Analiziramo kakav je
učinak američkih sankcija na političare. - Američke sankcije za Srbe sa Kosova
vjerovatno predstavljaju samo uvod u nova imena iz regiona na "crnoj
listi" koja bi mogla da budu objavljena ovih dana, a sve oči uperene su u
BiH.
Američko ministarstvo finansija uvelo je sankcije protiv 13 Srba sa Kosova i Metohije, kao i protiv niza preduzeća povezanih sa ovim osobama.
Obrazloženje je da Zvonko Veselinović vođa organizovane kriminalne grupe koji učestvuje u velikoj koruptivnoj šemi sa prištinskim i srpskim bezbjednosnim zvaničnicima koji omogućavaju šverc između Kosova i unutrašnjosti Srbije.
Kada je riječ o Srpskoj i BiH, na američkom spisku odavno se nalaze pojedini političari, biznismeni, organizacije, stranke, koje smatraju odgovornim za korupciju, rušenje Dejtonskog sporazuma, za pomaganje nekadašnjim bjeguncima od Haškog tribunala… Da li će i kada ta lista da bude proširena ili skraćena, ne zna niko mimo američke administracije.
Ipak, izaslanik američkog predsjednika za Zapadni Balkan, Gabrijel Eskobar, potvrdio je da su nove sankcije na stolu, ali nije želio da govori o imenima i trenutku.
Međutim, svi spekulišu da su na spisku političari u Srpskoj, na čelu sa Miloradom Dodikom, zbog zakazivanja posebne sjednice o vraćanju nadležnosti sa BiH na RS.
Još iz vremena Baraka Obame, Dodik je na američkoj “crnoj listi” zbog navodnog podrivanja Dejtonskog sporazuma, a zabranjeno mu je putovanje u SAD, kao i posjedovanje imovine u toj državi. Zato se ovaj put nove sankcije više pominju u kontekstu korupcije, mada je svima jasno na šta se misli.
Iako političari u Sarajevu takav potez SAD očekuju kao ozeblo sunce, postavlja se pitanje da li su sankcije zaista i dalje efikasno sredstvo SAD za disciplinovanje neposlušnog dijela svijeta, odnosno da li su u dosadašnjim slučajevima kod nas dovele do promjene ponašanja i stavova onih koji su njima obuhvaćene?
Na primjeru Dodika, ne bi se reklo, mada Eskobar ne misli tako.
– Nije istina da sankcije nisu uticale na Dodika. Zato jer mu je smanjen posao, poslovni interesi. Ne želim govoriti o pojedincima – rekao je Eskobar za N1.
Svjetski policajac
Politički analitičar, Cvijetin Milivojević, smatra da su sankcije imale efekat samo u trenutku kada su na velika vrata uvedene na svjetsku scenu, krajem osamdesetih, u vrijeme raspada bipolarnog svijeta, kada je postojala jaka samo američka diplomatija.
– Ali, onog trenutka kada se neke druge sile, vojne ili ekonomske, poput Rusije, Kine pa i EU, počele da vode neku drugačiju vrstu spoljne politike, od tog trenutka su sankcije same po sebi ostale jedan daleki eho onoga što SAD misle da i danas mogu da rade. Da budu svjetski policajac. Ne mogu više ni da se sjetim kojim sve zemljama, liderima, poslovnim ljudima širom svijeta su uvodili sankcije. One su vjerovatno imale smisla. Ali, s obzirom da su sankcije uglavnom bile politički intonirane, protiv svih koji nisu bili isključivo na fonu Stejt departmenta, onda su sve obesmilili. Sada to postaje jedna vrsta dobrog vica. Kao američki predsjednik Bajden smišlja neke sankcije protiv Rusije ili Kine – kaže Milivojević za Srpskainfo.
Prema njegovim riječima, sankcije bi danas imale efekat ako bi bile plod razmišljanja i odlučivanja unutar Savjeta bezbjednosti UN. Umjesto toga, sve se i dalje svodi na to da restriktivne mjere uvedu SAD, potom sakupljaju podršku iz zemalja članica NATO, dok se od EU uvijek očekuje da ih podrži. Međutim, kaže Milivojević, na primjeru gradnje gasovoda “Sjeverni tok” vidi se da ne ide baš uvijek po američkom planu.
