Strategija lidera DNS
za izbore otvorila raspravu u opoziciji
Da li opozicija iz Republike Srpske na opšte izbore sljedeće godine treba da izađe sa zajedničkom listom za sve nivoe vlasti ili bi bolje prošla sa samostalnim listama – tema je koja ovih dana mori opozicionare.
Priču je „zakotrljao“ predsjednik DNS, Nenad Nešić koji je izašao u javnost sa idejom da opozicija na sljedeće izbore izađe sa jedinstvenom listom za sve nivoe vlasti. Nešić smatra da bi jedinstvena lista spriječila kalkulisanja i međusobne optužbe.
– Neće biti mjesta da se bilo koja opoziciona partija optužuje za saradnju sa režimom, jer neće biti ostavljen prostor za tu saradnju. Ja sam za zajedničku listu na kojoj bi bili ljudi koji uživaju najveći autoritet kod građana, nebitno iz koje stranke dolaze. Bitno je da su to ljudi koji mogu pobijediti kandidate vladajućih partija – navodi Nešić.
Kako je za Srpskainfo potvrđeno u opoziciji, Nešić je ovih dana poslao i zvaničan dopis u kojem, osim zajedničke liste, predlaže da se svi zajedno okupe oko dva kandidata za inokosne funkcije (predsjednik Republike i srpski član Predsjedništva BiH).
– U dopisu se navodi da će DNS podržati ta dva kandidata, ma ko da oni budu, ali da se opozicione partije obavežu da će DNS dobiti mjesto premijera- potvrdio nam je predsjednik “Liste za pravdu i red” i narodni poslanik, Nebojša Vukanović.
On dodaje da nije saglasan sa ovim prijedlogom jer smatra da se ne mogu dijeliti funkcije, a da se uopšte ne zna ni ko će osvojiti koliko mandata.
– Siječe se ražanj dok je zec u šumi. Nisam za to, kao što nisam ni za zajedničku listu opozicije. Smatram da ona ne bi ništa donijela, bar kada je u pitanju parlament Srpske, dok bi za Parlament BiH, takav nastup možda bio dobar i produktivan – smatra Vukanović.
On pojašnjava da zajednička lista po njemu nije pametna ideja jer ima građana koji bi možda glasali za SDS, ali ne bi ako je tu SPS ili DNS, i obrnuto.
Možda bi, kaže on, neko glasao za jednu stranku, ali ne simpatiše onu drugu i to bi mu bila prepreka da da svoj glas. Vukanović ističe da je cenzus od tri odsto za NSRS nizak i bilo bi mnogo praktičnije i efikasnije izaći u tri opozicione kolone, nego u jednoj.
– Možda bi trebalo raditi na tome da se napravi zajednička opoziciona lista za Parlament BiH jer mnoge stranke ne mogu preći cenzus, pa se gube glasovi. Međutim, za NSRS mislim da to nije pametno i ne bi dalo rezultat – kategoričan je Vukanović.
Lider SPS, Goran Selak ističe da njegova stranka principijelno ne komentariše stvari koje, po njegovom ubjeđenju, trebaju biti predmet razgovora između partija, a ne dio neke javne rasprave.
– Pitanje jedne ili više listi je pitanje procjene koja ima smisla isključivo za one subjekte koji samostalno ne mogu da obezbijede cenzus. Svaka partija koja ima mogućnost da sama uđe u parlament matematički nema razloga da ide na objedinjene liste – ističe Selak.
On dodaje da je građanima bolje ponuditi više opcija, jer nisu afiniteti svih onih koji su za promjene trenutnog stanja isti.
Selak ističe da neko preferira pitanja socijalne pravde, neko ekonomske teme, nekome se najvažnija nacionalna pitanja i slično.
