Zašto ne možemo da zatvorimo poglavlje prošlosti i nastavimo
da živimo u sadašnjosti? I čija je krivica...
Površno posmatrano, zemlje bivše Jugoslavije su izašle iz prošlosti. Međutim, ako samo malo zagrebemo ispod površine, susrešćemo se sa drugačijom realnošću. Zaleđeni konfilkti. Neprevaziđene istorijske i nacionalne traume. Slika je današnjice obojene u devedesete. Bivše jugoslovenske republike nose teško breme prošlosti, iz čijih ralja nikako da se istrgnu.
Zato se sa pravom postavlja pitanje zašto ne možemo da zatvorimo poglavlje prošlosti i nastavimo da živimo u sadašnjosti? I čija je krivica?
"Neriješena pitanja prošlosti su teret sa kojim se odgovorne elite moraju politički nositi, kao i drugi narodi. Ono bremenuje njihove politike i determiniše budućnost. S druge strane, ta neriješena pitanja prošlosti su predmet političkih zloupotreba i zato se narodima čini da se iz devedesetih nikako ne izlazi, jer se non-stop iste stvari zloupotrebljavaju, a nikakvo rješenje konkretno nije postignuto", kaže za UNU profesor na Fakultetu političkih nauka u Banjaluci Đorđe Vuković.
I dok se rješenje ni ne nazire, Balkan ostaje pozornica na kojoj međunarodna zajednica i domaće političke elite neprestano vrše eksperimente. Na čijim leđima se koplja lome, već je dobro poznato.
"Kada neko priča kako ti narodi ne mogu da pomire, pa nisu se narodi, zapravo, ni svađali. Svađale su se političke elite, a one su se, manje-više, ne pomirile, one su se – namirile. Postali su, zapravo, ljudi koji vladaju i finansijama i ekonomijom i privredom i raspodjeljuju privredna bogatstva u šest, odnosno, čak bih rekao, šest i po država, računajući teritoriju Kosova i tako dalje. Umjesto jednoj jedinoj. Njima se otvorio prostor, građanima se prostor zatvorio", ističe politički analitičar Cvijetin Milivojević.
I dok prošlost bučno i bolno otkucava, budi se patriotizam političkih elita. Istovremeno se budi i staro pravilo koje nas podsjeća da neriješeni problemi postaju istorijski.
"Hiljade nestalih nisu pronađeni, što je zaista neobično, pogotovo kada ste imali rat na kopnu. Nestali su obično u ratu na moru... Dakle, to su skrivani, nisu prosto nestali ostaci ljudi, što povrijeđuje broj živih stanovnika i s druge strane, pokazuje se da je profitabilno igrati na tome u političkim kontekstima. Dakle, da se isplati, kada dođe do neke gužve, pozvati se na patriotske sadržaje, što rade svugdje u svijetu, ali kod nas su patriotski sadržaji krvaviji nego drugdje jer se krv još nije osušila", objašnjava politički analitičar Žarko Puhovski.
Dok prošlosti živi, sadašnjost i budućnost čekaju. Dok glasno odjekuju priče i problemi rođeni devedesetih, ovi, današnji, ostaju u sjenci. Dok stare istine iznova žive svojih pet minuta, nova nas upozorava da ne možemo dalje dokle god prošlost držimo za ruku. (www.una.world, Una TV, Sanja Krasić, 14.5.2022)
https://www.una.world/ba/region/teret-devedesetih-u-regionu-ne-mozemo-dalje-dok-proslost-drzimo-za-ruku/4a486084-24a3-4eab-8069-8abcafd8c1e1
Površno posmatrano, zemlje bivše Jugoslavije su izašle iz prošlosti. Međutim, ako samo malo zagrebemo ispod površine, susrešćemo se sa drugačijom realnošću. Zaleđeni konfilkti. Neprevaziđene istorijske i nacionalne traume. Slika je današnjice obojene u devedesete. Bivše jugoslovenske republike nose teško breme prošlosti, iz čijih ralja nikako da se istrgnu.
Zato se sa pravom postavlja pitanje zašto ne možemo da zatvorimo poglavlje prošlosti i nastavimo da živimo u sadašnjosti? I čija je krivica?
"Neriješena pitanja prošlosti su teret sa kojim se odgovorne elite moraju politički nositi, kao i drugi narodi. Ono bremenuje njihove politike i determiniše budućnost. S druge strane, ta neriješena pitanja prošlosti su predmet političkih zloupotreba i zato se narodima čini da se iz devedesetih nikako ne izlazi, jer se non-stop iste stvari zloupotrebljavaju, a nikakvo rješenje konkretno nije postignuto", kaže za UNU profesor na Fakultetu političkih nauka u Banjaluci Đorđe Vuković.
I dok se rješenje ni ne nazire, Balkan ostaje pozornica na kojoj međunarodna zajednica i domaće političke elite neprestano vrše eksperimente. Na čijim leđima se koplja lome, već je dobro poznato.
"Kada neko priča kako ti narodi ne mogu da pomire, pa nisu se narodi, zapravo, ni svađali. Svađale su se političke elite, a one su se, manje-više, ne pomirile, one su se – namirile. Postali su, zapravo, ljudi koji vladaju i finansijama i ekonomijom i privredom i raspodjeljuju privredna bogatstva u šest, odnosno, čak bih rekao, šest i po država, računajući teritoriju Kosova i tako dalje. Umjesto jednoj jedinoj. Njima se otvorio prostor, građanima se prostor zatvorio", ističe politički analitičar Cvijetin Milivojević.
I dok prošlost bučno i bolno otkucava, budi se patriotizam političkih elita. Istovremeno se budi i staro pravilo koje nas podsjeća da neriješeni problemi postaju istorijski.
"Hiljade nestalih nisu pronađeni, što je zaista neobično, pogotovo kada ste imali rat na kopnu. Nestali su obično u ratu na moru... Dakle, to su skrivani, nisu prosto nestali ostaci ljudi, što povrijeđuje broj živih stanovnika i s druge strane, pokazuje se da je profitabilno igrati na tome u političkim kontekstima. Dakle, da se isplati, kada dođe do neke gužve, pozvati se na patriotske sadržaje, što rade svugdje u svijetu, ali kod nas su patriotski sadržaji krvaviji nego drugdje jer se krv još nije osušila", objašnjava politički analitičar Žarko Puhovski.
Dok prošlosti živi, sadašnjost i budućnost čekaju. Dok glasno odjekuju priče i problemi rođeni devedesetih, ovi, današnji, ostaju u sjenci. Dok stare istine iznova žive svojih pet minuta, nova nas upozorava da ne možemo dalje dokle god prošlost držimo za ruku. (www.una.world, Una TV, Sanja Krasić, 14.5.2022)
https://www.una.world/ba/region/teret-devedesetih-u-regionu-ne-mozemo-dalje-dok-proslost-drzimo-za-ruku/4a486084-24a3-4eab-8069-8abcafd8c1e1
Нема коментара:
Постави коментар