DIPLOMATSKA OFANZIVA
Da li bi Hrvatska mogla da odigra ključnu ulogu u izmjeni Izbornog zakona u Bosni i Hercegovini po želji HDZ BiH ili će reforma izbornog zakonodavstva još dugo ostati samo mrtvo slovo na papiru?
Dvije najveće stranke u Federaciji BiH HDZ i SDA, odnosno njihovi lideri Dragan Čović i Bakir Izetbegović, već duže vrijeme pregovaraju oko izmjene Izbornog zakona BiH, ali do sada nisu uspjele da nađu „zlatnu sredinu“ koja bi bila prihvatljiva za obje strane.
HDZ traži uspostavljanje novih izbornih jedinica iz kojih bi se birali članovi Predsjedništva BiH i poslanici u Domu naroda parlamenta FBiH kako bi osigurali da se Hrvatima opet ne ponovi slučaj Željko Komšić.
S druge strane, SDA traži da svaki građanin ima jednaka prava, da može glasati za koga god hoće i da se kandiduje za svaku poziciju.
– Bez toga neće biti prihvaćene izmjene Izbornog zakona. Zato nisam optimist da ćemo uopšte doći do dogovora, a naročito da ćemo lako doći do njega – izjavio je ranije Izetbegović.
Podrška iz pet zemalja
I dok pregovori ove dvije stranke za sada nemaju nikakvog izgleda, Hrvatska je izgleda odlučila da izvrši diplomatsku ofanzivu kako bi „pogurala“ izmjene Izbornog zakona BiH.
Hrvatski ministar inostranih poslova Gordan Grlić Radman predstavio je u ponedeljak na sastanku ministara inostranih poslova EU neslužbeni diplomatski dokument, „non-paper“ o BiH.
Riječ je o dokumentu koji će biti podloga za raspravu o BiH na sljedećem sastanku ministara inostranih poslova EU u okviru rasprave o Zapadnom Balkanu.
Da Hrvatska ništa ne misli prepustiti slučaju govori i činjenica da se već par mjeseci pregovara o ovom dokumentu s ministrima drugih država EU. Dokument je za sada podržalo pet zemalja – Slovenija, Mađarska, Bugarska, Grčka i Kipar, a Grlić Radman tvrdi da ima podršku i francuskih i njemačkih šefova diplomatije.
Načelo jednakosti
U dokumentu se, između ostalog, pominje da je BiH važno pitanje za EU, ali da je prije ulaska u Uniju potrebna sveobuhvatna transformacija cijelog društva.
Dodaje se da je BiH utemeljena na načelu jednakosti triju konstitutivnih naroda i svih njenih građana, te da je neophodno da ispuni ključne reforme, među kojima i izmjenu Izbornog zakona. Kako bi ispunila političke kriterijume za ulazak u EU, ističe se u dokumentu, BiH mora provesti presude Evropskog suda za ljudska prava.
Da li će ova hrvatska diplomatska ofanziva na kraju ići na ruku HDZ BiH, odnosno da li je ona pokrenuta baš sada kako bi se natjerale bošnjačke stranke u BiH na izmjene izbornog zakonodavstva po mjeri Hrvata?
Slučaj “Komšić”
Politički analitičar Cvijetin Milivojević ističe da je očito da Hrvatska ne želi sjediti sa strane i prepustiti Hrvate u BiH same sebi, već želi iskoristiti svoj položaj unutar EU kako bi im pomogla.
– Hrvati su danas najmalobrojniji konstitutivni narod u BiH. U Evropi postoji nešto što se zove mjere pozitivne diskriminacije prema svim vrstama manjina, a koje kažu da ako im ne možete dati pravo više u odnosu na većinu građana, onda im svakako ne možete dati ni manje. Stoga je logično da se Hrvati zalažu za dovođenje Izbornog zakona BiH na taj nivo da se ne može desiti da predstavnici većinskog naroda preglasavaju najmalobrojniji narod i biraju im predstavnike u institucijama – ističe Milivojević.
Dodaje da Hrvatska kao zemlja EU u ovom trenutku ima snagu i kapacitet da lobira i postavlja takvu vrstu zahtjeva.
Milivojević podsjeća da svaka zemlja članica EU ima pravo veta i mogućnost da zaustavi napredak neke zemlje u Uniju, pa samim tim i Hrvatska može da zaustavi ulazak BiH u EU.
– Hrvatska je procijenila da je sada vrijeme za ofanzivu jer se bliže parlamentarni izbori i izbori za članove Predsjedništva BiH. Ne žele da se Hrvatima u BiH opet ponovi slučaj „Komšić“ – ističe Milivojević. (EuroBlic, www. blic.rs, www.srpskainfo.com, Snježana Karić, 25.3.2021)
Da li bi Hrvatska mogla da odigra ključnu ulogu u izmjeni Izbornog zakona u Bosni i Hercegovini po želji HDZ BiH ili će reforma izbornog zakonodavstva još dugo ostati samo mrtvo slovo na papiru?