– Dakle ne smatram jednu listu posebno potrebnom. Smatram da je najbitnije da se koncipiraju jasne politike za ekonomska i demografska pitanja, jasan odgovor za nacionalno važna pitanja i kompletan program uspostavljanja principa vladavine zakona. Uz to i dva dobra kandidata stvara se realna šansa da građani podrže pozitivne promjene. SPS će kao i do sada biti dio rješenja, a ne problema kada su ove stvari u pitanju – poručuje Selak.
Politički analitičar iz Beograda, Cvijetin Milivojević smatra da bi zajednička lista bila pogrešna jer se nisu stekli uslovi za tako nešto.
On ističe da opozicija ne mora da ide sa zajedničkom listom da bi sačuvala glasove, a kao primjer navodi iskustvo sa izbora u Crnoj Gori.
Milivojević podsjeća da ni u Crnoj Gori nije došlo do rasipanja opozicionih glasova jer je opozicija izašla sa tri liste – građanističkom, prosrpskom i jednom državotvornom crnogorsko-srpskom.
– Sve tri liste su uzele svoj dio biračkog tijela, jer nije bilo gađenja prema glasanju za neku opozicionu stranku s kojom birači ne dijele stavove. Tako može da uradi i opozicija u Republici Srpskoj – smatra Milivojević.
On dodaje da je Crna Gora pravi primjer kako se glasovi ne rasipaju, jer je svaki opozicioni glas ušao kao podrška nekoj od tri liste.
Milivojević ističe da zajednička lista u nekim vremenima ima smisla i može da bude dobitna kombinacija. Međutim, kako kaže on, riječ je o specifičnim vremenima i onda kada se slože okolnosti.
Prema njegovim riječima, takav slučaj je bio 2000. godine u Srbiji kada su se ujedinile sve opozicione stranke kako bi srušile režim Slobodana Miloševića, nakon NATO agresije na Srbiju povodom Kosova.
– Sve opozicione stranke su se tada složile da je Milošević glavni problem da bi se na jednoj strani sačuvalo Kosovo unutar Srbije, a na drugoj strani da bi Srbija krenula ka EU – pojašnjava Milivojević.
On ističe da takav trenutak sad nije u Srpskoj. Milivojević kaže da je trenutno goruća tema u BiH, vraćanje nadležnosti Republici Srpskoj. On navodi da sve srpske stranke u Republici Srpskoj, i iz vlasti i opozicije dijele isti stav, a to je da RS treba vratiti nadležnosti.
Međutim, ne slažu se u taktici kada je pravo vrijeme za to i na koji način to učiniti.
– To nije dovoljno da motiviše birače da izađu i kažu: “taktika od ovih je bolja od one koju predlaže lider SNSD, Milorad Dodik”. Ne možete onda napraviti jedinstvenu listu opozicije koja će poništiti Dodika na najjačoj temi. A, to je upravo najvažnija tema koja će se protezati sve do izbora. Opozicija mora naći neku drugu temu, ali teško je gurnuti sada neku drugu temu na kojoj je Dodik ranjiv, a da ona ne bude u sjenci ove velike teme – navodi Milivojević.
ŠEHIĆ: ŠANSA ZA MALE PARTIJE
Politički analitičar i bivši član Centralne izborne komisije, Vehid Šehić, ističe da partije trebaju same odlučiti da li im je bolje da idu u jednoj, zajedničkoj koloni ili više njih.
– Moraju vidjeti raspoloženje građana prema svakom političkom subjektu i onda donijeti odluku. Tako nešto u principu rade manje stranke koje ne mogu preći izborni prag od tri odsto, pa im je zajednička lista neka vrsta garancije da će možda uspjeti dobiti neki mandat – ističe Šehić.
On dodaje da bi strankama trenutno bilo pametnije da se bave problemom bojkota izbora od strane građana, što je najbolje vidljivo na primjeru Prijedora, gdje 70 odsto stanovnika nije izašlo na izbore. (www.srpskainfo.com, EuroBlic, Snježana Karić, 20.12.2021)
Da li opozicija iz Republike Srpske na opšte izbore sljedeće godine treba da izađe sa zajedničkom listom za sve nivoe vlasti ili bi bolje prošla sa samostalnim listama – tema je koja ovih dana mori opozicionare.
