Nakon potvrđivanja optužnice, jedino je izvjesno da će Sud BiH suditi predsjedniku Republike Srpske Miloradu Dodiku i v.d. direktora Službenog glasnika RS, Milošu Lukiću.
Svaki scenario nakon toga u ovom trenutku izgleda
neizvjestan i nevjerovatan, ali sjetite se i da je samo prije dva mjeseca bilo
nevjerovatno zamisliti da će Dodik u sudnicu kao optuženi.
Ironično, od svih mogućih optužbi koje su Dodiku i njegovim
saradnicima opozicija, stranci i Sarajevo stavljali na teret, dešava se to da
će on na sud zbog nepoštovanja odluka Kristijana Šmita.
Nijemca čiji mandat visokog predstavnika nije potvrdio
Savjet bezbjednosti UN, koga ne priznaju Rusija, Kina i Republika Srpska, ali
ga priznaju zapadne sile. I Srbija.
Sud BiH će suditi po nametnutim izmjenama Krivičnog zakona
BiH, koji nije verifikovala Parlamentarna skupština BiH, a koji kaže da se
nepoštovanje odluka visokog predstavnika može kazniti sa do pet godina zatvora.
Dodik čak nije optužen ni za rušenje ustavnog poretka BiH, što je omiljena
optužba na njegov račun u FBiH i na Zapadu.
Konkretno, on je potpisao ukaz o izmjeni zakona kojima se
odluke OHR više ne objavljuju u Službenom glasniku RS, pa samim tim i ne
poštuju. A Lukić je sve to objavio u Službenom glasniku RS, nakon što je
nekoliko direktora prije njega pobjeglo glavom bez obzira.
Ipak, u centru priče je Dodik i pitanje kako bi ishod
sudskog procesa – osuđujuća ili oslobađajuća presuda – mogao da utiče na
njegovu političku budućnost.
Politikolog iz
Beograda, Cvijetin Milivojević, smatra da bilo kakva presuda Suda BiH može da
učvrsti bazu sigurnih glasova SNSD.
– Dakle, paradoks je
da ovo može ojačati Dodika na njegovom terenu. Govorimo o unutarpolitičkoj
borbi u RS i BiH. Vidimo da i jači dio opozicije u RS ne navija za osuđujuću
presudu Dodiku iz razloga što smatra da bi to bila loša poruka Srpskoj.
Naravno, imamo i neke u opoziciji koji netaktično, zaboravljajući da su i
njihovi glasači vrlo nacionalno orijentisani, navijaju da Dodik bude osuđen –
kaže Milivojević za Srpskainfo.
Kandidovanje na
izborima
Međutim, dodaje on,
ključna činjenica u ovoj priči jeste da Dodiku i Lukiću sude zbog nepoštovanja
nečega što je nametnuo stranac koji sebe predstavlja visokim predstavnikom.
– Šmit i neki mediji
govore o nekakvom visokom predstavniku međunarodne zajednice. Ne postoji
nikakva institucija koja se zove međunarodna zajednica. Postoji nešto što je
Organizacija UN, koja se sastoji od zemalja članica. Izvršni organ te organizacije,
Savjet bezbjednosti, nije izabrao Šmita za visokog predstavnika. A, mi smo sada
otišli korak dalje, raspravljamo o tome da li će neki akt koji je nametnuo taj
čovjek proizvesti pravno dejstvo, odnosno kaznu za Dodika – ističe Milivojević.
Budući da u BiH ništa
nije nemoguće, treba razmotriti i moguće posljedice drugačijeg ishoda –
osuđujuće presude Dodiku, sa značajnom kaznom. U tom slučaju postavlja se
pitanje njegove (ne)mogućnosti daljeg kandidovanja na izborima, ali i još mnogo
toga, što je u ovom trenutku nevidljivo.
Milivojević tvrdi da
takav scenario mogu da požele „samo oni koji zaista iz nekih svojih razloga ne
žele dobro BiH“.
