On je rijedak strani državnik pred kojim se ne svađaju tri
člana Predsjedništva BiH. Njega s jednakom ljubaznošću dočekuju u Sarajevu,
Beogradu i Zagrebu. On je Redžep Tajip Erdogan. Može li turski predsjednik,
zvani „sultan sa Bosfora“, jedan od najmoćnijih lidera NATO, postati kohezioni
faktor među balkanskim rogovima u vreći, naročito u BiH?
Novu balkansku turneju Erdogan je počeo u BiH, nastavio u Srbiji, a plan je da je okonča u Hrvatskoj.
Iza sebe ostavlja mnogo obećanja, ali i sporazuma poput onog koji će omogućiti građanima BiH i Srbije da u njegovu zemlju putuju s ličnom kartom. Uz to, spreman je da kreditira i gradi budući auto-put od Beograda do Sarajeva, turske firme posluju u ovom dijelu Balkana, po Srbiji su poznati neimari…
Ali, u ovom dijelu Evrope politika odavno dominira nad ekonomijom, te se postavlja pitanje ima li Erdogan moć da posreduje među ovdašnjim vladajućim elitama, da relaksira odnose među zemljama i narodima ili možda samo širi neki tajni turski uticaj i politiku, koju javnost za sada ne vidi.
Otklon od Zapada
Profesor geopolitike, Srđan Perišić, smatra da Turska na našem prostoru ne vodi tajnu politiku, nego da otvoreno i javno igra aktivnu ulogu, posebno u posljednjih šest godina.
– Zašto ima dobre odnose s Rusijom, dobre odnose sa Srbijom i dobro je primljena od RS? Zato što je Turska napravila otklon od Zapada. Od NATO, uopšte od američke geopolitike. Oni su to uradili 2016, neposredno pred neuspjeli državni udar na Erdogana. Nekoliko mjeseci prije toga Erdogan je smijenio predsjednika Vlade, Davutogluoa, tvorca neoosmanističke politike Turske – objašnjava Perišić za Srpskainfo.
Kada je riječ o BiH, naglasak stavlja na odnose Ankare i Sarajeva, za koje kaže da su samo formalno srdačni, ali da uopšte nisu sadržajni. Perišić ističe da to Sarajevo ne želi javno da pokaže, uvijek ga srdačno dočekaju, ali se od strane sarajevske politike sve završava na toj srdačnosti.
– Nema dubljih, sadržajnijih odnosa zato što Sarajevo nije napravilo distancu od Zapada, nego i dalje vode američku politiku u BiH. Zato ne vidim da će Erdogan i Turska nešto ovdje relaksirati situaciju. Evo, u proteklih šest godina nije relaksirana situacija bez obzira na svu tu srdačnost. Zato što ne daju SAD. Ne daju da Turska relaksira odnose u BiH. Umjesto toga SAD su, pogotovo u posljednjih deset godina, ubacile Arape u Sarajevo. Mnogi Turci su mi rekli, kada slijeću u Sarajevo, oni ne vide Tursku u Sarajevu, nego vide Saudijsku Arabiju, a poznati su animoziteti, čak neprijateljski odnosi između arapskog svijeta i Turske. Dakle, glavni problem u BiH zbog koga Erdogan ne može da relaksira odnose leži u Vašingtonu. Kroz njihovo djelovanje i djelovanje Bošnjaka u Sarajevu – zaključuje Perišić.
Kohezioni faktor
Politički analitičar iz Beograda, Cvijetin Milivojević, kaže da u praktičnom smislu Turska jeste potencijalni kohezioni faktor na Balkanu. Pogotovo u dijelu bivše Jugoslavije.
– I u geopolitičkom, i u politikom, a rekao bih i u ekonomskom smislu. Ima tu nekoliko stvari s kojima je Turska vrlo aktivan činilac. Ako krenemo od ekonomije, ne zaboravimo da je jedini siguran dotok gasa trenutno iz Rusije ka Evropi gasovod Turski tok, koji ide preko teritorije Turske, Bugarske, Srbije, ka Mađarskoj. On je potencijalni dotok gasa i za dio jugoistočne Evrope, računajući Srbiju i BiH, vrlo vjerovatno još neke u EU, od Mađarske pa dalje. To je činjenica. Tu je Turska izdržala neku vrstu pritisaka koji su postojali od dijela zemalja članica NATO i EU, da se Turski tok ne završi – kaže Milivojević za Srpskainfo.
Na drugoj strani, dodaje on, Turska je u ekonomskom smislu vrlo direktno ušla u investicije i infrastrukturne priče koje se tiču ovog dijela Balkana.
– Ne zaboravimo da je za oba kraka auto-puta, Beograd – Sarajevo preko Sremske rače i drugi, preko Užica i Višegrada, Turska spremna da kreditira radove. A na prvom toku auto-puta od Kuzmina prema Bijeljini, računajući i most u Sremskoj Rači, turski izvođači već rade. Takođe, Turska ima jako puno investicija, pogotovo u tekstilnu industriju, gdje jeste najmanja zarada, ali ima najviše uposlene radne snage u Srbiji. Znamo i da je ozbiljan investitor u BiH, pogotovo u FBiH – kaže Milivojević.