Priču je „zakotrljao“ predsjednik DNS, Nenad Nešić koji je izašao u javnost sa idejom da opozicija na sljedeće izbore izađe sa jedinstvenom listom za sve nivoe vlasti. Nešić smatra da bi jedinstvena lista spriječila kalkulisanja i međusobne optužbe.
– Neće biti mjesta da se bilo koja opoziciona partija optužuje za saradnju sa režimom, jer neće biti ostavljen prostor za tu saradnju. Ja sam za zajedničku listu na kojoj bi bili ljudi koji uživaju najveći autoritet kod građana, nebitno iz koje stranke dolaze. Bitno je da su to ljudi koji mogu pobijediti kandidate vladajućih partija – navodi Nešić.
Kako je za Srpskainfo potvrđeno u opoziciji, Nešić je ovih dana poslao i zvaničan dopis u kojem, osim zajedničke liste, predlaže da se svi zajedno okupe oko dva kandidata za inokosne funkcije (predsjednik Republike i srpski član Predsjedništva BiH).
– U dopisu se navodi da će DNS podržati ta dva kandidata, ma ko da oni budu, ali da se opozicione partije obavežu da će DNS dobiti mjesto premijera- potvrdio nam je predsjednik “Liste za pravdu i red” i narodni poslanik, Nebojša Vukanović.
On dodaje da nije saglasan sa ovim prijedlogom jer smatra da se ne mogu dijeliti funkcije, a da se uopšte ne zna ni ko će osvojiti koliko mandata.
– Siječe se ražanj dok je zec u šumi. Nisam za to, kao što nisam ni za zajedničku listu opozicije. Smatram da ona ne bi ništa donijela, bar kada je u pitanju parlament Srpske, dok bi za Parlament BiH, takav nastup možda bio dobar i produktivan – smatra Vukanović.
On pojašnjava da zajednička lista po njemu nije pametna ideja jer ima građana koji bi možda glasali za SDS, ali ne bi ako je tu SPS ili DNS, i obrnuto.
Možda bi, kaže on, neko glasao za jednu stranku, ali ne simpatiše onu drugu i to bi mu bila prepreka da da svoj glas. Vukanović ističe da je cenzus od tri odsto za NSRS nizak i bilo bi mnogo praktičnije i efikasnije izaći u tri opozicione kolone, nego u jednoj.
– Možda bi trebalo raditi na tome da se napravi zajednička opoziciona lista za Parlament BiH jer mnoge stranke ne mogu preći cenzus, pa se gube glasovi. Međutim, za NSRS mislim da to nije pametno i ne bi dalo rezultat – kategoričan je Vukanović.
Lider SPS, Goran Selak ističe da njegova stranka principijelno ne komentariše stvari koje, po njegovom ubjeđenju, trebaju biti predmet razgovora između partija, a ne dio neke javne rasprave.
– Pitanje jedne ili više listi je pitanje procjene koja ima smisla isključivo za one subjekte koji samostalno ne mogu da obezbijede cenzus. Svaka partija koja ima mogućnost da sama uđe u parlament matematički nema razloga da ide na objedinjene liste – ističe Selak.
On dodaje da je građanima bolje ponuditi više opcija, jer nisu afiniteti svih onih koji su za promjene trenutnog stanja isti.
Selak ističe da neko preferira pitanja socijalne pravde, neko ekonomske teme, nekome se najvažnija nacionalna pitanja i slično.