On podsjeća na velike pritiske prema Njemačkoj zbog toga što ima svoj autentični ekonomski interes da se snabdijeva energentima tamo gdje je najjeftinije, to je Rusija.
– Kada govorimo o našim prostorima, nije to ništa novo. Milorad Dodik je jedan od tih ljudi, još iz vremena prethodne demokratske administracije. Istovremeno, nikakvih sankcija nije bilo za neke dokazane stvari koje su se ticale uticaja dijela bošnjačke vladajuće elite, od rušenja Svjetskog trgovinskog centra u Njujorku, do nekih stvari koje su se dešavale na prostorima gdje je odjednom krenula ekspanzija ISIL i drugih terorističkih organizacija. A govorilo se o imenima ljudi koji su imali pasoše BiH ili su na neki način bili povezani sa BiH. Sada imamo prijedloge za nove sankcije, kao da ih piše bošnjačka politička elita: Pored političara iz RS, da se na spisak stave i loši momci iz Herceg-Bosne zato što oni nesretnici insistiraju na poštovanju Dejtona, konstitucije BiH od tri konstitutivna naroda u kojoj ne može jedan narod drugom da bira predstavnike – kaže Milivojević.
Kako kaže, čini mu se da iza sankcija prema kompletnom prostoru bivše Jugoslavije ne stoji nikakav vrh američke administracije, nego ljudi koji su interesni lobisti, koji imaju ambicije da će ovdje postrojavajući političke lidere napredovati u američkoj hijerarhiji.
– Upravo oni u BiH i u međunarodnoj zajednici koji se verbalno najviše zalažu za “građansku” BiH, zapravo najviše čine na razbijanju BiH. Podsjetiću da ona nije stvorena kao zajednica tri konstitutivna naroda samo Dejtonskim sporazumom, ona je takva bila i kada je bila socijalistička republika unutar SFRJ. Svi u bošnjačkoj eliti se zaklinju u ZAVNOBIH, a upravo u njemu se govori o Bosni Srba, Hrvata i Muslimana, o ničijoj i svačijoj zemlji. I ne može sada neki sekretar sekretara pomoćnikovog zamjenika u Stejt departmentu da crta neku BiH kao svoju dječiju igrariju. To je razultat tih sankcija. Rezultat tih sankcija je obrnut – zaključuje Milivojević.
Maligno ponašanje
Diplomata Lučiano Kaluža tvrdi da sankcije unutar BiH nikada nisu dale rezultat koje su željeli oni koji su ih donijeli ili priželjkivali. Umjesto toga, naglašava da se mnogo više može postići razgovorom, odnosno dobrovoljnim dogovorom entiteta, naroda i stranaka.
– Sve ostalo, sankcije ili njihovo priželjkivanje, pokazuje nemoć političkog Sarajeva, pokazuje da nemaju politički odgovor na diplomatsku i političku inicijativu institucija RS. Tamo gdje je uspostavljen zajednički dogovor u okviru svih u BiH, to funkcioniše. Tamo gdje je bilo kakva vrsta pritiska, to ne funkcioniše. Meni je kao diplomati neshvatljivo da političke stranke sa sjedištem u Sarajevu priželjkuju sankcije kako bi na taj način riješile svoje političke želje – kaže Kaluža za Srpskainfo.
Može li se desiti da sankcije, zapravo, izazovu kontraefekat, odnosno da sankcionisani krenu u smjeru u kome inače ne bi krenuli?
– Ja bih sa druge strane posmatrao. Tu postoji politička i možda neka druga vrsta odgovornosti. Republika Srpska tvori BiH. Dakle, vi na jedan način insistirate da, uslovno rečeno, dio vaše teritorije potpadne pod određenu vrstu sankcija. Koji je to apsurd! Koliko je to nepostojanje logike, to je upravo ta vrsta unutrašnje samodestruktivnosti. To je maligno ponašanje – zaključuje Kaluža. (www.blic.rs, srpskainfo.com, EuroBlic, Slobodan Popadić, 10.12.2021)
Američko ministarstvo finansija uvelo je sankcije protiv 13 Srba sa Kosova i Metohije, kao i protiv niza preduzeća povezanih sa ovim osobama.
