Odluka Kristijana Šmita da nametne izmjene Izbornog zakona
BiH, kojima su Centralnoj izbornoj komisiji (CIK) data mnogo šira ovlaštenja
oko kažnjavanja političara i stranaka, mogla bi da BiH uvede u najopasniju krizu
od potpisivanja Dejtonskog sporazuma.
To za Srpskainfo tvrdi politički analitičar i direktor PR agencije “Pragma” iz Beograda, Cvijetin Milivojević. On, između ostalog, ističe da bi “preslobodno tumačenje” dobijenih ovlaštenja od strane Šmita, CIK moglo da dovede u poziciju sličnu onoj koju ima Ustavni sud BiH.
– Činjenica je da ovim izmjenama Izbornog zakona, koje Šmit naziva tehničkim, CIK postaje neka vrsta “nadtijela”, nešto slično kao i nesrećni Ustavni sud BiH, odnosno neka vrsta institucije iznad svih zakona. To je, kako izgleda, zamišljeno da bude neka vrsta pomoćnog organa visokog predstavnika, koji je opet, sa svoje strane, iznad svih zakona u BiH. To je jedan kalambur – smatra Milivojević.
Inače, da će vladajuće političke stranke Srba i Hrvata u BiH teško prihvatiti nametnute izmjene Izbornog zakona potvrđuju oštre reakcije čelnika tih partija, koje se ne stišavaju otkako je Šmit donio navedenu odluku.
Inkvizicija
Srpski član Predsjedništva BiH Milorad Dodik, između ostalog, rekao je da je očigledno da Kristijan Šmit ispunjava želje sarajevskih stranaka i opozicije u Republici Srpskoj i da ono što je nametnuto, kako tvrdi, nema nigdje na svijetu.
Za nametnute takozvane tehničke izmjene Izbornog zakona, koji bi trebalo da spriječe govor mržnje, sve vidove neprimjerenog ponašanja u kampanji, kao i zloupotrebu javnih resursa, Dodik smatra da je Centralnoj izbornoj komisiji sada data “inkvizicijska uloga”.
– Ako američki predsjednik ide u kampanju za drugi mandat, onda on koristi sve resurse, najviše iz bezbjednosnih razloga – istakao je Dodik, vjerovatno aludirajući na vlastitu upotrebu službenih vozila i helikoptera u predizbornoj kampanji SNSD u Srpskoj.
Predsjedništo Hrvatskog narodnog sabora nedavno je, takođe, najoštrije osudilo Šmitove intervencije u Izbornom zakonu, navodeći da je ovim izmjenama “trenutni nelegalni sastav CIK dobio izuzetno velika ovlaštenja”, što, kako tvrde, omogućava zloupotrebe i donošenje politički motivisanih odluka.
Nadinstitucija
Komentarišući reakcije čelnika SNSD i HNS, Cvijetin Milivojević smatra da bi BiH zaista ušla u “nezapamćenu političku krizu” ukoliko bi CIK, hipotetički, našao razlog da Milorada Dodika ili nekog drugog visokog funkcionera vlasti u Srpskoj sankcioniše na način da mu zabrani učešće na izborima.
– S druge strane, za Republiku Srpsku, odnosno njene birače, dobro je to što nije samo Srpska i njena vlast na udaru mogućih sankcija i pritisaka koji dolaze sa Zapada, nego su to u ovom trenutku i Hrvati, a djelimično, zbog svoje ratne retorike i Bakir Izetbegović i bošnjačko vođstvo. Taj pritisak će se, na neki način, preliti i na druge, jer je do sada, pred svake izbore, cijeli fokus bio na Republici Srpskoj i problemima koje, navodno, jedino Dodik stvara u BiH – kaže Milivojević.
On ne isključuje mogućnost da će CIK “pokušati da se igra nadinstitucije”, budući da je BiH, prema njegovim riječima, vjerovatno jedina zemlja u svijetu gdje opozicija ima veći uticaj na rad tog tijela u odnosu na vlast.
