KO JE SLJEDEĆI U ZASTRAŠIVANJU Vlast testira dokle može da ide

“Uvođenjem policije i tužilaštva u ‘uređivanje’ medija, vrši se posredno zastrašivanje i podstiče autocenzura"

Pritisak vlasti na sve koji drugačije misle će rasti kako se približavaju izbori, a hibridni rat je samo vrsta eufemizma za ogoljenu državnu propagandu koja nema skrupula i optužuje ljude za sve i svašta, tvrde sagovornici “Vijesti”.

Politički analitičar iz Beograda Cvijetin Milivojević kaže za “Vijesti” da se atmosfera hibridnog rata stvara u koordinaciji predsjednika Crne Gore i Srbije Mila Đukanovića i Aleksandra Vučića. On navodi da sličnost između “dvojice sijamskih blizanaca” nije samo po visini nego i po nekim metodama i tehnologiji vladanja.

“Obojica su kada je riječ o balkanskom prostoru najbolji učenici onog francuskog kralja poznatog po rečenici: ‘Država to sam ja’. Hibridni rat dođe kao jedna vrsta eufemizma u odnosu na ono što gledamo, a to je sa stanovništa masovnog komuniciranja ogoljena propaganda u kojoj nemate skrupula da ljude optužujete za sve i svašta”, kazao je Milivojević.

Troje novinara uhapšeno je i osumnjičeno za širenje panike posljednjih nekoliko dana, a njihovo pisanje iz državnih institucija dovođeno je u negativni kontekst sa izvještavanjem medija iz Srbije, koji su prenosili te informacije.

Ministarstvo kulture je prije dva dana objavilo da je Crna Gora suočena sa “nezapamćenom kampanjom širenja dezinformacija, koja je kulminirala nakon usvajanja Zakona o slobodi vjeroispovijesti”. Vladajući DPS je u reagovanju podržao državne organe “da se odupru svakoj vrsti pokušaja narušavanja stabilnosti i ugrožavanja sloboda i prava građana da budu pravovremeno, tačno i istinito informisani”.

Ombudsman Siniša Bjeković juče je nakon sastanka sa direktorom Uprave policije Veselinom Veljovićem saopštio da ovako restriktivne mjere borbe sa dezinformacijama, kao što je privođenje novinara, treba da budu primijenjene i obrazložene samo u krajnje opravdanim uslovima, u skladu sa međunarodnom praksom, standardima i preporukama.

Na pitanje da li se Srbija miješa u unutrašnje stvari Crne Gore, Milivojević je odgovorio da se to pitao i na dan parlamentarnih izbora u Crnoj Gori u jesen 2016. koje je, kako navodi, presudio Vučić kada je direktnim obraćanjem podržao tezu predsjednika DPS-a da je u toku državni udar uz učešće ruskih specijalaca i nekih građana Srbije.

“Tada niko iz vlasti Crne Gore to nije predstavio kao miješenja zvanične Srbije u unutrašnje stvari Crne Gore”, rekao je Milivojević. On kaže da je hapšenje novinara poruka svima da paze šta pišu.

Predsjednik Upravnog odbora Instituta alternativa Stevo Muk ocijenio je da “novi (stari) pristupi i koncepti, hibridni rat, lažna vijest i slični, pate od nedostatka jasnih definicija i pravila, i u suštini se kreću na tankoj liniji između opravdane zaštite javnog interesa i ograničavanja slobode izražavanja i slobode medija i zato predstavljaju idealno polje za zloupotrebu u rukama autokratskih režima”.

“Ovih dana vlast vrši praktično testiranje dokle može da se ide u tom smjeru. Uvođenjem policije i tužilaštva u ‘uređivanje’ medija, hapšenjem i pritvaranjem novinara, vrši se posredno zastrašivanje i podstiče autocenzura u svim medijima, ali i društvu uopšte. Otvoreno je pitanje ko je sljedeći, koje su granice tumačenja i primjene krivičnog djela “izazivanje panike i nereda“ i dokle će vlada ići u primjeni strategije krivičnog progona novinara ili sjutra političara, aktivista NVO ili građana”, rekao je Muk za “Vijesti”.