Obrazloženje je da Zvonko Veselinović vođa organizovane kriminalne grupe koji učestvuje u velikoj koruptivnoj šemi sa prištinskim i srpskim bezbjednosnim zvaničnicima koji omogućavaju šverc između Kosova i unutrašnjosti Srbije.
Kada je riječ o Srpskoj i BiH, na američkom spisku odavno se nalaze pojedini političari, biznismeni, organizacije, stranke, koje smatraju odgovornim za korupciju, rušenje Dejtonskog sporazuma, za pomaganje nekadašnjim bjeguncima od Haškog tribunala… Da li će i kada ta lista da bude proširena ili skraćena, ne zna niko mimo američke administracije.
Ipak, izaslanik američkog predsjednika za Zapadni Balkan, Gabrijel Eskobar, potvrdio je da su nove sankcije na stolu, ali nije želio da govori o imenima i trenutku.
Međutim, svi spekulišu da su na spisku političari u Srpskoj, na čelu sa Miloradom Dodikom, zbog zakazivanja posebne sjednice o vraćanju nadležnosti sa BiH na RS.
Još iz vremena Baraka Obame, Dodik je na američkoj “crnoj listi” zbog navodnog podrivanja Dejtonskog sporazuma, a zabranjeno mu je putovanje u SAD, kao i posjedovanje imovine u toj državi. Zato se ovaj put nove sankcije više pominju u kontekstu korupcije, mada je svima jasno na šta se misli.
Iako političari u Sarajevu takav potez SAD očekuju kao ozeblo sunce, postavlja se pitanje da li su sankcije zaista i dalje efikasno sredstvo SAD za disciplinovanje neposlušnog dijela svijeta, odnosno da li su u dosadašnjim slučajevima kod nas dovele do promjene ponašanja i stavova onih koji su njima obuhvaćene?
Na primjeru Dodika, ne bi se reklo, mada Eskobar ne misli tako.
– Nije istina da sankcije nisu uticale na Dodika. Zato jer mu je smanjen posao, poslovni interesi. Ne želim govoriti o pojedincima – rekao je Eskobar za N1.
Svjetski policajac
Politički analitičar, Cvijetin Milivojević, smatra da su sankcije imale efekat samo u trenutku kada su na velika vrata uvedene na svjetsku scenu, krajem osamdesetih, u vrijeme raspada bipolarnog svijeta, kada je postojala jaka samo američka diplomatija.
– Ali, onog trenutka kada se neke druge sile, vojne ili ekonomske, poput Rusije, Kine pa i EU, počele da vode neku drugačiju vrstu spoljne politike, od tog trenutka su sankcije same po sebi ostale jedan daleki eho onoga što SAD misle da i danas mogu da rade. Da budu svjetski policajac. Ne mogu više ni da se sjetim kojim sve zemljama, liderima, poslovnim ljudima širom svijeta su uvodili sankcije. One su vjerovatno imale smisla. Ali, s obzirom da su sankcije uglavnom bile politički intonirane, protiv svih koji nisu bili isključivo na fonu Stejt departmenta, onda su sve obesmilili. Sada to postaje jedna vrsta dobrog vica. Kao američki predsjednik Bajden smišlja neke sankcije protiv Rusije ili Kine – kaže Milivojević za Srpskainfo.
Prema njegovim riječima, sankcije bi danas imale efekat ako bi bile plod razmišljanja i odlučivanja unutar Savjeta bezbjednosti UN. Umjesto toga, sve se i dalje svodi na to da restriktivne mjere uvedu SAD, potom sakupljaju podršku iz zemalja članica NATO, dok se od EU uvijek očekuje da ih podrži. Međutim, kaže Milivojević, na primjeru gradnje gasovoda “Sjeverni tok” vidi se da ne ide baš uvijek po američkom planu.