– To je vrlo neobična situacija i vjerovatno jedini takav slučaj u svijetu. Međutim, svako ko želi dobro BiH neće dozvoliti CIK-u da pokuša tako nešto, jer to bi zaista bio kraj i otvaranje krize s nesagledivim posljedicama – upozorava Milivojević. (www.srpskainfo.com, EuroBlic, Boris Knežević, 31.7.2022)
To za Srpskainfo tvrdi politički analitičar i direktor PR agencije “Pragma” iz Beograda, Cvijetin Milivojević. On, između ostalog, ističe da bi “preslobodno tumačenje” dobijenih ovlaštenja od strane Šmita, CIK moglo da dovede u poziciju sličnu onoj koju ima Ustavni sud BiH.
– Činjenica je da ovim izmjenama Izbornog zakona, koje Šmit naziva tehničkim, CIK postaje neka vrsta “nadtijela”, nešto slično kao i nesrećni Ustavni sud BiH, odnosno neka vrsta institucije iznad svih zakona. To je, kako izgleda, zamišljeno da bude neka vrsta pomoćnog organa visokog predstavnika, koji je opet, sa svoje strane, iznad svih zakona u BiH. To je jedan kalambur – smatra Milivojević.
Inače, da će vladajuće političke stranke Srba i Hrvata u BiH teško prihvatiti nametnute izmjene Izbornog zakona potvrđuju oštre reakcije čelnika tih partija, koje se ne stišavaju otkako je Šmit donio navedenu odluku.
Inkvizicija
Srpski član Predsjedništva BiH Milorad Dodik, između ostalog, rekao je da je očigledno da Kristijan Šmit ispunjava želje sarajevskih stranaka i opozicije u Republici Srpskoj i da ono što je nametnuto, kako tvrdi, nema nigdje na svijetu.
Za nametnute takozvane tehničke izmjene Izbornog zakona, koji bi trebalo da spriječe govor mržnje, sve vidove neprimjerenog ponašanja u kampanji, kao i zloupotrebu javnih resursa, Dodik smatra da je Centralnoj izbornoj komisiji sada data “inkvizicijska uloga”.
– Ako američki predsjednik ide u kampanju za drugi mandat, onda on koristi sve resurse, najviše iz bezbjednosnih razloga – istakao je Dodik, vjerovatno aludirajući na vlastitu upotrebu službenih vozila i helikoptera u predizbornoj kampanji SNSD u Srpskoj.
Predsjedništo Hrvatskog narodnog sabora nedavno je, takođe, najoštrije osudilo Šmitove intervencije u Izbornom zakonu, navodeći da je ovim izmjenama “trenutni nelegalni sastav CIK dobio izuzetno velika ovlaštenja”, što, kako tvrde, omogućava zloupotrebe i donošenje politički motivisanih odluka.
Nadinstitucija
Komentarišući reakcije čelnika SNSD i HNS, Cvijetin Milivojević smatra da bi BiH zaista ušla u “nezapamćenu političku krizu” ukoliko bi CIK, hipotetički, našao razlog da Milorada Dodika ili nekog drugog visokog funkcionera vlasti u Srpskoj sankcioniše na način da mu zabrani učešće na izborima.
– S druge strane, za Republiku Srpsku, odnosno njene birače, dobro je to što nije samo Srpska i njena vlast na udaru mogućih sankcija i pritisaka koji dolaze sa Zapada, nego su to u ovom trenutku i Hrvati, a djelimično, zbog svoje ratne retorike i Bakir Izetbegović i bošnjačko vođstvo. Taj pritisak će se, na neki način, preliti i na druge, jer je do sada, pred svake izbore, cijeli fokus bio na Republici Srpskoj i problemima koje, navodno, jedino Dodik stvara u BiH – kaže Milivojević.
On ne isključuje mogućnost da će CIK “pokušati da se igra nadinstitucije”, budući da je BiH, prema njegovim riječima, vjerovatno jedina zemlja u svijetu gdje opozicija ima veći uticaj na rad tog tijela u odnosu na vlast.
– To je vrlo neobična situacija i vjerovatno jedini takav slučaj u svijetu. Međutim, svako ko želi dobro BiH neće dozvoliti CIK-u da pokuša tako nešto, jer to bi zaista bio kraj i otvaranje krize s nesagledivim posljedicama – upozorava Milivojević. (www.srpskainfo.com, EuroBlic, Boris Knežević, 31.7.2022)
Нема коментара:
Постави коментар