Dvije najveće stranke u Federaciji BiH HDZ i SDA, odnosno njihovi lideri Dragan Čović i Bakir Izetbegović, već duže vrijeme pregovaraju oko izmjene Izbornog zakona BiH, ali do sada nisu uspjele da nađu „zlatnu sredinu“ koja bi bila prihvatljiva za obje strane.
HDZ traži uspostavljanje novih izbornih jedinica iz kojih bi se birali članovi Predsjedništva BiH i poslanici u Domu naroda parlamenta FBiH kako bi osigurali da se Hrvatima opet ne ponovi slučaj Željko Komšić.
S druge strane, SDA traži da svaki građanin ima jednaka prava, da može glasati za koga god hoće i da se kandiduje za svaku poziciju.
– Bez toga neće biti prihvaćene izmjene Izbornog zakona. Zato nisam optimist da ćemo uopšte doći do dogovora, a naročito da ćemo lako doći do njega – izjavio je ranije Izetbegović.
Podrška iz pet zemalja
I dok pregovori ove dvije stranke za sada nemaju nikakvog izgleda, Hrvatska je izgleda odlučila da izvrši diplomatsku ofanzivu kako bi „pogurala“ izmjene Izbornog zakona BiH.
Hrvatski ministar inostranih poslova Gordan Grlić Radman predstavio je u ponedeljak na sastanku ministara inostranih poslova EU neslužbeni diplomatski dokument, „non-paper“ o BiH.
Riječ je o dokumentu koji će biti podloga za raspravu o BiH na sljedećem sastanku ministara inostranih poslova EU u okviru rasprave o Zapadnom Balkanu.
Da Hrvatska ništa ne misli prepustiti slučaju govori i činjenica da se već par mjeseci pregovara o ovom dokumentu s ministrima drugih država EU. Dokument je za sada podržalo pet zemalja – Slovenija, Mađarska, Bugarska, Grčka i Kipar, a Grlić Radman tvrdi da ima podršku i francuskih i njemačkih šefova diplomatije.
Načelo jednakosti
U dokumentu se, između ostalog, pominje da je BiH važno pitanje za EU, ali da je prije ulaska u Uniju potrebna sveobuhvatna transformacija cijelog društva.
Dodaje se da je BiH utemeljena na načelu jednakosti triju konstitutivnih naroda i svih njenih građana, te da je neophodno da ispuni ključne reforme, među kojima i izmjenu Izbornog zakona. Kako bi ispunila političke kriterijume za ulazak u EU, ističe se u dokumentu, BiH mora provesti presude Evropskog suda za ljudska prava.
Da li će ova hrvatska diplomatska ofanziva na kraju ići na ruku HDZ BiH, odnosno da li je ona pokrenuta baš sada kako bi se natjerale bošnjačke stranke u BiH na izmjene izbornog zakonodavstva po mjeri Hrvata?
Slučaj “Komšić”
Politički analitičar Cvijetin Milivojević ističe da je očito da Hrvatska ne želi sjediti sa strane i prepustiti Hrvate u BiH same sebi, već želi iskoristiti svoj položaj unutar EU kako bi im pomogla.
– Hrvati su danas najmalobrojniji konstitutivni narod u BiH. U Evropi postoji nešto što se zove mjere pozitivne diskriminacije prema svim vrstama manjina, a koje kažu da ako im ne možete dati pravo više u odnosu na većinu građana, onda im svakako ne možete dati ni manje. Stoga je logično da se Hrvati zalažu za dovođenje Izbornog zakona BiH na taj nivo da se ne može desiti da predstavnici većinskog naroda preglasavaju najmalobrojniji narod i biraju im predstavnike u institucijama – ističe Milivojević.
Dodaje da Hrvatska kao zemlja EU u ovom trenutku ima snagu i kapacitet da lobira i postavlja takvu vrstu zahtjeva.
Milivojević podsjeća da svaka zemlja članica EU ima pravo veta i mogućnost da zaustavi napredak neke zemlje u Uniju, pa samim tim i Hrvatska može da zaustavi ulazak BiH u EU.
– Hrvatska je procijenila da je sada vrijeme za ofanzivu jer se bliže parlamentarni izbori i izbori za članove Predsjedništva BiH. Ne žele da se Hrvatima u BiH opet ponovi slučaj „Komšić“ – ističe Milivojević. (EuroBlic, www. blic.rs, www.srpskainfo.com, Snježana Karić, 25.3.2021)
Нема коментара:
Постави коментар