NATO sila
Prema njegovim riječima, treći nivo turskog uticaja je geopolitički, gdje treba imati u vidu da je Turska druga sila NATO, dok istovremeno s Rusijom ima besprijekorne odnose.
– Kada govorimo o BiH, tu nije sporno, kao što je Rusija neka vrsta direktnog zaštitnika Republike Srpske, tako isto Turska čini na planu zaštite interesa Bošnjaka. Vrlo je zanimljivo da ne vidimo neki ozbiljan spor između Turske i Rusije u tom dijelu priče. U konkretnom smislu riječi, u BiH naravno da nije sporno da Erdogan ima partnerstvo sa SDA, ali i vrlo korektne odnose, koji nisu odnosi ljubavi, ali jesu odnosi interesa prema Dodiku, prema poziciji Srpske. To jeste odnos razumijevanja bez obzira što je jasno da Turska u BiH ima stranu za koju navija – kaže Milivojević.
Podsjećamo, srpski član Predsjedništva BiH, Milorad Dodik, nakon sastanka s Erdoganom zahvalio mu se na stavu da BiH sama treba rješavati unutrašnja pitanja, bez nametanja sa strane.
– Predsjednika Erdogana doživljavam kao velikog lidera i državnika. Smatram da je to danas pokazao. Njegov odnos prema nama u BiH jeste sa emocijama i simpatijama, ali i s pragmatizmom koji ukazuje na to kako treba rješavati stvari ovde u BiH – rekao je Dodik.
MIROVNI AUTO-PUT
Poslije sastanka u Predsjedništvu BiH, Erdogan je najavio putovanje u Tursku samo s ličnom kartom, projekat auto-puta od Beograda do Sarajeva nazvao je mirovnim, naglasio važnost podizanja trgovinske saradnje, a dotakao se i budućih opštih izbora u BiH. Rekao je da je protiv najavljenih nametanja izmjena Izbornog zakona BiH od strane Kristijana Šmita. Erdogan smatra da o tome treba da se dogovore „ova trojica lidera“, misleći na svoje domaćine.
– Ovu državu očekuje u narednom periodu intenzivna politička agenda i od vitalnog je značaja da izbori budu transparentni. To je važno za cijelu regiju. Zbog toga je promovisanje izborne atmosfere posebno važno za mir i stabilnost BiH. Želim da izborni rezultati budu od koristi za cijelu BiH – rekao je Erdogan. (www.srpska.info, EuroBlic, Banjaluka, Slobodan Popadić, 8.9.2022)
Novu balkansku turneju Erdogan je počeo u BiH, nastavio u Srbiji, a plan je da je okonča u Hrvatskoj.
Iza sebe ostavlja mnogo obećanja, ali i sporazuma poput onog koji će omogućiti građanima BiH i Srbije da u njegovu zemlju putuju s ličnom kartom. Uz to, spreman je da kreditira i gradi budući auto-put od Beograda do Sarajeva, turske firme posluju u ovom dijelu Balkana, po Srbiji su poznati neimari…
Ali, u ovom dijelu Evrope politika odavno dominira nad ekonomijom, te se postavlja pitanje ima li Erdogan moć da posreduje među ovdašnjim vladajućim elitama, da relaksira odnose među zemljama i narodima ili možda samo širi neki tajni turski uticaj i politiku, koju javnost za sada ne vidi.
Otklon od Zapada
Profesor geopolitike, Srđan Perišić, smatra da Turska na našem prostoru ne vodi tajnu politiku, nego da otvoreno i javno igra aktivnu ulogu, posebno u posljednjih šest godina.
– Zašto ima dobre odnose s Rusijom, dobre odnose sa Srbijom i dobro je primljena od RS? Zato što je Turska napravila otklon od Zapada. Od NATO, uopšte od američke geopolitike. Oni su to uradili 2016, neposredno pred neuspjeli državni udar na Erdogana. Nekoliko mjeseci prije toga Erdogan je smijenio predsjednika Vlade, Davutogluoa, tvorca neoosmanističke politike Turske – objašnjava Perišić za Srpskainfo.
Kada je riječ o BiH, naglasak stavlja na odnose Ankare i Sarajeva, za koje kaže da su samo formalno srdačni, ali da uopšte nisu sadržajni. Perišić ističe da to Sarajevo ne želi javno da pokaže, uvijek ga srdačno dočekaju, ali se od strane sarajevske politike sve završava na toj srdačnosti.