Milivojević navodi kako je potpuno jasno da se Vučić i Đukanović pomažu, navodeći da to dokazuju teme koje biraju: “Vučić vješto izbjegava da identifikuje pitanje imovine, jer to najviše boli Đukanovića, kao i što Đukanović u odbrani takvog pristupa zapravo optužuje neke tamo velikosrpske zavjere, agresije, hegemonije, koji žele da unište crnogorsku naciju, državu, bježeći od onoga što je suština - je li nešto nečija svojina i kako dokazati. Na primjer, kako dokazati da je nešto 1918. bilo svojina Crne Gore kada je na primjer Stara Hercegovina dio BiH a ne Crne Gore. Pa šta to znači, da ćemo manastire i crkvenu imovinu koji su bili ne teritoriji Stare Hercegovine sada da poklonimo državi Mila Đukanovića? Valjda to ne ide”, rekao je Milivojević.

Na pitanje da li će priča o hibridnom ratu biti korišćena i u kampanji protiv političkih protivnika, Stevo Muk kaže: “Opozicija nije uspjela da dobije bolje izborne uslove, pa će u susret narednim izborima dodatno suočena sa režimu odanim institucijama, koje su zauzeli najodaniji partijski kadrovi spremni da budu saučesnici u još jednoj izbornoj prevari. Treba povesti razgovore unutar medijske zajednice, civilnog društva, među opozicionim partijama i nezavisnim stručnjacima kako bi se analizirale mogućnosti odbrane od ovakve strategije vlasti,” rekao je on.

Milivojević podsjeća da se sada zbog svake kritičke misli i rečenice na račun predsjednika Crne Gore ili predsjednika Srbije, ne samo mediji i novinari, već i intelektualci i javne ličnosti proglašavaju neprijateljima države.

Kampanju protiv države koriste za homogenizaciju biračkog tijela

Predsjednica CDT Milica Kovačević kaže da se vlast “suprotstavlja” lažnim vijestima na pogrešan način: “To što postoje neprofesionalni “mediji” kojima je cilj suprotan demokratskim vrijednostima nikome ne daje za pravo da, pod firmom “zaštite države”, uskraćuje ili smanjuje prava medija da profesionalno i objektivno i kritički izvještavaju i budu čuvari demokratskog poretka”, rekla je ona “Vijestima”.

Ocijenila da je stanje u medijskom prostoru haotično i da je ugrožena medijska etika.

“To potvrđuju i naša istraživanja na projektu Raskrinkavanje.me, da se dezinformacije u oblasti spoljne politike svjesno i tendenciozno šire i da su na sceni ozbiljne kampanje protiv demokratskih procesa, zapadnih vrijednosti društva, protiv koncepta ljudskih prava i usmjerene na dodatno podizanje tenzija u našem društvu”, rekla je Kovačevićeva.

Ove činjenice, kako je dodala, vlast se često upotrebljava da skreće pažnju na problem, da ga, kad joj to odgovara, apostrofira i koristi za homogenizaciju biračkog tijela s jedne, a sa druge strane ne radi ništa da se borba protiv dezinformacija rješava strateški kao demokratska društva.

“Pritisak vlasti na sve koji drugačije misle će rasti kako se približavaju izbori”

“Pritisak vlasti na sve koji drugačije misle će rasti kako se približavaju izbori jer je vlast spremna na sve kako bi sačuvala svoju poziciju. Naročito ako joj to savršeno odgovara u forsiranoj crno-bijeloj geopolitičkoj slici svijeta prikazujući se kao zaštitnici države, NATO saveza i simulirajući ugroženost na prvoj liniji fronta, vlast će cjelokupnu opoziciju slikati bojama DF i Rusije. Kod takvog već dobro pripremljenog alibija za zapadnu javnost, ovoj vlasti su široko otvorena vrata za ograničenje političkih i građanskih sloboda”, smatra Stevo Muk. (“Vijesti”, Podgorica, www.vijesti.me, Biljana Matijašević, 15.1.2020)