– Mogu garantovati da
bi to bio siguran korak ka razbijanju BiH. To bi dalo dodatne argumente onom
dijelu političke javnosti u Srpskoj koji inače smatra da RS treba da ide u
pravcu odvajanja od BiH. Kako izvršiti eventualne sankcije Dodiku koje bi
proistekle iz presude takvog tipa? To bi značilo tjeranje Dodika i kompletne
RS. Meni ponekad liči da je ovo smislio neko ko zaista ne želi da se BiH na
neki način stabilizuje, da sve tri strane naprave popis onog oko čega se slažu,
a nije malo takvih stvari. Ne na silu. Pogrešna je strategija nametanje
unitarne BiH – zaključuje Milivojević.
Pravnici uglavnom tvrde da je Dodik bliže oslobađajućoj,
nego osuđujućoj presudi, ali samo pod uslovom da je u ovom procesu moguće
odvojiti politiku od prava. A nije.
Pravo ili politika?
Miodrag Stojanović, iskusni advokat koji branio mnoge
optužene pred Sudom BiH, podsjeća da se Dodiku sudi po osnovu člana
izmijenjenog KZ BiH, a to je da ne poštuje odluke visokog predstavnika.
– Govorim apsolutno profesionalno. Prvo, on je predsjednik
Republike. Zakon o neprihvatanju i neobjavljivanju odluka u Službenom glasniku
RS nije donio on nego Narodna skupština, kao kolektivni organ. Zakonska i
ustavna obaveza predsjednika jeste da potpiše ukaz o proglašenju zakona. On
nije vidio u svemu tome ništa što bi bilo suprotno zakonima i Ustavu RS, zbog
čega bi vratio zakon parlamentu. Gdje su elementi njegovog krivičnog djela?
Kada to tako gledam, onda mislim da nema elementa krivičnog djela koje se njemu
mogu staviti na teret, odnosno da u tom smislu nema dokaza da je počinio to
krivično djelo – kaže Stojanović, uz ogradu da nije imao uvid u sudski spis i
dokaze kojima Tužilaštvo BiH raspolaže.
Paralelno s tim, dodaje Stojanović, da je on taj koji brani
Dodika, pred sudom bi rekao da smo „došli u situaciju da ovo više nije ni
kolonijalno vrijeme“.
– Čovjek koji nije biran kako je to predviđeno Dejtonskim
sporazumom i nema saglasnost SB UN, takav nametne zakon po kome svi moramo
njega da slušamo. To je meni kao profesionalcu vrhunac gaženja naroda ove
države i suvereniteta. Da li je ovo pravo ili politika? To će se vagati, ali ne
možete to jedno od drugoga da odvojite. U odbrani se to mora reći. Ako imate
sada trenutak potvrđene optužnice i 15 dana rok za prethodne prigovore, jedan
od pet razloga za ulaganje prigovora jeste da djelo koje mu se stavlja na teret
nije krivično djelo. Ćutanje bi značilo znak odobravanja. Prema tome,
profesionalno mislim kako sam vam rekao, a odvojiti politiku od ovoga
jednostavno nije moguće – zaključuje Stojanović.
Iz Suda BiH rekli su Srni da su „našli dovoljno dokaza“ za
potvrđivanje optužnice protiv Dodika i Lukića, ali nisu naveli u čemu je pravno
uporište za takav potez.
Potpredsjednica SNSD Željka Cvijanović izjavila je da ova
stranka pruža apsolutnu podršku instituciji predsednika RS, ali i Miloradu
Dodiku lično. Cvijanovićeva je istakla da je potvrđivanje optužnice protiv
Dodika politički progon od neizabranih prema onima koje su demokratski izabrali
građani Srpske.
Zamjenik predsjedavajućeg Savjeta ministara BiH, Staša
Košarac, rekao je da su zaposleni spremni da napuste rad u zajedničkim
institucijama BiH ukoliko budu nastavljene provokacije Kristijana Šmita.
– Sudski proces protiv predsjednika RS Milorada Dodika svi
su okvalifikovali kao politički – izjavio je Košarac nakon sastanka
predstavnika RS koji rade u institucijama BiH. (www.srpskainfo.com, EuroBlic, Banjaluka,
Slobodan Popadić, 13.9.2023)
Нема коментара:
Постави коментар