– Dakle ne smatram jednu listu posebno potrebnom. Smatram da je najbitnije da se koncipiraju jasne politike za ekonomska i demografska pitanja, jasan odgovor za nacionalno važna pitanja i kompletan program uspostavljanja principa vladavine zakona. Uz to i dva dobra kandidata stvara se realna šansa da građani podrže pozitivne promjene. SPS će kao i do sada biti dio rješenja, a ne problema kada su ove stvari u pitanju – poručuje Selak.
Politički analitičar iz Beograda, Cvijetin Milivojević smatra da bi zajednička lista bila pogrešna jer se nisu stekli uslovi za tako nešto.
On ističe da opozicija ne mora da ide sa zajedničkom listom da bi sačuvala glasove, a kao primjer navodi iskustvo sa izbora u Crnoj Gori.
Milivojević podsjeća da ni u Crnoj Gori nije došlo do rasipanja opozicionih glasova jer je opozicija izašla sa tri liste – građanističkom, prosrpskom i jednom državotvornom crnogorsko-srpskom.
– Sve tri liste su uzele svoj dio biračkog tijela, jer nije bilo gađenja prema glasanju za neku opozicionu stranku s kojom birači ne dijele stavove. Tako može da uradi i opozicija u Republici Srpskoj – smatra Milivojević.
On dodaje da je Crna Gora pravi primjer kako se glasovi ne rasipaju, jer je svaki opozicioni glas ušao kao podrška nekoj od tri liste.
Milivojević ističe da zajednička lista u nekim vremenima ima smisla i može da bude dobitna kombinacija. Međutim, kako kaže on, riječ je o specifičnim vremenima i onda kada se slože okolnosti.
Prema njegovim riječima, takav slučaj je bio 2000. godine u Srbiji kada su se ujedinile sve opozicione stranke kako bi srušile režim Slobodana Miloševića, nakon NATO agresije na Srbiju povodom Kosova.
– Sve opozicione stranke su se tada složile da je Milošević glavni problem da bi se na jednoj strani sačuvalo Kosovo unutar Srbije, a na drugoj strani da bi Srbija krenula ka EU – pojašnjava Milivojević.
On ističe da takav trenutak sad nije u Srpskoj. Milivojević kaže da je trenutno goruća tema u BiH, vraćanje nadležnosti Republici Srpskoj. On navodi da sve srpske stranke u Republici Srpskoj, i iz vlasti i opozicije dijele isti stav, a to je da RS treba vratiti nadležnosti.
Međutim, ne slažu se u taktici kada je pravo vrijeme za to i na koji način to učiniti.
– To nije dovoljno da motiviše birače da izađu i kažu: “taktika od ovih je bolja od one koju predlaže lider SNSD, Milorad Dodik”. Ne možete onda napraviti jedinstvenu listu opozicije koja će poništiti Dodika na najjačoj temi. A, to je upravo najvažnija tema koja će se protezati sve do izbora. Opozicija mora naći neku drugu temu, ali teško je gurnuti sada neku drugu temu na kojoj je Dodik ranjiv, a da ona ne bude u sjenci ove velike teme – navodi Milivojević.
ŠEHIĆ: ŠANSA ZA MALE PARTIJE
Politički analitičar i bivši član Centralne izborne komisije, Vehid Šehić, ističe da partije trebaju same odlučiti da li im je bolje da idu u jednoj, zajedničkoj koloni ili više njih.
– Moraju vidjeti raspoloženje građana prema svakom političkom subjektu i onda donijeti odluku. Tako nešto u principu rade manje stranke koje ne mogu preći izborni prag od tri odsto, pa im je zajednička lista neka vrsta garancije da će možda uspjeti dobiti neki mandat – ističe Šehić.
On dodaje da bi strankama trenutno bilo pametnije da se bave problemom bojkota izbora od strane građana, što je najbolje vidljivo na primjeru Prijedora, gdje 70 odsto stanovnika nije izašlo na izbore. (www.srpskainfo.com, EuroBlic, Snježana Karić, 20.12.2021)
Нема коментара:
Постави коментар