On podsjeća na velike pritiske prema Njemačkoj zbog toga što ima svoj autentični ekonomski interes da se snabdijeva energentima tamo gdje je najjeftinije, to je Rusija.
– Kada govorimo o našim prostorima, nije to ništa novo. Milorad Dodik je jedan od tih ljudi, još iz vremena prethodne demokratske administracije. Istovremeno, nikakvih sankcija nije bilo za neke dokazane stvari koje su se ticale uticaja dijela bošnjačke vladajuće elite, od rušenja Svjetskog trgovinskog centra u Njujorku, do nekih stvari koje su se dešavale na prostorima gdje je odjednom krenula ekspanzija ISIL i drugih terorističkih organizacija. A govorilo se o imenima ljudi koji su imali pasoše BiH ili su na neki način bili povezani sa BiH. Sada imamo prijedloge za nove sankcije, kao da ih piše bošnjačka politička elita: Pored političara iz RS, da se na spisak stave i loši momci iz Herceg-Bosne zato što oni nesretnici insistiraju na poštovanju Dejtona, konstitucije BiH od tri konstitutivna naroda u kojoj ne može jedan narod drugom da bira predstavnike – kaže Milivojević.
Kako kaže, čini mu se da iza sankcija prema kompletnom prostoru bivše Jugoslavije ne stoji nikakav vrh američke administracije, nego ljudi koji su interesni lobisti, koji imaju ambicije da će ovdje postrojavajući političke lidere napredovati u američkoj hijerarhiji.
– Upravo oni u BiH i u međunarodnoj zajednici koji se verbalno najviše zalažu za “građansku” BiH, zapravo najviše čine na razbijanju BiH. Podsjetiću da ona nije stvorena kao zajednica tri konstitutivna naroda samo Dejtonskim sporazumom, ona je takva bila i kada je bila socijalistička republika unutar SFRJ. Svi u bošnjačkoj eliti se zaklinju u ZAVNOBIH, a upravo u njemu se govori o Bosni Srba, Hrvata i Muslimana, o ničijoj i svačijoj zemlji. I ne može sada neki sekretar sekretara pomoćnikovog zamjenika u Stejt departmentu da crta neku BiH kao svoju dječiju igrariju. To je razultat tih sankcija. Rezultat tih sankcija je obrnut – zaključuje Milivojević.
Maligno ponašanje
Diplomata Lučiano Kaluža tvrdi da sankcije unutar BiH nikada nisu dale rezultat koje su željeli oni koji su ih donijeli ili priželjkivali. Umjesto toga, naglašava da se mnogo više može postići razgovorom, odnosno dobrovoljnim dogovorom entiteta, naroda i stranaka.
– Sve ostalo, sankcije ili njihovo priželjkivanje, pokazuje nemoć političkog Sarajeva, pokazuje da nemaju politički odgovor na diplomatsku i političku inicijativu institucija RS. Tamo gdje je uspostavljen zajednički dogovor u okviru svih u BiH, to funkcioniše. Tamo gdje je bilo kakva vrsta pritiska, to ne funkcioniše. Meni je kao diplomati neshvatljivo da političke stranke sa sjedištem u Sarajevu priželjkuju sankcije kako bi na taj način riješile svoje političke želje – kaže Kaluža za Srpskainfo.
Može li se desiti da sankcije, zapravo, izazovu kontraefekat, odnosno da sankcionisani krenu u smjeru u kome inače ne bi krenuli?
– Ja bih sa druge strane posmatrao. Tu postoji politička i možda neka druga vrsta odgovornosti. Republika Srpska tvori BiH. Dakle, vi na jedan način insistirate da, uslovno rečeno, dio vaše teritorije potpadne pod određenu vrstu sankcija. Koji je to apsurd! Koliko je to nepostojanje logike, to je upravo ta vrsta unutrašnje samodestruktivnosti. To je maligno ponašanje – zaključuje Kaluža. (www.blic.rs, srpskainfo.com, EuroBlic, Slobodan Popadić, 10.12.2021)
Нема коментара:
Постави коментар