– Nema dubljih, sadržajnijih odnosa zato što Sarajevo nije napravilo distancu od Zapada, nego i dalje vode američku politiku u BiH. Zato ne vidim da će Erdogan i Turska nešto ovdje relaksirati situaciju. Evo, u proteklih šest godina nije relaksirana situacija bez obzira na svu tu srdačnost. Zato što ne daju SAD. Ne daju da Turska relaksira odnose u BiH. Umjesto toga SAD su, pogotovo u posljednjih deset godina, ubacile Arape u Sarajevo. Mnogi Turci su mi rekli, kada slijeću u Sarajevo, oni ne vide Tursku u Sarajevu, nego vide Saudijsku Arabiju, a poznati su animoziteti, čak neprijateljski odnosi između arapskog svijeta i Turske. Dakle, glavni problem u BiH zbog koga Erdogan ne može da relaksira odnose leži u Vašingtonu. Kroz njihovo djelovanje i djelovanje Bošnjaka u Sarajevu – zaključuje Perišić.
Kohezioni faktor
Politički analitičar iz Beograda, Cvijetin Milivojević, kaže da u praktičnom smislu Turska jeste potencijalni kohezioni faktor na Balkanu. Pogotovo u dijelu bivše Jugoslavije.
– I u geopolitičkom, i u politikom, a rekao bih i u ekonomskom smislu. Ima tu nekoliko stvari s kojima je Turska vrlo aktivan činilac. Ako krenemo od ekonomije, ne zaboravimo da je jedini siguran dotok gasa trenutno iz Rusije ka Evropi gasovod Turski tok, koji ide preko teritorije Turske, Bugarske, Srbije, ka Mađarskoj. On je potencijalni dotok gasa i za dio jugoistočne Evrope, računajući Srbiju i BiH, vrlo vjerovatno još neke u EU, od Mađarske pa dalje. To je činjenica. Tu je Turska izdržala neku vrstu pritisaka koji su postojali od dijela zemalja članica NATO i EU, da se Turski tok ne završi – kaže Milivojević za Srpskainfo.
Na drugoj strani, dodaje on, Turska je u ekonomskom smislu vrlo direktno ušla u investicije i infrastrukturne priče koje se tiču ovog dijela Balkana.
– Ne zaboravimo da je za oba kraka auto-puta, Beograd – Sarajevo preko Sremske rače i drugi, preko Užica i Višegrada, Turska spremna da kreditira radove. A na prvom toku auto-puta od Kuzmina prema Bijeljini, računajući i most u Sremskoj Rači, turski izvođači već rade. Takođe, Turska ima jako puno investicija, pogotovo u tekstilnu industriju, gdje jeste najmanja zarada, ali ima najviše uposlene radne snage u Srbiji. Znamo i da je ozbiljan investitor u BiH, pogotovo u FBiH – kaže Milivojević.
NATO sila
Prema njegovim riječima, treći nivo turskog uticaja je geopolitički, gdje treba imati u vidu da je Turska druga sila NATO, dok istovremeno s Rusijom ima besprijekorne odnose.
– Kada govorimo o BiH, tu nije sporno, kao što je Rusija neka vrsta direktnog zaštitnika Republike Srpske, tako isto Turska čini na planu zaštite interesa Bošnjaka. Vrlo je zanimljivo da ne vidimo neki ozbiljan spor između Turske i Rusije u tom dijelu priče. U konkretnom smislu riječi, u BiH naravno da nije sporno da Erdogan ima partnerstvo sa SDA, ali i vrlo korektne odnose, koji nisu odnosi ljubavi, ali jesu odnosi interesa prema Dodiku, prema poziciji Srpske. To jeste odnos razumijevanja bez obzira što je jasno da Turska u BiH ima stranu za koju navija – kaže Milivojević.
Podsjećamo, srpski član Predsjedništva BiH, Milorad Dodik, nakon sastanka s Erdoganom zahvalio mu se na stavu da BiH sama treba rješavati unutrašnja pitanja, bez nametanja sa strane.
– Predsjednika Erdogana doživljavam kao velikog lidera i državnika. Smatram da je to danas pokazao. Njegov odnos prema nama u BiH jeste sa emocijama i simpatijama, ali i s pragmatizmom koji ukazuje na to kako treba rješavati stvari ovde u BiH – rekao je Dodik.
MIROVNI AUTO-PUT
Poslije sastanka u Predsjedništvu BiH, Erdogan je najavio putovanje u Tursku samo s ličnom kartom, projekat auto-puta od Beograda do Sarajeva nazvao je mirovnim, naglasio važnost podizanja trgovinske saradnje, a dotakao se i budućih opštih izbora u BiH. Rekao je da je protiv najavljenih nametanja izmjena Izbornog zakona BiH od strane Kristijana Šmita. Erdogan smatra da o tome treba da se dogovore „ova trojica lidera“, misleći na svoje domaćine.
– Ovu državu očekuje u narednom periodu intenzivna politička agenda i od vitalnog je značaja da izbori budu transparentni. To je važno za cijelu regiju. Zbog toga je promovisanje izborne atmosfere posebno važno za mir i stabilnost BiH. Želim da izborni rezultati budu od koristi za cijelu BiH – rekao je Erdogan. (www.srpska.info, EuroBlic, Banjaluka, Slobodan Popadić, 8.9.2022)
Нема коментара:
Постави коментар