretio za zloupotrebu putarskih preduzeća iz kojih je izvlačio novac.
Paralelno, na optuženičkoj klupi sedeo je i njegov sin.
Prvi kontroverzni potez usledio je kada je Vladimir Vučinić
doneo odluku da Miškoviću vrati pasoš. Zbog toga je medijski napadan, a kada se
javio medijima da javno obrazloži svoju odluku, dobio je disciplinsku prijavu
predsednika suda. Na kraju je predmet spojen sa Đuraškovićevim drugim
postupkom, pa je slučaj otišao drugom sudiji. Kada je postalo izvesno da proces
ne ide u željenom pravcu, tužilaštvo je proširilo optužnicu, pa je Miškovića
optužilo da je pomogao svom sinu da utaji porez.
Trajalo je suđenje punih devet godina, da bi na kraju
Mišković bio oslobođen po svim tačkama optužnice. U međuvremenu, počeli su da
se pojavljuju signali koji sugerišu da su ratne sekire zakopane. Miškovićevi
advokati su se sve ređe oglašavali u javnosti o ovom slučaju, a još 2016.
godine je tadašnji gradonačelnik Beograda Siniša Mali bio gost na obeležavanju
25 godina „Delte“. Kao potvrda simbioze došla je 2020. godine i vest da je
država prodala „Delti“ Sava centar za 17 miliona evra. Na nedavnom otvaranju
koncertne dvorane Sava centra, do Miškovića je sedeo predsednik Vlade Miloš
Vučević.
Ipak, Brkić nije uveren da je u ovom odnosu sve zaboravljeno
i oprošteno.
„Sava centar niko nije hteo da kupi osim Miškovića. Niko
nije imao ni kapital, ni interes, ni viziju, ni sposobnost da kapitalizuje
ulaganje u Sava centar. Tako nešto može samo ‘Delta’ da izvede. A pritom, Sava
centar je bio ‹bolesnik› u koji je država na godišnjem nivou morala da ubacuje
25 miliona evra. U takvim okolnostima, šta imaš da se voliš sa onim ko to hoće
da kupi? Prosto prodaš i rešiš se jednog problema. A što se tiče bliskosti
‘Delte’ i vlasti, čaršijom jeste kolala dilema da li su oni ponovo u ljubavi.
Ipak, mislim da je ova tužba svima koji to misle zapušila usta“, navodi Brkić.
Upitan da li smatra
da su Mišković i vlast zakopali ratne sekire, Cvijetin Milivojević naglašava da
u „biznisu nema ljubavi“.
„Pitanje je da li je
bilo pokušaja da se pronađe neka vrsta razumnog obeštećenja za Miškovića, čija
firma je nesporno snosila štetu zbog celog postupka. Pretpostavka u javnosti je
da je prodaja Sava centra bila deo tog obeštećenja, mada je i to upitno kada se
kupovna cena uporedi sa stanjem u kojem je Sava centar bio. Tu postoji i
pitanje iznosa koji je Mišković tražio tužbom, jer sticajem okolnosti
informisan sam da su Miškovića advokati iz inostranstva savetovali da tuži
državu za iznos koji iznosi više desetina miliona evra, uvereni da će dobiti.
Moguće da je ovaj ipak daleko manji iznos koji se traži tužbom deo Miškovićeve
želje da ne naruši previše svoj ugled u javnosti“, navodi Milivojević.
On dodaje da iz ove
perspektive deluje da je sve bila predstava za javnost, ali da je i to upitno.
„Možda je bila, a
možda i nije. Nisam siguran da je Aleksandar Vučić tada previše znao o vlasti,
mislim da je delao po inerciji. Uvideo je šansu da se izdigne iz senke Nikolića
i Dačića, i iskoristio ju je“, kaže Milivojević.
Nasuprot emocijama, stoje hladne cifre. A one kažu da će
uskoro početi postupak u kojem će sud odlučiti da li će i koliko naknadu iz
budžeta isplatiti Miškoviću. A tu svakako stoji i nikada zvanično demantovana
informacija da je Srbija već izgubila spor pred Vašingtonskom arbitražom
Svetske banke protiv firme Marka Miškovića, koja je državu koštala 30 miliona
evra. Na kraju, tu je i pitanje sudskih troškova koji idu na teret države.
Koliko god taj račun na kraju ukupno bude iznosio, jedna stvar je izvesna -
platiće ga građani Srbije.
(www.nin.co.rs, NIN, 2.10.2024, Vuk
Jeremić)
Skupštinska rasprava o rebalansu budžeta ogolila je disbalans života. Koje su najvažnije teme vlasti, a na kojima insistira opozicija, kako se govorilo o novcu koji u budžet izdvajaju svi građani, a kako o litijumu, stvarnim i manje realnim svetskim i regionalnim pretnjama? Gosti: politički analitičari – Cvijetin Milivojević i Dejan Vuk Stanković i politikolog – Nikola Parun.
https://www.youtube.com/watch?v=haYtt1gOWkM&pp=ygUPaW5zYWpkZXIgZGViYXRh
Rasprava poslanika vlasti i opozicije o preraspodeli novca u
budžetu pokazala je u potpunosti disbalans društva. Govorilo se o svemu svašta,
a o suštini koja je važna za građane – ništa. Optužbe i kontraoptužbe stavile
su u drugi plan interes građana. Netrpeljivost u društvu je sve veća, a
argumenata sa obe strane je sve manje. Takva praksa pretvorila je državu u
rijaliti, a građane - za koga god da glasaju - u puke posmatrače nametnutog
programa za koji nemaju daljinski upravljač.
Na ulicama su prosvetni radnici i poljoprivrednici – jedni
uče našu decu, drugi proizvode hranu - i kao takvi trebalo bi da su važni
svima, ali nisu. Tema bi trebalo da bude i da li je važnije zdravlje ili novac
kada je iskopavanje litijuma u pitanju, ali i to se svodi na raspravu između
vlasti i opozicije – struka ćuti.
Šta je građanima u svemu ovome važno, a koje teme nameću
političari? Večerašnja Insajder debata u najkraćem glasi: O čemu mi ovde
pričamo?
I baš zato naši gosti u ovoj debati nisu političari nego
politički analitičari Cvijetin Milivojević i Dejan Vuk Stanković i politikolog
Nikola Parun.
Kako se govorilo o novcu koji u budžet izdvajaju svi
građani, kada i kako o litijumu, stvarnim i manje realnim svetskim i
regionalnim pitanjima, pitala je goste Insajder debate novinarka Jasmina
Dobrilović. (www.insajder.net, TV
Insajder, 3.10.2024)